Ako SAD uvedu sankcije NIS-u: Drastičan skok cena i nestašica goriva, a to je samo deo posledica
Drastičan skok cena i nestašica goriva, ali i mogući udar na državne finansije i međunarodne odnose, neke su od mogućih posledica ukoliko SAD uvedu sankcije NIS-u, kažu stručnjaci.
Foto: 021.rs
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je kako SAD uskoro uvode sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva. Prema poslednjim podacima od 30. septembra ove godine, ruska državna kompanija Gasprom (kroz matičnu i kompaniju Gaspromnjeft) ima 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, država Srbija ima 29,87 odsto, a manjinski akcionari 13,98, piše NIN.
Time bi se NIS našao na udaru sankcija koje su SAD u poslednje vreme pojačale protiv ruskih kompanija, a na njihovom udaru se našla i Gasprombanka, ključna za plaćanje ruskog gasa, što bi Srbiji takođe moglo da izazove probleme.
Kako za NIN kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević, to bi moglo da znači i potencijalno gašenje rafinerije nafte u Pančevu, kao i velike probleme na tržištu derivata.
On ukazuje da je NIS indirektno pod sankcijama već deset godina, zbog embarga prema njegovoj majci-kompaniji Gaspromu, što je i do sada otežavalo poslovanje, pre svega zbog nemogućnosti da kupuje rusku naftu, ali bi direktne sankcije NIS-u bile bez presedana.
"Ne vidim razlog kojim bi tako nešto moglo da se opravda. U slučaju da do toga ipak dođe, to bi značilo veliku katastrofu i verovatno gašenje rafinerije nafte u Pančevu. Alternativni putevi prevoza nafte bi mogli da bi se pronađu, ali ne i da se obezbede dovoljne količne sirove nafte za njenu rafinerijsku preradu. Druge kompanije koje imaju benzinske pumpe u Srbiji ne bi mogle da podmire potrebe našeg tržišta i situacija bi na taj način bila vema loša", objašnjava sagovornik NIN-a.
Povodom informacija o mogućim sankcijama, iz NIS-a navode da se "poslovanje u ovom trenutku obavlja neometano", te da "kompanija ostaje fokusirana na nastavak realizacije započetih investicija i na očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata".
Međutim, to normalno poslovanje, u slučaju uvođenja američkih sankcija, vrlo brzo bi moglo da bude dovedeno u pitanje. Ne samo zbog direktnih američkih sankcija, koje pravnim licima iz SAD brane poslovanje sa sankcionisanim kompanijama, već i zbog tzv. sekundarnih sankcija. Vašington je uveo taj instrument kako bi zapretio firmama iz trećih zemalja, sa kojima posluju ruske kompanije, pa bi u tom slučaju svaka strana firma koja želi da posluje sa NIS-om mogla da se nađe na udaru američke administracije, bez obzira iz koje države dolazi.
U problemu bi bile i naše firme, budući da je, prema našim propisima, uvoz sirove nafte omogućen i drugim kompanijama, ali samo ako, pored licence za trgovinu naftom, imaju i sklopljen ugovor sa NIS-om o preradi.
Kako je rekao stručnjak za energetiku Miodrag Zdravković, najgore što može da se desi jeste da JANAF više ne isporučuje naftu za NIS.
"To bi bilo teško, gotovo nemoguće jer je NIS njihov najveći konzument, ima najveći ugovor. Ipak, SAD sigurno ima način da ih natera na ukidanje isporuke ako im to bude u interesu", kazao je Zdravković.
Prvi vesnik bilo kakve promene, smatra Zdravković, biće cene goriva.
"Ukoliko bi bile sprovedene te sankcije, cene goriva bi otišle u nebesa. Ne samo to, već bi došlo do nestašice energenata", smatra on.
Vučić je rekao kako ne isključuje mogućnost da je ova mera kao vrsta pritiska da Srbija uvede sankcije Rusiji, ali i da nema dokaza za to. Ipak, kako je dodao, "nije spreman da u ovom trenutku uopšte razgovara o potencijalnim sankcijama Moskvi", te da je Srbija tri godine izdržala vodeći principijelnu politiku. On je rekao da je slična odluka na različite načine najavljivana iz EU, ali da sada dolazi iz SAD, te da veruje da će se tim sankcijama pridružiti i Velika Britanija.
Da je nešto slično moguće, te da su moguće sankcije SAD protiv NIS-a usmerene protiv Rusije, veruje i ekonomista Ljubodrag Savić, koji kaže da "Zapad očigledno traži svaki mogući način da vrši pritisak na zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji", te da bi Srbija mogla da bude kolateralna šteta svega toga.
"Ovo je još jedna od onih nemogućih misija koja se sprema za Srbiju. Ovo je jedna komplikovana priča i za našu zemlju znači da šta god da uradimo, neće biti dobro rešenje", rekao je Savić za Tanjug.
Dve opcije - preuzimanje NIS-a ili sankcije Rusiji
Prema njegovim rečima, Srbija ima dve mogućnosti u ovoj situaciji, a to je da preuzme većinsku kontrolu nad NIS-om ili da uvede sankcije Rusiji da se ta kompanija ne bi dirala.
Da je opcija za izlazak iz ove situacije da Gasprom izađe iz vlasništva NIS-a kao uslov za prekid američkih sankcija, kaže za NIN i profesor Radosavljević.
Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor za NIN kaže da bi u slučaju da po tom osnovu strane kompanije odbiju da NIS-u prodaju naftu, to predstavljalo vanrednu situaciju u kojoj bi Srbija imala pravo da nacionalizuje tu kompaniju, a ruskom vlasniku ponudi fer tržišnu cenu za preuzimanje.
O potencijalnom preuzimanju vlasništva nad NIS-om govorilo se i ranije, kada je EU zabranila isporuku ruske sirove nafte, koja, inače, čini manji deo sirove nafte koja se uvozi u Srbiju. Prethodno je i Gaspromnjeft smanjio svoj udeo u vlasništvu NIS-a, pošto je bio pod međunarodnim sankcijama, prodavši 6,15 odsto udela svojoj majci kompaniji Gasprom, koja nije bila sankcionisana. Tako sada Gaspromnjeft ima 50 odsto, a Gasprom 6,15 odsto udela u vlasništvu NIS-a.
Ekonomista Ljubodrag Savić navodi da NIS možemo da reprivatizujemo samo ako se Rusi slože. On napominje da nacionalizaciju rade samo moćne i bogate države, kao i da Srbija to ne može da uradi ni zbog dugogodišnjih dobrih odnosa sa Rusijom.
"Trenutna situacija znači da ukoliko ne ovladamo većinskim vlasništvom NIS-a nećemo imati naftu, ali takođe i da ćemo biti u problemu ukoliko se Rusi slože i dozvole nam privatizaciju jer bismo onda ugrozili javne finansije i kreditni rejting zemlje, što bi bilo još gore", veruje Savić, koji misli da odgovor na pitanje može li Srbija da vrati većinsko vlasništvo nad NIS-om trenutno nema ni rukovodstvo zemlje.
Ceo tekst NIN-a čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
34
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
33
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
2
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
62
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
36
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
7
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Komentari 153
Maja
zezate se?
ali vidim da je prepametnim Srbima to sve ok, ili veruju nepomeniku ili nasim dokazanim prijateljima preko bare...
Slave
Kunu se u pravdu a ovde kradu moj novac. Šta nije uredu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar