Srbija među najvećim dobitnicima u ovogodišnjem izveštaju o sreći

Građani Srbije su na sredini skale po sreći u svetu i ne vole migrante – to je jedan od zaključaka Izveštaja o sreći u svetu objavljenog pre nekoliko dana.
Srbija među najvećim dobitnicima u ovogodišnjem izveštaju o sreći
Foto: Pixabay
Kako istraživači mere sreću i šta se može naučiti iz njihovih podataka?
 
Šta je to što čoveka čini srećnim i da li se sreća može meriti? Da li je sreća "zarazna"? Da li odlazak u srećniju zemlju znači da će i pridošlice, odnosno migranti, biti srećniji? Na ta pitanja je teško dati odgovor, a još teže pribaviti ozbiljne statističke podatke. Ali, vredi pokušati, i to iz više razloga. Neki od njih su da su srećni ljudi produktivniji, manje odlaze na bolovanje i ne menjaju značajno svoje ponašanje kao biračko telo – kažu stručnjaci, a prenosi Dojče vele.
 
I zato od 2012. godine postoji nešto što se zove World Happiness Report. Najnoviji Izveštaj o sreći u svetu predstavljen je javnosti na Papinskoj akademiji nauka u Vatikanu, uoči Svetskog dana sreće 20. marta.
 
"Zamislite lestvicu, numerisanu od 0 na početku do 10 na vrhu. Vrh lestvice predstavlja najbolji mogući život za vas, a dno lestvice predstavlja najgori mogući život za vas. Gde se, po vašem osećaju, nalazite u ovom trenutku?" To je pitanje na koje je odgovaralo po 1.000 ljudi u 156 zemalja sveta. Tako je nastala rang lista na čijem vrhu se ove godine nalazi Finska sa prosekom od 7,63 a na dnu Burundi sa prosekom od 2,9. Srbija je sa prosekom 5,93 na 78. mestu i time tačno u sredini.
 
U pokušaju da objasne rezultate ankete, odnosno zašto su ljudi u jednoj zemlji srećniji nego u nekoj drugoj, autori izveštaja koriste statistiku uzimajući obzir sledeće faktore: ekonomska snaga zemlje kroz BDP po glavi stanovnika, socijalna podrška koja je izmerena pitanjima poput: Da li uvek možete da računate na pomoć porodice i prijatelja kad se nađete u teškoj situaciji?, očekivani životni vek na osnovu podataka Svetske zdravstvene organizacije, sloboda izbora u životu, velikodušnost odnosno koliko osoba daje u dobrotvorne svrhe, percepcija korupcije u institucijama i poslovnom svetu...
 
To je vrlo interesantan postupak koji pri pogledu na šarenu tabelu objašnjava zašto je među srećnim zemljama toliko država latinske Amerike, koje nisu bogate: Kostarika je tako na 13. mestu, odmah iza Austrije, Meksiko na 24, Čile na 25, Panama na 27. i potom idu redom Brazil, Argentina, Gvatemala, Urugvaj. Posebno poglavlje je posvećeno ovom fenomenu a rezultat ukratko glasi – sreću Latinske Amerike umnogome čine čvrste porodične i druge bliske ljudske veze.
 
Na samom vrhu tabele, odmah iza Finske, su Norveška, Danska, Island, Švajcarska, Holandija, Kanada, Novi Zeland, Švedska i Australija. Tih prvih deset zemalja su poslednjih godina bile takođe na vrhu, samo su neke promenile mesta. Nemačka je na mestu broj 15, Sjedinjene Države na 18. mestu, Rusija na mestu broj 59, a Kina, na 89. mestu.
 
Od zemalja koje su nekada činile SFR Jugoslaviju najsrećniji su u Sloveniji koja je zauzela 51. mesto. Slede Kosovo (66), Srbija (78), Crna Gora (81), Hrvatska (82), Makedonija (89) i BiH (93). Od zemalja regiona, najsrećniji građani su u Rumuniji koja je na 52. mestu, slede Mađarska (69), Grčka (79) i Bugarska (100).
 
Srbija među najvećim dobitnicima
 
U izveštaju se osim toga nalazi rang-lista sa dobitncima i gubitnicima na skali sreće: Lista na kojoj se nalazi 141 zemlja za koju postoje podaci, nastala je poređenjem perioda od 2008. do 2010. godine i ovih novih merenja, odnosno anketa sprovedenih u periodu od 2015. 2017. Polovina zemalja su manje ili više srećnije – dok je druga polovina u sličnoj meri na strani gubtinika.
 
