Predlog za ukidanje verske nastave u školama

Od kada je verska nastava uvedena u nastavni plan i program Srbije, 2001. godine, vođene su brojne polemike o načinu na koji se ona odvija, ali i posle 15 godina program je ostao nepromenjen.

Ono što se najčešće zamera jeste odvijanje konfesionalne nastave, te nametanje jednog religijskog mišljenja, a ne uporedan prikaz religija u svetu.

Zbog toga je Udruženje građana "Pokret za prosvećeno društvo" (PPD) uputilo otvoreno pismo Nacionalnom prosvetnom savetu (NPS), u kom se predlaže reforma verske nastave. Umesto veronauke, ovo udruženje predlaže uvođenje predmeta "Religije sveta" u kom bi učenici viših razreda gimnazija učili o različitim verama.

Pisac ovog zahteva Miodrag Ribić kaže za 021.rs da je ova promena potrebna zato što obrazovni sistem ne može da sadrži predmet koji direktno indoktrinira.
 
"Trenutna situacija je takva da imamo predmet zasnovan na dogmi koja je neporeciva, a polemika se ne prihvata. Jednostavno, obrazovni sistem ne služi indoktrinaciji. Ovo je gore od marksizma, jer se deca od prvog razreda osnovne škole upoznaju sa dogmom, a nisu sposobna da razumeju ono što im se nudi, niti umeju da kritički razmišljaju o tome", priča Ribić.
 
Predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta Aleksandar Lipkovski ne slaže se sa ocenom da je verska nastava problem.
 
"Verska nastava je uvedena u obrazovni sistem po zakonu, a realizuje se duže od deset godina i vidimo da to funkcioniše. Analize koje sam dobio iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja ukazuju na to da problem ne postoji", tvrdi Lipkovski za 021.rs.
 
Iako je veronauka u školama prvobitno zamišljenja kao učenje o različitim religijama, i Ribić i Lipkovski primećuju da u većini škola to nije slučaj. Ipak, Lipkovski ističe da to nije slučaj samo u Srbiji, nego i u drugim evropskim zemljama, te da sve zavisi od modela koji se preuzme.
 
"Praktično se radi o konfesionalnoj nastavi, ali mi nismo jedini koji rade po tom modelu. Zakonski okviri omogućavaju svakoj religijskoj zajednici da uredi svoj deo verske nastave, tako da se cela priča bazira na dogovoru verskih zajednica. Dakle, reč je o modelu, prvo je potrebna diskusija o tome da li je sadašnji dobar ili ne, odnosno da li nam je potreban novi model", ocenjuje naš sagovornik.
 
Prema zakonu, osnovci u nižim razredima smeju da imaju 20 časova nedeljno, a u višim 25, međutim, u realnim rasporedima se uvek nađe dva-tri časa više. Iz tog razloga, iz PPD ističu da su izborni predmeti organizacioni problem, zato što se ne mogu realizovati u okviru zakonom propisanog broja časova.
 
"Verska nastava, građansko ili dopunski časovi organizuju se u isto vreme, uglavnom posle prve smene ili između dve smene, a imati kvalitetnu nastavu sedmog časa je praktično nemoguće. To je preveliko opterećenje za decu, o čemu se već dugo vremena govori, a nisam napomenuo ni brojne druge aktivnosti, poput sekcija", komentariše Ribić.
 
Sa tim se ne slaže Lipkovski koji smatra da deca nisu opterećena, što je u nekoliko navrata ponovio i na sednici Nacionalnog prosvetnog saveta tvrdeći da bi "trebalo omogućiti da učenici imaju više časova nedeljno". Prema Ribićevim rečima kvalitet nastavnog kadra van velikih centara je veoma slab i oni često nisu spremni za rad sa decom.
 
"O kvalitetu rada veroučitelja se retko govori, naše iskustvo je da u gradskim centrima veroučitelji svoj zadatak obavljaju odgovornije, a što je sredina manje urbana, utoliko se indoktrinacija odvija bezobzirnije. Podsetio bih samo na reči Bogoljuba Šijakovića, jednog od najzaslužnijih za uvođenje veronauke, da je njen cilj da spašava decu, te da je to jedan misionarski rad", kaže Ribić i dodaje da se zapravo radi o direktnom uticaju na svest dece, ali i na njihove duše u krajnjoj liniji.
 
Predsednik NPS za naš portal kaže da nema informacije o kvalifikacijama veroučitelja, ali pretpostavlja da ih imaju, jer su dobili odobrenje Komisije za versku nastavu.
 
"Postoji procedura prema kojoj se dobija dozvola za vođenje verske nastave i to je zakonski određeno. Nastavnici veronauke nisu pod direktnom ingerencijom Ministarstva prosvete, nego pod Komisijom za versku nastavu, te je ona ta koja daje saglasnost za spiskove onih koji prodaju versku nastavu u školama", objašnjava Lipkovski. On je takođe poručio da je potrebno da inicijative i predlozi dolaze od uticajnijih ili već afirmisanih institucija, kako bi urodile plodom.
 
"Znate, kada vam stigne pismo od organizacije za koju do tada niste čuli, prvo što se zapitate jeste koga oni predstavljaju. Naravno, to nije nužno problem, zato što svaki građanin može da pokrene bilo kakvu inicijativu. Veće su šanse da neki predlog bude usvojen ukoliko dođe od već etabliranih udruženja", kaže naš sagovornik. Na pitanje da li smatra da će predlog njihovog udruženja naići na odobravanja NPS-a, Ribić odgovara da nema nikakvih iluzija, te da nije problem u samoj instituciji, nego i u društvu.
 
"Nemam nikakve iluzije što se tiče našeg predloga. Pogotovo zato što se obraćamo instituciji koja je inertna i ignoriše predloge građana. U takvoj smo situaciji da se sve odvija u službi onoga što je poželjno, a ne onoga što bi bilo u interesu budućnosti ove zemlje", zaključuje Ribić za 021.rs.
 
Podsećamo da je i ministar prosvete Srđan Verbić početkom godine poručio da bi najbolje bilo da se umesto verske nastave uvede predmet koji bi đake učio toleranciji. Takođe, on je tada predložio da se učenje veronauke i građanskog vaspitanja smanji sa 12 na četiri godine, jer nastavni plan mora da se menja kako bi bio u skladu sa zakonom.
 
Autor: Zoran Strika - strika@021.rs
  • @LENA

    19.04.2016 11:37
    Srce moje prvo nauči šta znače pojmovi koje upotrebljavaš...šovinista...anarhista
  • maxmad

    19.04.2016 10:36
    uvesti etiku
  • Hans Landa

    19.04.2016 10:23
    Ako se ne varam Srbija je sekularna država. Kao takva mora da ostavi izbor đacima koji od dva navedena IZBORNA predmeta žele da pohađaju. Pošto jedan moj vrlo blizak srodnik, prosvetni radnik u osnovnoj školi, stalno skreće pažnju na ovaj problem, a to je da đaci MORAJU da odaberu koji će IZBORNI predmet da uče. Zašto ih onda svrstavaju u kategoriju izbornih predmeta ako već moraju da se opredela za jedan od njih. I da ne budem pogrešno shvaćen i sam sam pohađao i veronauku ( u okviru Crkve, a ne kao školski predmet) i građansko vaspitanje (kao izborni predmet u srednjoj školi). Oba predmeta mogu u mnogome da obogate ličnost i duh deteta i pozitivno utiču na dalji razvoj ličnosti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Počinje popis belih roda u Srbiji

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je danas da će od 22. aprila do 31. maja raditi prvi krug popisa belih roda u Srbiji, a u drugom krugu popisivaće rode od 17. juna do 15. jula.