Srbiju napuštaju medicinski tehničari, plate sramno male

Po proceni Udruženja zdravstvenih profesionalaca Srbije, svake godine Srbiju napusti oko 1.000 zdravstvenih radnika, među kojima je najveći broj medicinskih tehničara.
Srbiju napuštaju medicinski tehničari, plate sramno male
Foto: Pixabay
Odlaze zbog malih plata, ali i loših uslova rada i nemogućnosti napredovanja u poslu. Najveći broj njih nastavlja karijeru u klinikama širom Nemačke i Norveške, a sve češće se sele u Katar.
 
A i kada im se zaviri u džep, prosečna plata medicinske sestre u Srbiji iznosi oko 37.000 dinara, a dežurstvo i rad na intenzivnoj nezi plaćaju se tek dve-tri hiljade dinara.
 
Sa tom platom većina njih ne može da pregura mesec, pa mnogi sanjaju o selidbi. 
 
Dr Ivanka Adžić, predsednica Udruženja zdravstvenih profesionalaca, kaže za Politiku da iz Srbije odlaze dve kategorije medicinskih tehničara. Jedna grupa su najobrazovanije i najiskusnije sestre, mada sele se i mladi koje su tek izašli iz školske klupe.  
 
Strani jezik, kako kaže, više nikome ne predstavlja problem, a za posao medicinskog tehničara u Nemačkoj neophodna je diploma više ili visoke škole. Međutim, traže se i radnici sa srednjom stručnom spremom i oni dobijaju posao asistenta. Ipak, sve veći broj njih priznaje da na Zapadu nije baš sve sjajno. 
 
Spomenka Stanojlović, glavna sestra u ambulanti za dijagnostiku i lečenje bolesti bubrega Klinike za nefrologiju KCS-a, kaže da pre nego što emigriraju većina ima velike planove. Mnogi od njih ubrzo požele da se vrate. 
 
"Glavni razlog za odlazak svakako je plata. U Nemačkoj naše kolege zarađuju oko 1.300 evra mesečno. Međutim, naši ljudi imaju velike troškove života, pogotovo ukoliko odlaze sa porodicom. Samo pojedinci uspevaju da uštede 200, 300 evra. To nije mnogo, ali s obzirom na naša primanja u Srbiji, nije ni zanemarljivo. U poslednje vreme veliki je priliv zdravstvenih radnika iz Rumunije, Bugarske i Albanije, a naši ljudi nemaju prednost prilikom zapošljavanja", upozorava Spomenka koja je član Upravnog odbora pomenutog udruženja.  
 
Kako bi unapredili položaj medicinskih tehničara, ovi profesionalci će se zalagati za usvajanje zakona o zdravstvenoj nezi i formiranje istoimene slu­žbe. Tako bi sestre dobile priliku da definišu svoje poslove, odlučivale bi o potrebi za daljim obrazovanjem. Dodatni rad i obrazovanje bili bi vrednovani i plaćeni. Trenutno, ovo udruženje prikuplja podatke o broju medicinskih tehničara koji su završili specijalizaciju ili fakultet. 
 
Profesorka Vera Simić, potpredsednica ove organizacije, podseća da se u medicinske škole upisuju najbolji đaci i da veliki broj njih nastavlja školovanje na fakultetu ili višoj školi. 
 
Jedna od najobrazovanijih zdravstvenih radnika svakako je dr Ivanka Adžić. Sa osmehom kaže da nije jedina medicinska sestra koja je, uporedo sa radom na klinici, napisala doktorski rad. 
 
Devet godina je bila glavna medicinska sestra KCS-a. Dodatno obrazovanje za nju je predstavljalo izazov, pa je upisala fakultet i diplomirala menadžment u zdravstvu. Usledili su magistarski i doktorski rad, a Ivanka nije više sestra, već načelnica sektora za ljudske resurse u Centru za naučno­istraživački rad KCS-a. 
 
"Oduvek sam mlađim koleginicama pričala da moraju da se obrazuju. Nažalost, one to rade zbog ličnog zadovoljstva. Dodatno školovanje im ne donosi veću platu, ni višu poziciju. Po završetku visoke škole ili specijalizacije vraćaju se na ista radna mesta. I dalje rade najjednostavnije poslove, koji su često fizički. Ne postoji način da im se nađe odgovarajuće radno mesto, a mogli bi da obučavaju mlade ili da rade sa najsavremenijim dijagnostičkim uređajima", kaže ona, uz napomenu da je baš zbog toga neophodno izmeniti Zakon o zdravstvu.
 
Naše klinike bi trebalo da zaposle veći broj zdravstvenih negovatelja. Ovaj kadar obrazuje se u pojedinim medicinskim školama tri godine, stiče široko znanje i mogu da obavljaju jednostavne poslove kao što su pomoć pacijentu, briga o ishrani i higijeni, prebacivanje sa odeljenja, odvođenje na preglede...  
 
Detaljnije o ovoj temi čitajte OVDE.
  • Lala

    05.05.2018 17:08
    Oslobodite me plaćanja obaveznih doprinosa za zdravstvo.
    Hoću da plaćam zdravstveno osiguranje u EU za mene i familiju.
    Za slučaj potrebe da se lečim u inostranstvu.
  • Podela plena

    05.05.2018 11:50
    @@ Mile
    Nije Mile mislio na uštedjevinu stanovništva u Srbiji, već na uštedjevine lekara i ostalih zdravstvenih radnika u Srbiji.
    Mile je u pravu. U Srbiji lekari mesečno uštede mnoooogooo više od par stotina eura računajući platu na državnoj klinici (plus prezente , napojniice i koverete) plus rad u privatnom zdravstvu, nakupi se nakupi....
    Za Vašu informaciju mnogi novosadski cenjeni lekari imaju stanove, džipove, vikendice, jahte, salaše, šta je za njih par stotina eur? Pola jedne napojnice koje očajna familija bolesnog nosi...Po napojnoicama čuvena je i Betanija i Kamenica i KCV:
    Prošetajte ispred KCV, Betanije, Kamenice, vozni park kao iz Holivuda....
    U inostranstvo odlaze mladi lekari koji u Srbiji nemaju posao i specijalizacije.Džaba im i znanje i diplome,kad nisu lekarska deca
    KCV,Betniju i Kamenicu drži par lekarskih porodica i ponašaju se kao da im je tata ostavio zdravstvo. Čist nepotizam radi podele plena.
  • @Mile

    05.05.2018 02:02
    I da, velika većina uspe da uštedi samo par stotina evra mesečno.

    samo?

    a koliko ovde uspevaju da ustedee? par miliona

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Dačić: Vučić najviše izložen pretnjama

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najviše izložen pretnjama i da se nijedna od pretnji ne odbacuje kao lažna ili neozbiljna.