Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj

Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
Foto: Screenshot (Youtube/Blic TV)
"Mi ćemo u septembru da otvorimo fabriku dronova, sa Izraelcima", rekao je Vučić 8. avgusta na konferenciji za medije sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
 
Kao moguće datume otvaranja najavio je 15. ili 20. septembar.
 
A šta javnost do sada zna o ovom srpsko-izraelskom projektu? Ne mnogo.
O otvaranju ove fabrike Vučić je prvi put govorio u decembru prošle godine. Na polaganju kamena temeljca za novu zgradu Ministarstva odbrane i Generalštaba na Banjici, Vučić je prvi put javno najavio veliku fabriku vojnih dronova, prenosi Danas.
 
Tada je rekao da će fabrika biti otvorena krajem marta ili najkasnije početkom aprila 2026. godine i da će proizvoditi "visokosofisticirane dronove". Naglasio je da nije reč o postojećim domaćim sistemima "Komarac 1" i "Komarac 2", već o mnogo naprednijim letelicama.
Takođe je rekao da će se proizvodnja odvijati u Srbiji sa "jednom velikom stranom silom", ali tada nije imenovao partnera.
 
Međutim, do otvaranja fabrike nije došlo na proleće, kako je prvobitno najavio predsednik.
 
O ovom projektu Vučić je ponovo govorio početkom marta, na predstavljanju nacionalne strategije "Srbija 2030".
 
U međuvremenu su BIRN i Haaretz otkrili da je Srbija dogovorila proizvodnju dronova na svojoj teritoriji sa izraelskim vojnim gigantom Elbit Systems, kompanijom koja je godinama kritikovana zbog svoje uloge u izraelskim vojnim operacijama u Gazi i na Zapadnoj obali.
 
Takođe su otkrili da će Elbit imati 51 odsto vlasništva u fabrici dronova, dok će 49 odsto pripasti domaćem Jugoimport SDPR-u.
 
Prema dokumentima do kojih su došli BIRN i Haaretz, kao i navodima dva nezavisna izvora, planira se proizvodnja dve vrste dronova - za bliske i daleke misije.
 
Nekoliko dana kasnije, predsednik Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara da li je Izrael država koja će sa Srbijom proizvoditi vojne dronove, potvrdio ovu informaciju.
 
"Ne umemo mi da napravimo dronove kakve ume Izrael da napravi. Ja se time dičim, zajednički ćemo to da radimo, biće pola-pola, 50-50", rekao je Vučić sredinom aprila na obeležavanju Dana Odreda vojne policije za specijalne namene "Kobre". I dodao da će Srbija tako imati "najbolje dronove u ovom delu sveta".
 
Objasnio je i šta očekuje od nove tehnologije - dronovi neće biti jeftini, ali će biti "strahovito efikasni". Biće namenjeni i za dejstvo protiv žive sile i oklopnih vozila.
 
Vučič je tada rekao da od Izraela Srbija dobija pamet i inovativnost, dok bi srpski stručnjaci kroz projekat trebalo da steknu znanje koje će im u budućnosti omogućiti da takve sisteme proizvode samostalno.
 
Međutim, u vezi sa ovim projektom i dalje ostaju brojna otvorena pitanja.
 
Kada je potpisan ugovor o izgradnji fabrike? Šta tačno piše u dokumentu koji su dve strane potpisale? Koliko će tehnologije Izrael preneti Srbiji? Da li će fabrika zaista proizvoditi dronove ili će se posao svesti na njihovo sklapanje? Koliko je investicija koštala, koliko ulaže izraelski Elbit, a koliko srpski Jugoimport? Da li je Srbija obezbedila subvencije i, ako jeste, u kom iznosu?
 
Otvoreno je i pitanje lokacije proizvodnje.
 
Kao moguća lokacija prvo su se pominjali Šimanovci, odnosno zakupljeni prostor čiji je vlasnik kompanija za proizvodnju vojne opreme PR-DC Željka Mitrovića.
 
Međutim, kasnije je Radar došao do saznanja da bi fabrika mogla biti izgrađena u Utvi u Pančevu. Nakon toga kao moguća lokacija pominjan je i Vojnotehnički institut u Žarkovu.
Zašto saradnja sa Izraelom nije iznenađenje?
 
Elbit Systems je velika izraelska kompanija koja se bavi vojnom tehnologijom. Nije samo proizvođač dronova - razvija i proizvodi sisteme za kopnenu vojsku, artiljeriju i avijaciju, kao i bespilotne letelice, sisteme za izviđanje, elektronsko ratovanje, optoelektroniku, komunikacije i municiju.
 
Prema najnovijem godišnjem izveštaju kompanije, Elbit je 2025. godine imao 7,94 milijarde dolara prihoda, 28,1 milijardu dolara narudžbina i više od 20.000 zaposlenih.
 
Kompanija je nastavila da raste i tokom 2026. godine. U prvom kvartalu imala je 2,19 milijardi dolara prihoda, dok je iznos narudžbina dostigao 30,2 milijarde dolara.
 
Srbija već ima veliki posao sa Elbitom.
 
Elbit Systems je u novembru 2024. saopštio da je dobio ugovore vredne oko 335 miliona dolara sa jednom neimenovanom evropskom državom za isporuku PULS raketnih sistema i Hermes 900 bespilotnih letelica. Vučić je narednog dana potvrdio da je Srbija zaključila ugovore za nove raketne sisteme i dronove.
 
Nakon toga je u avgustu prošle godine "Globes" objavio da je jedna "evropska zemlja", koja je zatražila da ostane neimenovana, kupila od kompanije Elbit Systems odbrambena rešenja u vrednosti od 1,63 milijarde dolara. Ubrzo je otkriveno da je reč o Srbiji.
 
Zato fabrika nije izolovan projekat. Ona je deo mnogo šireg srpsko-izraelskog vojnog aranžmana.
 
Jedno od važnih pitanja koje se otvara jeste da li Srbija ima dovoljno stručnog kadra i iskustva za ozbiljnu serijsku proizvodnju vojnih dronova.
 
Vojni analitičar Vlade Radulović smatra da Srbija u osnovi ima iskustvo koje je potrebno za proizvodnju bespilotnih letelica, ali da mnogo zavisi od toga o kakvim će se platformama konkretno raditi.
 
Radulović podseća da Srbija već ima iskustva u proizvodnji različitih kategorija bespilotnih letelica, navodeći "Komarac", za koji je, ukazuje, razvijeno nekoliko varijanti - "Komarac 1", "Komarac 2" i "Komarac 3", kao i varijanta presretača…
 
Takođe, ističe da Srbija ima iskustva i sa većim platformama, poput "Vrapca" i "Pegaza", koji su namenjeni drugačijim zadacima. Zbog toga, smatra on, sama činjenica da se ulazi u proizvodnju dronova ne predstavlja potpuni početak za domaću industriju.
 
Ipak, dodaje Radulović, jedno je imati iskustvo u razvoju i proizvodnji pojedinačnih sistema, a drugo organizovati ozbiljnu serijsku proizvodnju. Upravo tu, prema njegovoj proceni, ostaje više nepoznanica.
 
Za sada nije poznato ni ko će sve biti uključen u proizvodni proces. Radulović kao potencijalne domaće kapacitete izdvaja Vojnotehnički institut, ali i pančevačku Utvu, koja je deo Jugoimporta.
 
Međutim, kako kaže, za pokretanje ozbiljne proizvodne linije neće biti dovoljno samo domaće iskustvo. Radulović očekuje da će početak posla pratiti i podrška izraelskih stručnjaka.
 
"Ja sam prilično siguran, nemam dokaza, ali sam siguran da će početak tog posla pratiti podrška izraelskih stručnjaka", kaže Radulović.
 
Upravo se na ovom mestu otvara jedno od ključnih pitanja celog projekta: da li će Srbija dobiti deo tehnologije potrebne za samostalnu proizvodnju ili će se posao uglavnom svesti na sklapanje dronova čije se ključne komponente proizvode u Izraelu.
 
Radulović kaže da je odgovor na to pitanje trenutno skriven u samom dogovoru između dve zemlje, o kojem javnost ne zna dovoljno. Ipak, smatra da određeni transfer tehnologije mora da postoji.
 
"Sasvim je sigurno da će Izrael nešto morati da da, jer ovde govorimo o platformi koju Elbit već proizvodi. U tom smislu moraćemo da dobijemo nešto", navodi Radulović.
 
To, međutim, ne znači da će izraelska kompanija Srbiji staviti na raspolaganje kompletnu tehnologiju, dodaje Radulović.
 
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"

Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.