Zdravlje, ipak, na usta ulazi

Probavni trakt je svojevrsna "unutrašnja koža", ali površina ovog organa 150 puta veća od površine kože. Takođe, unutrašnjost stomaka sadrži najveći broj ćelija imunog sistema i to čak 60 procenata.

Gastrointestinalni sistem predstavlja najvažniju granicu između naših unutrašnjih organa i spoljnog sveta. Možda zvuči zapanjujuće da je najveći deo imunog sistema smešten u gastrointestinalnom delu organizma, međutim ovo je ipak sasvim logično, ako se uzme u obzir da upravo naš probavni trakt dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama.

Kao slikovit primer može da posluži činjenica da prosečna osoba tokom života unese više od 25 tona hrane. Hrana koju jedemo u interakciji je s našim probavnim traktom, a time utiče i na funkciju imunog sistema. U našim crevima živi oko milion bakterija. Bakterije koje stanuju u crevima grubo bi mogle da se podele na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene.

Ove dve grupe bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom traktu i utiče na zdravlje celog organizma. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunosistema.

Za postizanje i održanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je odgovarajući unos korisnih bakterija ili probiotika hranom i dodacima ishrani. Istovremeno sa razvojem naučnih saznanja o korisnom delovanju probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže 'dobre' bakterije.

Tako se danas na policama prodavnica susrećemo s celim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod je dobar stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentisanih mlečnih proizvoda.

Danas se probiotici dodaju mleku i siru, ali i formulama za ishranu beba, kao i sportskim napicima. Probiotici su dostupni i u liofilizovanom obliku u kapsulama. Za razliku od antibiotika, koji neretko neselektivno smanjuju rast i aktivnost bakterija, onih poželjnih i onih nepoželjnih, probiotici su "dobre bakterije" koje se bore protiv "loših bakterija".

Rast i aktivnost probiotika podstiču prebiotici, nesvarljiva vlakna, koja mogu da se otope u vodi, poreklom su iz biljaka, koje probiotici koriste kao hranu.

Pozitivno dejstvo probiotika i prebiotika na funkciju imunosistema, dobro se vidi kod starijih ljudi. Za pravilno funkcionisanje probavnog trakta neophodan je adekvatan unos nesvarljivih prehrambenih vlakana poreklom iz voća, povrća i celog zrna žitarica. Vlakna su naročito važna za oslobađanje tela od otrova.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Naučnici uspešno uklonili HIV iz ćelija

Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.

Muškarac u SAD umro od kuge

Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).