Poslodavcima kazne do dva miliona dinara za nepotpunu primenu zakona o bezbednosti na radu
Odlaganje pune primene novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu do početka 2027. godine, poslodavcima je dalo dodatno vreme za usklađivanje, ali i strože kontrole,
Takođe i visoke novčane kazne za pojedine firme koje te obaveze ne budu ispunjavale, a koje dostižu do dva miliona dinara, objavio je portal Biznis.rs.
Preduzetnicima prete kazne od 200.000 do 400.000 dinara, dok odgovorna lica kod poslodavca mogu platiti između 30.000 i 150.000 dinara.
Prema rečima advokata Veljka Đurića, osim novčanih sankcija poslodavci rizikuju i prekid poslovanja.
Inspekcija rada dobila je, kako se navodi, znatno šira ovlašćenja i može odmah da zabrani izvođenje radova ukoliko proceni da su ugroženi bezbednost i zdravlje zaposlenih.
"Zabrana može trajati od najmanje tri do čak 30 dana, u zavisnosti od težine prekršaja i broja utvrđenih nepravilnosti, a posebno su pod lupom građevinski radovi i druge visokorizične delatnosti, ali kontrole se odnose na sve poslodavce koji imaju zaposlene", rekao je Đurić.
Kompanije su dužne, kako je rekao, da inspekciju obaveste o početku rada, otvaranju izdvojenih organizacionih jedinica, kao i o svakoj promeni tehnološkog procesa koja utiče na uslove rada, uključujući i hitne radove.
Jedna od najvažnijih novina jeste obaveza angažovanja licenciranog stručnjaka za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno poslodavci više ne mogu sami da obavljaju te poslove ukoliko za to nemaju odgovarajuću licencu i propisane kvalifikacije.
U zavisnosti od delatnosti potrebno je angažovati savetnika ili saradnika za bezbednost i zdravlje na radu, bilo kao zaposlenog ili eksternog saradnika.
"Obaveza važi i za manje firme i poslodavce koji obavljaju niskorizične delatnosti. Izuzetak postoji samo za određene kompanije koje imaju do 20 zaposlenih i posluju u propisanim delatnostima. U tom slučaju poslodavac može sam da obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ali isključivo ako položi stručni ispit", rekao je Đurić.
Među obavezama koje će inspekcija posebno proveravati nalazi se i izrada akta o proceni rizika.
Svaki poslodavac, bez obzira na broj zaposlenih ili delatnost, mora imati taj dokument izrađen od stručnog lica.
Pored toga, uvedena je obaveza vođenja elektronske evidencije o povredama na radu, profesionalnim bolestima i svim preduzetim merama zaštite.
"Zakon dodatno pooštrava pravila kada je reč o zdravstvenoj zaštiti zaposlenih. Radnici na poslovima sa povećanim rizikom moraju imati prethodne i periodične lekarske preglede koje u celosti finansira poslodavac. Isto važi i za zaposlene koji rade noću", istakao je on.
Navedeno je da ukoliko lekarski pregled pokaže da zaposleni više ne ispunjava zdravstvene uslove za obavljanje poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga rasporedi na drugo odgovarajuće radno mesto.
Nova zakonska obaveza je i osiguranje zaposlenih za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Troškove polise u potpunosti snosi poslodavac, a cilj je da zaposleni imaju obezbeđenu naknadu štete ukoliko dođe do povrede ili profesionalnog oboljenja.
Kompanije moraju redovno da organizuju obuke iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, posebno za zaposlene na rizičnim poslovima.
Tokom obuka radnici se upoznaju sa pravilnim korišćenjem zaštitne opreme, ponašanjem u opasnim situacijama, kao i procedurama u slučaju povrede na radu, a nakon svake povrede poslodavac je obavezan da organizuje i vanrednu obuku zaposlenih u toj organizacionoj jedinici.
Za visokorizične poslove uvedene su i dodatne dozvole za rad, koje su neophodne za radove na visini, u dubini, u skučenim prostorima, u eksplozivnim atmosferama, na energetskim objektima, pri radu sa opasnim hemikalijama, kao i u svim zonama u kojima postoji ozbiljna i neposredna opasnost po zdravlje zaposlenih.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vlast se zaduživala, sada rastu kamate
13.10.2026.•
4
Prema donedavnom predsedniku države, 41,93 milijarde dolara javnog duga je tek 43,7 odsto nacionalnog BDP-a, pa je Srbija primetno ispod u Evropskoj uniji dopuštene zaduženosti od 60 odsto.
EU ograničava uvoz hibridnih vozila iz Kine
13.10.2026.•
9
Evropska unija ograničiće od decembra uvoz hibridnih automobila iz Kine na 350.000 vozila godišnje.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru bila 4,1 odsto
12.10.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine bila je 4,1 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Bruto devizne rezerve u septembru smanjene za 946 miliona evra
12.10.2026.•
4
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju septembra ove godine iznosile 29,8 milijardi evra i da su u odnosu na kraj avgusta smanjene za 946,2 miliona evra.
Hladniji dani i skuplji gas
12.10.2026.•
6
Hladne noći i jutra početkom oktobra su nas podsetile da dolaze hladniji dani i sezona grejanja.
Vlada produžila smanjenje akciza na derivate nafte do 18. oktobra
11.10.2026.•
2
Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte, koje iznosi 25 odsto.
Kristofer Hil: Srbija posle izbora više neće moći da kupuje vreme za NIS, opcija B je nacionalizacija
11.10.2026.•
56
Srbija uoči predstojećih izbora neće biti pod velikim pritiskom Trampove administracije po pitanju NIS-a, ali nakon izbornog dana treba očekivati drugačiju dinamiku u kojoj više neće biti beskonačnog odlaganja.
Mala statistika: Koliko je registrovano novih vozila ove godine, koja su najprodavanija...
11.10.2026.•
3
U prvih devet meseci ove godine u Srbiji je prvi put registovano 33.448 novih putničkih i lakih komercijalnih vozila.
Đedović Handanović: Đerdap 3 može da postane strateški energetski projekat Srbije i SAD
10.10.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović izjavila je da projekat reverzibilne hidroelektrane (RHE) "Đerdap 3" može da postane strateški energetski projekat Srbije i SAD.
Arsić: Otkazivanje Ekspo izložbe bilo bi politički i ekonomski neprihvatljivo, Srbiji prete i tužbe
10.10.2026.•
25
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da bi otkazivanje specijalizovane izložbe Ekspo bilo politički i ekonomski neprihvatljivo, jer je Srbija preuzela međunarodnu obavezu da je organizuje.
Koliko će nas koštati grejanje ove zime: Od 60.000 do 250.000 dinara za stan od 60 kvadrata
10.10.2026.•
16
Grejanje stana od 60 kvadratnih metara tokom šest meseci moglo bi da košta od oko 60.000 do čak 250.000 dinara, u zavisnosti od energenta i načina grejanja, pokazuje analiza Agencije za energetiku Srbije.
U Beogradu se okuplja 600 poslovnih ljudi iz regiona: Kako do veće prodaje i novih poslovnih prilika?
09.10.2026.•
0
Kako povećati prodaju, unaprediti poslovne rezultate i pronaći nove partnere neka su od pitanja o kojima će razgovarati direktori i menadžeri kompanija iz Srbije i regiona na 3. SALES kongresu 12. oktobra u Crowne Plaza.
Objavljene nove cene goriva
09.10.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Ministarstvo: Povećava se značaj rudarstva za srpsku privredu
09.10.2026.•
7
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike u Vladi Srbije u tehničkom mandatu Ivan Janković izjavio je da rudarstvo ima sve veći značaj za srpsku privredu, energetsku sigurnost i industrijski razvoj.
Cena nafte pala nakon Trampovih poslednjih izjava o Iranu
09.10.2026.•
8
Cena sirove nafte Brent, koja se koristi kao globalni standard za cenu nafte, danas je pala.
MAT: Realni BDP Srbije za osam meseci porastao oko 3,6 odsto
08.10.2026.•
8
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u prvih osam meseci 2026. međugodišnje porastao za oko 3,6 odsto.
Paradoks života u Srbiji: Oni koji zarađuju najmanje izdvajaju najveći deo dohotka za poreze i doprinose
08.10.2026.•
11
Sistem oporezivanja dohotka u Srbiji funkcioniše po jedinstvenoj stopi od 10 odsto koja se obračunava podjednako na sve iznose zarada.
Evro na najnižem nivou za 17 meseci: Raste zabrinutost zbog francuskog duga i političke neizvesnosti
08.10.2026.•
4
Evro je pao na najniži nivo za 17 meseci, dok rastu zabrinutost zbog francuskog duga i tamošnje političke neizvesnosti.
Zašto izvršitelji mogu da uzmu 6.000 dinara samo nekim građanima?
07.10.2026.•
33
Čoveku iz Smedereva uplatu od 6.000 dinara zaplenio je izvršitelj, iako nema nikakav dug. Za sada deluje da je jedini razlog taj što, zakonski, ova isplata nije adekvatno regulisana.
Kako se kretao javni dug Srbije od 2012. i u čijim je on rukama?
07.10.2026.•
14
U odnosu na jul ove godine, javni dug Srbije povećan je u avgustu za 10,5 milijardi dinara.
Za usavršavanje tri dinara po satu: Koliko zaposleni u Srbiji košta poslodavca i koliko se ulaže u njega?
06.10.2026.•
0
Svakog sata prosečni zaposleni svog poslodavca koštao je 1.318 dinara tokom 2024. godine. Svega 11 dinara u tom zbiru nisu osnovni troškovi rada - zarada, porezi i doprinosi i cena neodrađenih dana.
Komentari 15
GremliNS
Dejan
Mita
Do sada to nije važilo?, sad pred izbore sve i svašta obećavaju, a posle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar