Sve veći broj mladih u Srbiji ostaje da živi sa roditeljima

Istraživanje koje je sproveo "Eurostat" pokazalo je da najveći broj mladih u Srbiji i dalje živi sa roditeljima, ali i da se broj onih koji se još nisu osamostalili tokom poslednje tri godine porastao.

U Srbiji čak 69,5 odsto mladih između 18 i 34 godina i dalje živi u roditeljskom domu, što je znatno iznad proseka Evropske unije koji iznosi 47,9 posto, pokazao je izveštaj "Evrostata". Jedina zemlja u kojoj veći procenat mladih i dalje živi sa roditeljima je Slovačka (69,6 odsto).

Izveštaj je pokazao i da se broj mladih u Srbiji koji je ostaju pod porodičnim krovom povećao u odnosu na prethodne godine. Tako je 2013. sa roditeljima živelo 67,0, a 2014. godine 69.2 odsto mladih, a trend rasta prisutan je i u gotovo svim zemljama jugoistočne i centralne Evrope. Najveći rast zabeležili su Španci - sa 51,5 odsto 2010. godine na 58 odsto 2015. godine i Italijani - sa 61.4 odsto 2010. godine na 67.3 odsto 2016.

U grupu zemalja u kojoj više od polovine mladih između 18 i 34 godine i dalje živi pod maminim i tatinim krovom spadaju pored Italijana i Portugalci (62,9%), Grci (63,8) i Poljaci (60,9).

Od zemalja regiona, na listi koju je "Evrostat" objavio pre nekoliko dana pozivajući se na poslednje dostupne podatke za 2015. godinu, nalazi se samo Srbija. Poslednji dostupni podaci za Hrvatsku i Makedoniju datiraju iz 2014. godine, a prema njima čak 70,3 odsto Hrvata i 72,5 odsto Makedonaca još uvek se nije osamostalilo. Najbolju statistiku u regionu, iako ih ona svrstava u donji deo tabele, imaju Bugarska (56,2), Rumunija (59,2) i Slovenija (60,8). Podataka za Crnu Goru, BiH i Albaniju nema.

Najbrže se osamostaljuju mladi sa severa Evrope, pa tako tek nešto manje od 20 odsto Danaca i dalje živi sa roditeljima. U vrhu liste nalaze se još i mladi Finci, Šveđani i Norvežani.

Iako se obrazloženje može pronaći i u različitim kulturološkim navikama, razliku između severa i juga, odnosno centralnog dela Evrope, na prvom mestu treba tražiti u ekonomskim prilkama. Poznato je da su mladi na jugu Evrope i Mediteranu daleko više vezani za roditelje i da duže ostaju u roditeljskom domu, ali isto tako statistike pokazuju da je najveća nezaposlenost među mladima upravo u tim delovima Evrope.

Evo kako izgleda kompletna lista u procentima:

1. Danska 19,7
2. Finska 20,1
3. Švedska 22,2
4. Norveška 22,9
5. Ujedinjeno kraljevstvo 34,3
6. Francuska 34,5
7. Holandija 36,0
8. Island 36,4
9. Estonija 39,7
10. Nemačka 43,1
11. Belgija 44,3
12. Austrija 44,7
13. Luksemburg 50,6
14. Češka 53,1
15. Letonija 51,7
16. Kipar 51,7
17. Litvanija 53,8
18. Bugarska 56,2
19. Španija 58,0
20. Mađarska 58,4
21. Rumunija 59,2
22. Slovenija 60,8
23. Poljska 60,9
24. Portugal 62,9
25. Grčka 63,8
26. Malta 66,1
27. Italija 67,3
28. Srbija 69,5
29. Slovačka 69,6

Podaci za 2016. će biti objavljeni sledeće godine.

Podsetimo, rezultati studije Instituta za sociološka istraživanja iz Beograda pokazali su da svakog dvadesetog mladog roditelja i dalje izdržavaju bake i deke, dok lične prihode ima tek svaki drugi novopečeni roditelj. Detaljnije o rezultatima ove studije možete pročitati OVDE.

  • @ Nije logično

    24.10.2016 17:23
    Nisi shvatio šta sam rekao i kome sam rekao.
    Potpun o si promašio temu.
    Naslov Logično je nebitan i nije upućen našoj populaciji već neprijateljima.
  • Nije logično

    24.10.2016 15:14
    Logično
    Nije logično da neko od 30 godina živi od penzija svojih roditelja,već od svoga rada.
    Zato nije rešenje u povećanju penzija,već u zapošljavanju mladih iznad 18 godina.
  • @socko

    24.10.2016 13:59
    Daj im novce, mogućnost da ih yarade, pa da vidiš koliko će nanosekundi ostati sa roditeljima.
    Uzmi, na primer, pjevačce narodne mjuzike, koliko su sa roditeljima kad omirišu novac.
    Mladi su prvi na udara specijalnog rata, od vrtića do fakulteta.
    A onda najbolje za ruku odvode da ih zauvek preobrate.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija