Deca hipnotisana reklamama

Mediji su na uštrb kvalitetnog programa, putem reklama, pretvorili decu u jednu od najznačajnijih potrošačkih grupa.
Deca hipnotisana reklamama
Foto: 021.rs

Budući da žive svakodnevno izložena reklamnim porukama, deca postaju sve manje tolerantna na različitosti, sužava im se fond reči, a gojaznost postaje sve češća.

Roditelji povlađuju deci ispunjavajući im želje sa kojima nekada čak i nisu saglasni. Novosađanka Svetlana Kalajdžić, majka petogodišnjeg Marka i trogodišnjeg Veljka, primećuje znatan uticaj reklama na svoju decu.

- Moji sinovi i kada ne gledaju televiziju, čim čuju reklame okreću se kao zombiji hipnotisani reklamama za igračke. Takođe primećujem da reklame često utiču na formiranje želja, pogotovo kod starijeg sina koji me barem jednom nedeljno pita kada ćemo kupiti neku igračku - priča Svetlana.

Nisu samo reklame za dečije proizvode ili hranu to što privlači pažnju mališana. Skoro svaka pevajuća reklama lako im ulazi u uho, pa bez problema znaju svaku reklamnu kampanju od npr. neke banke. Iako zapravo ni ne znaju o čemu se tu radi.

Psihološkinja Jovana Trbojević smatra da su roditelji ti koji bi trebalo da objasne detetu medijske sadržaje sa kojima se susreću.

- Dete koje u pauzi između crtaća vidi zanimljivu reklamu koja viče kupi me, kupi me biće ti bolje, samo stiče svest da mora da poseduje što više stvari da bi bilo zadovoljno i srećno. Tu glavnu ulogu imaju roditelji koji bi trebalo da svoje dete nauče kako da formira sopstveni sistem vrednosti - kaže ona.

Do dece u proseku dnevno stigne na desetine reklamnih poruka, iako ona pre dvanaeste godine ne mogu kompletno da razumeju njihov sadržaj. Pored medija, čitave industrijske grane poput prehrambene industrije opstaju zahvaljujući stvaranju konzumenata koji još nisu medijski pismeni.

Pedijatar Mirjana Lukić smatra da se problem javlja kod dece školskog uzrasta koja dobijaju novac za užinu i zatim vođena reklamama odlučuju na šta će ga potrošiti.

- Stručnjaci se slažu da je u poslednjoj deceniji, pored nepravilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti, jedan od faktora povećane gojaznosti kod dece upravo reklamni program namenjen deci. Osim toga, prehrambena industrija koristi se i reklamama na internetu, budući da su nam deca tamo svakodnevno, gde im pored toga što igraju igrice, iskaču mnogobrojne reklame. Svi ovi faktori rezultuju time da deca pod uticajem medija i vršnjačke grupe mnogo češće posežu za čokoladom, pecivom ili picom, retko koje dete će otići i kupiti jabuku - kaže doktorka Lukić.

Zakon o oglašavanju propisao je nekoliko odredbi koje se odnose na decu, počev od položaja dece kao primalaca reklamnih poruka, preko zaštite od štetnih sadržaja. Ipak, kako navodi Ivana Vitas iz marketinške agencije "Apaone", u medijskoj praksi se često koriste pesmice koje sugerišu deci želje koje nisu primerene njihovom uzrastu.

- Većina dece doslovno shvata poruke koje čuje, te je jako važno voditi računa o tome da reklame budu primerene i pažljivo odabrane. Agencije za pravljenje reklama za decu veoma često se koriste prepoznatljivim likovima i poznatim ličnostima, što ima veliki uticaj na decu, koja se poistovećuju i žele da budu poput njih - kaže Ivana Vitas.

Ukoliko učimo dete od najranijeg perioda da preba da ima što više stvari, odrašće u individuu koja mora da poseduje stvari da bi bila srećna i zadovoljna, što Jovana Trbojević smatra pogrešnim.

- Ne mora dete da ima sve igračke ovog sveta, ne mora da ima najnoviju igračku koja je šljašteća u reklami i koja obećava divan, siguran, bajkovit život. Ništa od toga nije neophodno, ali ako prepustimo dete samo sebi i gledanju reklama i crtaća ono će razviti određene stavove i mišljenja koji neće biti u skladu sa vrednosnim sistemom koji pokušavamo da im sugerišemo.

Prema rečima doktorke Lukić, roditelji bi trebalo da kontrolišu sadržaje koje deca prate i da im ograniče vreme provedeno ispred televizora, tableta ili računara.

- Stoga ne bi trebalo rušiti sportske terene i graditi tržne centre, jer je sigurno da tamo deca neće biti fizički aktivna niti će pojesti nešto zdravo - zaključuje dr Lukić.

  • Užasnut

    18.03.2018 10:56
    Ovako to vidim
    Trebali bi se pozabaviti pojmom agresije na medijima.
    Prvenstveno agresije putem reklama.
    U celom svetu je trenutno problem jednak, čitao sam, istraživao, ljudi se žale u svetu.
    Emiteri puštaju ton reklama i za nekoliko puta glasnije od programa koji emituju.
    Čovek se zapita, koje su to marketinške studije, koja nauka ustanovila da je neprijatan sadržaj dobar za reklamu?
    U stvari, jednostavan je odgovor.
    Emiteri NAMERNO rasteruju gledaoce, kako bi reklama bila neuspešna.
    Jer im to obezbeđuje uvek iznova novac od marketinških kuća.
    Ukoliko bi kampanja bila uspešna, sledi period prestanka davanja novca od marketara,
    jer je zadovoljan rezultatom.
    Ovakjo, neuspešno reklamiranje garantuje da će se uvek iznova i iznova pokušavati nove kampanje, i obezbediti stalan tok novca ka emiteru.
    Žrtve su jedino gledaoci.
    I besmislen odliv novca, koji se odbija od poreza kao poslovni trošak, a ne doprinose ničem i nikome, se nastavlja.
    A isti taj novac je mogao biti upotrebljen u razvoj proizvoda.
  • @Gladius et anus

    18.03.2018 08:24
    Ne znam kakvom si decom okruzen. Nekoliko dece koje blisko poznajem su prepametni, potpuno fascinantni sa tim svojim malim procesorima u glavama, meni je neverovatno koliko su inteligentni, vispreni, kako brzo i zanimljivo razmisljaju. Verovatno se i ja krecem u takvim krugovima gde se sa decom bavi - a da mozak napreduje i da su nove generacije pametnije - to je nepobitno, samo ih ne treba zapustiti.
  • /

    17.03.2018 21:11
    /
    vec sam na jednom mestu ukucao
    varate se ako mislite da su domace agencije i ceca docekale nespremne medij drustvenih mreza.

    gledanost se ne dobija stihijski

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti