Info
29.04.2019.
11:19 > 11:21
Tokom socrealizma, sada već duboko sredovečne generacije Novosađana rado su za katolički Božić iščekivale ponoć pred Katedralom u želji da slušaju misu protkanu zvucima orgulja.
  • novosadjanin

    02.05.2019 15:57
    orgulje
    Nikada do tada nisam cuo orgulje uzivo, i ako sam znao i cuo preko ploca. Najme u ex Jugoslaviji sticajem okolnosti u Djakovackoj katedrali bio sam prisutan dok su se izvodile muzicke bravurije za orgulje. Ljudi, meni se koza i dlake najezile dok sam ih slusao. Vanzemaljski svecani zvuk.
  • Nikola Čutura

    30.04.2019 02:21
    Orgulje u Sremskim Karlovcima jesu jedne od starijih na teritoriji Vojvodine, međutim nisu najstarije. One su samo najstarije orgulje, čiju tačnu godinu izgradnje znamo. Biću dovoljno slobodan da zaključim da su orgulje u Subotici, u crkvi Isusovog Uskrsnuća (koje su u tu crkvu prenete 1980.godine iz Monoštora) svakako starije od onih u Karlovcima.
    Nedavno su u Senti postavljene, za naše prilike velike orgulje, koje takođe imaju 3 manuala. Tako da pored Sombora i Subotice, Senta se takođe može pohvaliti tromanualnim orguljama.
    Franc Lindauer, bio je orguljar, rodom iz Deronja. Njegovo ime je pogrešno navedeno u tekstu. Do kraja drugog svetskog rata, živeo je i radio u Kljajićevu, da bi posle izbegao u Nemačku, gde je i umro 21.jula 1977.godine. Orgulje koje je Lindauer izgradio za katoličku crkvu u Kljajićevu, prenesene su na Kelebiju.
  • S S Kovačević

    29.04.2019 21:08
    Majstori orgulja
    Poštovani gospodine Živane Laziću,
    želim Vam reći da ja kao dugogodišnji orguljaš (50 god) ne poznajem dotične majstore iz Zrenjanina.
    Stručni sam konsultant u knjizi Djerdja Mandića "Orgulje u Vojvodini" i želim Vam reći da je pored gospodina Djerdja u prošlom 20 veku a i sada, jedini majstor koji je završio školu za gradnju i štimovanje orgulja kod Zanina u Italiji bio Mario Bjelanović iz Beograda. Sada, pored Maria tu je i majstor Tibor Apro koji je završio školu za gradnju i štimovanje orgulja u Budimpešti i odlično je restaurirao orgulje u Bačkoj Topoli i u Senti.
    Ja sam 1973. bio na seminaru gradnje i štimovanja orgulja u Grožnjanu (Hrvatska) i 1974. u Amsterdamu i Utrehtu kod graditelja iz Belgije Patrika Colona.
    Profesor orgulja na Akademiji umetnosti u Novom Sadu je Zoltan Borbelj i baš ovih dana je u njegovoj organizaciji i IPA projekat bio odličan seminar sa profesorima orgulja iz Graca, Budimpešte i Novog Sada na obnovljenim i dogradjenim orguljama u Senti koje je kao što sam već napisao, restaurirao majstor Tibor Apro. U toku je akcija nalaženja sredstava za spasavanje najvećih starijih orgulja u Vojvodini u Somboru u crkvi sv Stefana...
    Srdačan pozdrav
    Prof. Svetozar Saša Kovačević kompozitor i orguljaš
  • 2skup

    29.04.2019 20:18
    Crkva imena Marijina
    "...generacije Novosađana rado su za katolički Božić iščekivale ponoć pred Katedralom ..."

    Gde u Subotici ili Vršcu?
    Novi Sad nema katedralu! To bi ' pitomi starosedeoci' trebali da znaju.
  • Gnjurac

    29.04.2019 19:46
    Lep instrument proslih vremena. Bez muzicara i publike ima obezbedjeno mesto u muzeju.
  • SMile

    29.04.2019 17:04
    Došli
    Došli divlji i nekulturni i oterali pitome i kulturu.
  • Dejan

    29.04.2019 12:55
    Srb
    Kako sacuvati,nikako,samo pustite koferase da vladaju i zub vremena ce ih unistiti ! Isto kao i sa gajdama, to je bio tradicionalni instrument u Vojvodini !!!
  • Bravo

    29.04.2019 12:47
    Veliko bravo autoru, i hvala na lepom tekstu.
  • Anonimus

    29.04.2019 12:19
    Za praznične dane pravi poklon čitaocima sajta 021.rs, čestitke autoru i Redakciji!
  • novo vojvodjanima

    29.04.2019 11:46
    je
    dosta frula,goc,talambas i pevaljka

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna