Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Dobra vest za potrošače, kako je navedeno, jeste to što će trgovci morati da istaknu i prodajnu i cenu po jedinici mere, kao i da na svojoj internet stranici objave cenovnik u digitalnom obliku, piše u analizi Demostata.
Pozitivno unapređenje je i vraćanje sistema "obavezna opomena pred utuženje", pa komunalna i državna preduzeća neće moći da sporna potraživanja od korisnika ustupe odmah javnim izvršiteljima, već će o njima odlučivati sud.
Ipak, koliko god da su potrošači zadovoljni što će uvidom u cene raznih roba i usluga moći lakše da se opredele, toliko bi trebalo da ih zabrine to što primedbe koje su se u javnoj raspravi čule na član četiri uglavnom nisu uzete u obzir. Naime, taj deo zakona, takođe sa primenom "odmah", propisuje da se novi zakon primenjuje na odnose potrošača i trgovca, osim kada je taj odnos uređen nekim od posebnih zakona koji je usklađen sa pravnim tekovinama Evropske unije.
U takvim slučajevima neće se primenjivati Zakon o zaštiti potrošača, već taj posebni zakon, na primer zakoni o komunalnim delatnostima, energetici, elektronskim komunikacijama, trgovini... Praktično, u oblastima gde je do sada, prema iskustvima organizacija za zaštitu prava potrošača, bilo najviše žalbi.
"To je najpogubnija odredba sa stanovišta zaštite potrošača doneta očigledno pod velikim pritiskom. Njome je tom zakonu uslovno ukinut status krovnog, sistemskog zakona koji ni jednim drugim zakonom ne možete da pobijete. Takođe, odluku da li će se primenjivati odredbe Zakona o zaštiti potrošača ili na primer Zakona o energetici u delu koji se odnosi na potrošače i njihova prava, odlučivaće Vlada Srbije", naveo je Jovan Ristić iz Udruženja potrošača "Efektiva".
Ristić, koji je i autor knjige "Nevidljivi zakon" o poraznoj sudskoj praksi u primeni Zakona o zaštiti potrošača, dodaje da je sporna odredba doslovce prepisana iz crnogorskog zakona, iako njihov pravni sistem nije isti kao u Srbiji.
Uz to, naglašava on, zakonodavac je iz evropskih direktiva lukavo protumačio da EU daje prednost sektorskom pristupu u odnosu na opšti sistem zaštite prava potrošača, iako takav stav nigde u dokumentima Unije ne može da se nađe.
"Poseban problem u primeni ovog zakona su veliki državni sistemi i njihov odnos prema potrošačima. Na primer, Zakon o energetici katastrofalnim članom 197 pravi diskriminaciju među korisnicima i kažnjava potrošače koji nemaju 'pametna brojila', a njih je 83 odsto u Srbiji, time što im, ako sami ne očitavaju brojila, isporučuje račune koji se zasnivaju na prosečnog potrošnji, takoreći odokativnom metodom. Jako problematičan biće i zakon o elektronskim komunikacijama koji potrošačima umanjuje pravo na reklamaciju", naveo je Ristić.
Prema njegovim rečima, novim zakonom umanjeni su rokovi za reklamaciju po osnovu saobraznosti.
"To je apsolutno povlađivanje trgovcima. Jeste da su njima ovim zakonom nametnute neke obaveze, ali ključno pitanje, kvalitet robe, gde imamo problema sa monopolistima, ostvareni su najveći prodori na štetu potrošača i njihovih ranije stečenih prava", ocenio je Ristić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
0
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
3
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Komentari 1
dacic
bagra i pravi takve muljotine da narod naj......
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar