Stručnjaci upozoravaju: 2026. godina neće doneti nagli rast životnog standarda

Pod tamnim plaštom sankcija, poskupljenja, opšteg nezadovoljstva i sveukupne zabrinjavajuće političko-društvene situacije koju smo živeli u 2025. godini, u novu 2026. opravdano ulazimo sa neizvesnošću i strahom.
Stručnjaci upozoravaju: 2026. godina neće doneti nagli rast životnog standarda
Foto: 021.rs

Hoćemo li živeti bolje u narednoj godini ili je vreme da se pripremimo za još teže finansijske posledice od onih koje već poznajemo, procenjuju ekonomski stručnjaci u razgovoru za portal Nova.rs.

Od ključnih pet parametara gasa, goriva, cena hrane, plata i penzija u javnom sektoru i investicija, zavisi ekonomska situacija u narednoj godini.

Godina prilagođavanja
 
"Ako želimo ozbiljan odgovor na pitanje da li ćemo u 2026. godini živeti bolje, moramo izaći iz okvira kratkoročnih političkih poruka i sagledati realne ekonomske osnove Srbije: energetiku, bankarski sistem, investicije, trgovinske tokove i odnos sa Evropskom unijom, našim najznačajnijim spoljnim trgovinskim partnerom", smatra finansijski stručnjak Vladimir Vasić.
 
Srbija je duboko integrisana sa EU kroz izvoz i uvoz, investicije, bankarski sektor i platni promet.
 
"Sve što se dešava u Evropi, sa određenim vremenskim pomakom, preliva se i kod nas. Upravo zato 2026. treba posmatrati kao godinu konsolidacije i prilagođavanja, a ne kao godinu naglog rasta životnog standarda", objašnjava Vasić.
 
Tema NIS-a i Gazpromnefta je, ističe on, test institucionalne zrelosti države i njene sposobnosti da upravlja složenim energetskim, finansijskim i reputacionim rizicima.
 
"U 2026. postoji opasnost od takozvanih sekundarnih sankcija. NIS nije direktno sankcionisan, ali postoji rizik od takozvanih sekundarnih sankcija, koji se može odraziti na: platni promet, odnose sa korespondentskim bankama, kartične šeme i cenu kapitala i investicionu percepciju Srbije. Banke, međutim, ne reaguju na političke poruke, već na procenu rizika i tu nastaje tihi pritisak, čak i bez formalnih sankcija, a neizvesnost sama po sebi proizvodi trošak koji se dugoročno preliva na privredu i građane", kaže Vasić.
 
Što se tiče energetike, period jeftine energije je, prema njegovim rečima - završen.
 
"U 2026. ne očekujem dramatične skokove, ali ni značajno pojeftinjenje cene goriva, koja inače zavisi od globalne cene nafte, kursa dolara i geopolitike. Ključni problem ostaje to što je gorivo strukturno skupo u odnosu na prihode, što direktno utiče na transport, logistiku i krajnje cene proizvoda. Dakle, u planovima za 2026. godinu ne treba računati na pojeftinjenje energenata. Više cene energije su nova realnost i moraju biti unapred ugrađene u kalkulacije troškova, cenovnu politiku i investicione odluke", obašnjava Vasić.
Cene hrane su najdirektniji pokazatelj životnog standarda.
 
"U predstojećoj godini očekujem sporiji rast cena hrane, ali ne i njihov pad. Povratak na stare nivoe nije realan, što znači da će veliki deo budžeta domaćinstava i dalje odlaziti na osnovne životne potrebe", dodaje.
 
Plate i penzije u javnom sektoru će rasti, ali umereno.
 
"Nominalna povećanja su realna, ali će realni rast standarda zavisiti od inflacije. Drugim rečima, povećanja će postojati, ali ih neće svi osetiti jednako. Bolji život ne dolazi naglo. Dolazi kroz stabilnost, predvidivost i odgovorne odluke", zaključuje Vasić.
 
Srbija više nije atraktivna ni kao zemlja jeftinih motača kablova
Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Ognjen Radonjić nema svetle prognoze za narednu godinu.
 
"Situacija će se u 2026. sasvim sigurno pogoršati. Sve što režim predstavlja kao ekonomski uspeh zapravo je pokriće za privatizaciju države i kupovina vremena tuđim novcem, a ključni parametri pokazuju da se zemlja kreće ka opasnoj zoni stagnacije i dužničkog ropstva", predviđa Radonjić u razgovoru za Nova.rs.
 
Iza dimne zavese propagande su sledeće činjenice.
 
"Pitanje gasa više nije samo pitanje cene, već pitanje suvereniteta. Dok vlast slavi prijateljske cene, mi zapravo plaćamo geopolitički reket. Cenu gasa ne diktira tržište, već naša spremnost da ćutimo na činjenicu da nam energetski sektor i dalje suštinski kontroliše strana sila pod sankcijama. U 2026. ćemo verovatno imati gas, ali ćemo ga plaćati ne samo novcem, već i daljim političkim poniženjima i nestabilnošću koja može da eksplodira onog trenutka kada geopolitička zaštita prestane", objašnjava Radonjić.
 
Po pitanju goriva ističe da se država odrekla uloge regulatora i postala saučesnik u pljački građana kroz akcize.
 
"Visoka cena goriva nije ekonomska nužnost, već politička odluka. Zapravo, to je najlakši način da se napuni budžet koji curi na koruptivne projekte. U 2026. vozićemo se na jedno od najskupljih goriva u regionu, ne zato što je nafta skupa, već zato što je država skupa. Njen aparat, njeni parazitski koruptivni projekti, njena partijska vojska, kriminalci i paravojne formacije moraju od nečega da se finansiraju", naglašava Radonjić.
 
Cene se neće vratiti na staro.
 
"Dok nam serviraju statistiku o padu inflacije, svaki odlazak u prodavnicu to demantuje. Inflacija se možda statistički smiruje, ali cene se ne vraćaju nazad. Mi smo ušli u spiralu gde visoke marže trgovačkih lanaca i uništena domaća poljoprivreda čine hranu luksuzom. U 2026. godini, hrana će ostati neproporcionalno veliki trošak za prosečnu porodicu, a bolji život će se i dalje meriti time da li ste uspeli da uhvatite akciju za osnovne namirnice", dodaje.
 
Imaćemo više para u 2026, ali ćemo moći da kupimo manje nego pre pet godina.
 
"Nominalni rast plata i penzija u javnom sektoru služi isključivo za održavanje socijalnog mira i kupovinu glasova, a ne za podizanje standarda. Realna kupovna moć stagnira ili pada. U 2026. imaćemo situaciju gde ljudi nominalno imaju više para, ali za te pare realno mogu da kupe manje nego pre pet godina, dok se jaz između partijske elite i običnog naroda nezaustavljivo širi", objašnjava Radonjić.
 
Ceo tekst portala Nova.rs možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dule

    01.01.2026 17:30
    STAGFLACIJA
    Reakcije režima na krizu nema.Nastavlja se politika zaduživanja,ulaganje u infraskturu po tri put većim cenema,rasta novčane mase za koju nema opravdanja,rasta ulaznih troškova privrede .Sve ovo dovešće do rasta cena i inflacije ,a fiksan kurs i rast uvoza.Čudo bi bilo da ove godine ne doživimo stagflaciju
  • s one strane duge

    01.01.2026 16:42
    Ovi su unistili sve cega su se dotakli NIS, EPS, Poljoprivredu, zato nam je energija i hrana skupa. Gorivo najskuplje u regionu, stanovi najskuplji u regionu, hrana najskuplja u regionu, plate najmanje u regionu. Njima odgovara da gradjani budu siromasni da ih mogu potkupiti sa 2.000 din za glas i podrsku na izborima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica

Ministarstvo finansija saopštilo je da je sistem e-Otpremnica počeo sa radom i najavilo da sutra, 1. januara počinje primena prve obaveze propisane Zakonom o elektronskim otpremnicama.