Kako da ne, pa to je komplex siromastva, pre ce jesti burek mesec dana nego da ne kupi brendiranu krpu proizvedenu u Bangladesu! To je nas narod operisan od inteligencije i zdravog razuma.
Nadam se da ce NS dobiti jos trznih centara posebno onih sa elektronikom da ima sve na jednom mestu na nekoliko spratova.
Bolje je takodje raditi u trznom centru nego u nekoj prljavoj fabrici motati kablove za istu platu!
Ako su tržni centar i uvežena nižerazredna roba merilo kvaliteta i napretka, živiš u zabludi.
Ako neko ima sačuvanu garderoba proizvedanu po JUS standardima u komunističkoj Jugoslaviji, može se uveriti da i posle toliko vremena nije izbledela, ni ofucana za razliku od svake uvežene krpe iz inostranstva i to posle 3 pranja.
Robne kuće su otvarane još u vreme Kraljevine Srbije, a potom Jugoslavije. Kasnije su privatne nacionalizovane i od privatnog vlasništva je napravljena na primer Robna kuća Beograd. I u vreme SFR Jugoslavije ista je bila jedna od 4 robne kuće sa najvećim brojem filijala u Evropi.
Za to vreme je i njihova arhitektura bila moderna, jer je brutalizam bio jedan od arhitektonskih pravaca, a Jugoslavija poznata po prednapregnutom betonu, pri čemu je samo jedna beogradska kompanija imala preko 20,000 zaposlenih radnika u građevini. To su ti što su gradili svuda po inostranstvu!
Suprotno tome, danas se uvozi ne samo strana roba, već i strana i jeftina gradnja. Tržni centri su limene kutije predviđene da imaju kratak radni vek i zna se unapred da će da propadnu. Zato se i grade od jeftinih materijala.
Maja, zato nisi u pravu. Spusti cenu da ti neko udje u prodavnicu. Alavost je da neko hoce da se obogati na par prodatih stvari. Ja odem u Julius pa natrpam ranac suhomesnatih proizvoda i sireva. Em se taj dan i prosetam po lepom Temisvaru. Nagledam se onoga sto su ,,nasi,, porusili.
Novisadjanin
Tačno je da gomilu prouzvoda u istim radnjama u inostranstvu možete kupiti po nižim cenama.Ali to u stvari pokazije veličinu naše bede.Nije tu stvar samo u alavosti trgovaca mada ima i toga.Kod nas su za početak carine, porezi i kojekakve takse,carinske analize visoki.Ali glavni problem su prometi koji su kod nas u suštini mali jer ljudi nemaju novca.Tamo se proda 300 takvih rukavuca a kod nas 30 a treba platitiiste troškove zakupa,radnika...sigurno ste primetili i da je asirriman u svim radnhama mnogo širi.Kod nas uvek nema ni pola.Zašto?Pa nema ko da kupi...
Mogu da niču i na dnevnom nivou sto se mene tiče jer svakako ce propasti ali dok ne propadnu ne znam kako da se izborim sa tim sto moja najmladja cerka voli da ide u šetnju u Promenadu...uuuuuufff
Bio sam u Beču i Bratislavi nekoliko puta zadnjih godinu dana i nisam stekao utisak da propadaju tržni centri. Meni ovi kod nas izgledaju prazno u poređenju sa njihovim.
Да бисте дошли до тржног центра у САД морате да возите из suburb-а ко зна колико, па се баш и не исплати колико наручивање ствари преко интернета. Али су зато нама Променаду набили усред густо насељеног дела града, па наша деца могу и да прошетају са друштвом и уживају. Могу да почешу задњицу, копају нос, изваде мамину кредитну картицу из педеруше и купе Напапијри јакну од 300 евра и Најке са светлима у ђону, након чега их чека здрав и хранљив оброк у МекДоналдсу на другом спрату. Не знам шта је амерички сан, али ово мора да је српски сан.
Veliki tržni centri su i veliki problem. Neko govori kako će to povećati broj zaposlenih, uticati na razvoj privrede, doneti progres itd. itd.
Ništa od toga.
Tržni centri se u Srbiji retko grade na periferiji nego u centrima naseljenih mesta. Tržni centri su osmišljeni da narod u njima zaboravi na vreme i da kupuje i ono što mu ne treba. Zbog toga tržni centri nemaju prozore ni dnevnog svetla, zbog toga u tržnim centrima ima samo određene muzike, zbog toga su klimatizovani,... Niko više neće da prošeta centrom kada je +30°C, ni kada je -10°C, prijatnije je u tržnom centru.
Kade se tržni centar izgradi u centru naselja onda on praktično preuzme skoro sav promet svih radnji u centru i okolini. Praktično se radnje presele u tržni centar, a sa njima se presele i radnici. Obično samo mladji, a poslodavcima je to i prilika da se oslobode starije radne snage.
Svako naselje ima određeni potencijal gradjana za kupovinu robe, to znači da se taj potencijal može samo prelivati iz šuplje u prazno, nikako se ne može povećavati osim povećanjem standarda. Tržni centri ne povećavaju standard, nego veća proizvodnja.
Navodno se kupuje jeftinije. Netačno. to je možda samo u početku dok se ne preuzmu kupci, a onda se polako povećavaju cene i postaju čak i više, jer narod više ne gleda ostale radnje.
Купио сам клинцу од 7 година голманске рукавице у Интерспорту у Променади за 1390 динара, биле су на попусту. Исте такве рукавице сам купио у Јулиус молу у Темишвару, такође у Интерспорту, за 800 динара (32 леја), и нису биле на попусту. Код нас не помаже ништа, јер продавнице овде морају да имају дуплу зараду. Нема нама спаса...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Iako u svetu tržni centri masovno propadaju, u Srbiji niču kao pečurke
Autor: Blic
Info
•09.12.2019.
•07:23 > 07:23
Komentari 22
Vlada
Možeš se ti nazvati i Marsovka, selo svakako izbija napolje.
Kaćanka
Megaloman
Bili Kid
ns
Bolje je takodje raditi u trznom centru nego u nekoj prljavoj fabrici motati kablove za istu platu!
Vlada
Koliko ti imaš sreće što svi tvoji problemi s Novim Sadom - od homofobije do ćerkinih interesovanja - mogu da se reše povratkom u tvoje selo.
Del Boj
Ako neko ima sačuvanu garderoba proizvedanu po JUS standardima u komunističkoj Jugoslaviji, može se uveriti da i posle toliko vremena nije izbledela, ni ofucana za razliku od svake uvežene krpe iz inostranstva i to posle 3 pranja.
Robne kuće su otvarane još u vreme Kraljevine Srbije, a potom Jugoslavije. Kasnije su privatne nacionalizovane i od privatnog vlasništva je napravljena na primer Robna kuća Beograd. I u vreme SFR Jugoslavije ista je bila jedna od 4 robne kuće sa najvećim brojem filijala u Evropi.
Za to vreme je i njihova arhitektura bila moderna, jer je brutalizam bio jedan od arhitektonskih pravaca, a Jugoslavija poznata po prednapregnutom betonu, pri čemu je samo jedna beogradska kompanija imala preko 20,000 zaposlenih radnika u građevini. To su ti što su gradili svuda po inostranstvu!
Suprotno tome, danas se uvozi ne samo strana roba, već i strana i jeftina gradnja. Tržni centri su limene kutije predviđene da imaju kratak radni vek i zna se unapred da će da propadnu. Zato se i grade od jeftinih materijala.
high ISO
Maja
Tačno je da gomilu prouzvoda u istim radnjama u inostranstvu možete kupiti po nižim cenama.Ali to u stvari pokazije veličinu naše bede.Nije tu stvar samo u alavosti trgovaca mada ima i toga.Kod nas su za početak carine, porezi i kojekakve takse,carinske analize visoki.Ali glavni problem su prometi koji su kod nas u suštini mali jer ljudi nemaju novca.Tamo se proda 300 takvih rukavuca a kod nas 30 a treba platitiiste troškove zakupa,radnika...sigurno ste primetili i da je asirriman u svim radnhama mnogo širi.Kod nas uvek nema ni pola.Zašto?Pa nema ko da kupi...
žvakanje kašike
Kaćanka
Sasa
Nesa
Sabahudin
/
Kanc
Transporter
Дејан
Realista
Ništa od toga.
Tržni centri se u Srbiji retko grade na periferiji nego u centrima naseljenih mesta. Tržni centri su osmišljeni da narod u njima zaboravi na vreme i da kupuje i ono što mu ne treba. Zbog toga tržni centri nemaju prozore ni dnevnog svetla, zbog toga u tržnim centrima ima samo određene muzike, zbog toga su klimatizovani,... Niko više neće da prošeta centrom kada je +30°C, ni kada je -10°C, prijatnije je u tržnom centru.
Kade se tržni centar izgradi u centru naselja onda on praktično preuzme skoro sav promet svih radnji u centru i okolini. Praktično se radnje presele u tržni centar, a sa njima se presele i radnici. Obično samo mladji, a poslodavcima je to i prilika da se oslobode starije radne snage.
Svako naselje ima određeni potencijal gradjana za kupovinu robe, to znači da se taj potencijal može samo prelivati iz šuplje u prazno, nikako se ne može povećavati osim povećanjem standarda. Tržni centri ne povećavaju standard, nego veća proizvodnja.
Navodno se kupuje jeftinije. Netačno. to je možda samo u početku dok se ne preuzmu kupci, a onda se polako povećavaju cene i postaju čak i više, jer narod više ne gleda ostale radnje.
Pavle
LALA
Новосађанин
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H