Na prvom mestu liste dobitnika je Togo, a slede Letonija, Bugarska, Sijera Leone, Srbija i Makedonija. Među prvih deset dobitnika su po rangu još i Uzbekistan, Maroko, Mađarska i Rumunija. Takođe među dobitnicima su Kina, Rusija i Nemačka, a u nešto manjoj meri i Crna Gora, BiH, Kosovo.
 
Najveći gubitak osećaja sreće je zabeležen u Venecueli koja je na poslednjem 141. mestu. Među 10 najvećih gubitnika su od najvećeg ka sve manjem i Malavi, Sirija, Jemen, Ukrajina, Turkmenistan, Bocvana, Madagaskar, Albanija i Ruanda.
 
Interesantno je da su među gubitnicima i zemlje poput (po redu) Švedske, Austrije, Holandije, Velike Britanije, Hrvatske, Francuske, Kanade, Danske, SAD, Italije i Grčke.
 
Migranti srećni kao i domaće stanovništvo
 
Ovogodišnji Izveštaj o sreći u svetu je posebnu pažnju posvetio migraciji i analizom obuhvatio 117 zemalja i podatke Galupa počevši od 2005 godine. Kao migranti se računaju osobe koje nisu rođene u zemlji u kojoj žive. Autori kažu da je možda najinteresantniji podatak celog izveštaja to da su migranti skoro identično srećni kao i domaće stanovništvo, i to bez obzira koliko dugo su zemlji. To znači da su prvih deset na rang listi najsrećnijih zemalja takođe na vrhu liste koja rangira sreću migranata.
 
Sličnost ova dva ranga pokazuje da sreća migranata zavisi pretežno od kvaliteta života kojim žive sada, u novoj zemlji. Zemlje sa najsrećnijim imigrantima nisu najbogatije zemlje već zemlje sa izbalansiranom društvenom i institucionalnom podrškom za bolji život građana. Sreća migranata, kao i domaćeg stanovništva, zavisi od niza faktora socijalnog tipa, koji su jači od faktora novca za koji se tradicionalno smatra da motiviše ljude da emigriraju.
 
Migranti u Srbiji su na 72. mestu na rang listi sa 117 zemalja. Srećniji su migranti u Hrvatskoj koja je na 56. mestu, BiH (57), Crna Gora (67), Makedonija (76). A od svih zemalja bivše Jugoslavije, najsrećniji su migranti na Kosovu (45) i potom u Sloveniji (47).
 
A Nemačka i Francuska, odnosno migranti u ovim zemljama, se nalaze na 28. i 29. mestu i tako spadaju u države u kojima je domaće stanovništvo znatno srećnije od migranata.
 
Posledice Balkanske rute?
 
Još jedan faktor je interesantan – što je veći nivo prihvaćenosti migranata, tim su srećniji i domaći i pridošlice. Pitanja na koja su ljudi odgovarali glase:  Šta mislite o migrantima u svojoj zemlji, o tome da vam migrant bude komšija i o tome da migrant sklopi brak sa nekim iz vaše bliske rodbine?
 
Makedonija je na samom dnu ove liste sa indeksom od 1,47 – kao zemlja gde su migranti najmanje poželjni u celom svetu. Samo malo je bolja Crna Gora sa indeksom 1,63, pa slede Mađarska sa 1,69 i Srbija sa 1,80 – četvrta odozdo.
 
Migranti su najbolje prihvaćeni na Islandu koji ima indeks 8,26, pa sledi Novi Zeland sa 8,25 Ruanda sa 8,16, Kanada sa 8,14. Od zemalja iz regiona na toj listi se najbolje kotira Albanija sa indeksom 7,22.
  • :-) happy

    19.03.2018 12:20
    ha ha ha
    Ma hajte,salite se!
    Mada ima izreka:"Sta se smejes,k`o budala!
    Mozda u toj cinjenici lezi izjava da smo srecan narod.
  • hm

    19.03.2018 09:25
    Meni bi najzanimljivije bilo dasaznam kako kad i gde i kojim izborom su intervjuisali po 1000 ljudi u svakoj zemlji? Nema puno dilema oko razvijenih zemalja, ali koji je bio izbor u Burundiju i Venecueli, a na kraju krajeva, ko je u našoj zemlji i kad i gde bio ovo priupitan?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Preminuo novinar Bojan Tončić

U Beogradu je u 57. godini, nakon duge bolesti, preminuo novinar Bojan Tončić, saopštilo je danas Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Uhapšen zbog pokušaja ubistva u Mirijevu

Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsila M. P. (41) zbog sumnje na pokušaj ubistva, saopštili su danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova.