Prve kazne države zbog nepoštovanja marži, Delezeu kazna od 24,5 miliona
Dosadašnja kontrola tržišne inspekcije trgovinskih lanaca pokazala je da se vladina uredba o ograničavanju marži nije poštovala u 76 objekta, od kojih su čak 73 Delezeova.
Foto: Pixabay (ilustracija)
To je rekla ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, koja je navela da sada trgovinski lanci treba da plate kaznu od ukupno 25,5 miliona dinara.
"Ukupan broj prekršajnih naloga koji je izdat je u vrednosti od 25,5 miliona dinara, od čega je 24,5 miliona za Delez", izjavila je ministarka.
Kako je rekla, ukupno je predmet kontrole bilo nešto malo više od 5.500 proizvoda i konkretno kod Deleza broj proizvoda koji nije bio usklađen sa uredbom je oko 550 ili 560 proizvoda.
Ona je navela da je to samo prva faza kontrole.
"Tržišna inspekcija ide dalje na teren kada su u pitanju drugi trgovinski lanci koji će biti kontrolisani, ali takođe i ovi koji su već kontrolisani, znači da kontrola još traje. U sledećoj fazi će svakako biti i kontrola onog dela koji se tiče 'of rabata' koji su takođe važan deo uredbe", rekla je ministarka.
Napomenula je da, kada je reč o prekršajnim nalozima, inspektori mogu na licu mesta da izdaju mandatnu kaznu i ako lanci postupe u roku od sedam, osam dana kazna se umanjuje za 50 odsto.
"Ako ne, ide se na prekšajni sud i to je onda već stvar da li će se trgovinski lanci odlučiti za plaćanje ili ne. Tako da postoje procedure propisane zakonom i u tom sankcionisanju. Zapisnici su poslati svim akterima koji su bili predmet kontrole da se izjasne i to je proces koji teče i obaveštavaćemo javnost kako se kontrola odvija, kao i za ove druge trgovinske lance gde je krenula kontrola", navela je Lazarević.
Ona je navela da je danas održan sastanak sa više evropskih ambasadora u Beogradu i to na njihov zahtev na kome se razgovaralo o uredbi o smanjenju marži.
Sastanku u vladi su prisustvovali prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali, ambasadorka Nemačke Anke Konrad, ambasador Holandije Martijn Elgersma, ambasador Belgije Frederik Develter, ambasador i šef kancelarije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat i šef ekonomskog odeljenja Nemačke Andreas Herdt, kao i šef odeljenja za evropske integracije kancelarije EU u Srbiji Katarina Motoskova.
"Sastanak je iniciran zbog komentara Deleza i Lidla na uredbu o ograničenju marži, ali je dijalog bio vrlo konstruktivan i rekli smo da ne želimo da diskriminišemo strane investitore i da su oni dobrodošli u Srbiju. Istakli smo da je primarni cilj paketa ekonomskih mera da se izborimo sa cenama kakve jesu i što im je otvoreno rečeno po pitanju poređenja cena hrane u najrazvijenijim zemljama Zapadne Evrope a kolike su kod nas", rekla je ona.
Navela je da je u razgovoru sa ambasadorime rečeno da verujemo da su njihove kompanije koje su investitori i vodeći lanci ovde sve ove godine dobro poslovali i da ne treba toliku pompu podizati oko jedne uredbe koja je vrlo jasna i koja gleda opšti javni interes.
Lazarevićeva je naglasila da su ambasadorima dati jasni argumenti zbog kojih se to radi i da će zakoni iz oblasti trgovine koji se pripremaju poštovati evropske direktive.
"Hoćemo da napravimo neke sistemske promene u delu trgovine, da stvari dovedemo u red, uključujući i te iste komapnije iz Evropske unije kako bi se ponašale onako kao što rade i u svojim zemljama. To će biti predmet tih zakona a pogotovu onoga koji se tiče sprečavanja nepoštenih trgovačkih praksi", rekla je Lazarevićeva.
Ministarka je navela da se razgvaralo i oko ograničenja "of rabata" koji su bili ispod radara i istakla da je većina tih nameta zabranjena u Evropskoj uniji.
"Preneli smo i da smo sa trgovinskim lancima Lidlom i Delezom imali direktnu komunikaciju", rekla je ona.
Ministarka je uputila molbu našim dobavljačima koje rade sa trgovinskim lancima da nastave da izveštavaju ministarstvo o svim stvarima koje se događaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
9
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
7
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
17
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
9
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
5
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Najbogatiji čovek na svetu je Ilon Mask: Ima 449 milijardi dolara
09.11.2025.•
3
Najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask, čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra), pokazuje lista Blumberga.
Cene električnih vozila i benzinaca se sve više približavaju
09.11.2025.•
1
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?
08.11.2025.•
11
Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.
Drva po povlašćenim cenama: Penzioneri i socijalno ugroženi mogu kupiti po nižoj ceni
08.11.2025.•
3
Komercijalni direktor "Srbijašuma" Aleksandar Šalipur rekao je danas da je u tom preduzeću kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV-om, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta.
Sekundarne sankcije NIS-u: Devet meseci posledica za tržište i privredu
08.11.2025.•
9
Devet meseci pretnji sankcijama Naftnoj industriji Srbije, tokom kojih je kompanija obavljala delatnost u skladu sa posebnom licencom Ministarstva SAD, ostavile su vidljive posledice po njene poslovne rezultate.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom Lukoil
07.11.2025.•
8
Bugarski parlament je danas doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kompanija Gunvor odustala od preuzimanja Lukoila
07.11.2025.•
5
Kompanija Gunvor Group, jedan od najvećih svetskih trgovaca naftom i gasom, povukla je svoju ponudu za međunarodnu imovinu ruske naftne kompanije Lukoil.
Mesarović: Kineska firma planira da zaposli preko 3.000 ljudi u Srbiji
07.11.2025.•
16
Kineski tekstilni gigant "Guan Nan" dolazi u Srbiju i zaposliće 3.000 ljudi, potvrdili su predsednik grupacije Caj Šoking i ministarka privrede Adrijana Mesarović posle sastanka u kineskoj opštini Kećao.
Rat za retke minerale
07.11.2025.•
3
Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.
Nisan prodaje sedište firme, otpušta 15 odsto zaposlenih
06.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Nisan saopštio je danas da prodaje sedište kompanije u Jokohami za oko 540 miliona evra, ali i da će je kasnije zakupiti.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju veće oko šest odsto nego godinu dana ranije
06.11.2025.•
2
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine veće su 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
BDP Srbije veći dva odsto
06.11.2025.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.
Komentari 36
Peki
Sramota
Михаиловић Горан
у Maxi ју у Београду за остале граде не знам пре пар дана.Исти тај тоалет папир од 25 динара јуче пре пар месеци је био 69 динара и словима ШЕЗДЕСЕТ ДЕВЕТ ДИНАРА у том истом Maxi ју .Ролна обична тоалет папира 60 еуроценти је била до скора у земљи која има најниже плате у Европи.Хлеб Дурум 200 динара сада је 140 .
Па Ви видите шта Вам раде.
На једној ролни тоалет папира маржа 400%.
Ако га продају и на 25 динара а продавали су га и 69 значи да га узимају на 15.То је 15x4 и преко 400% марже.Само на тоалет папиру.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar