Manjak dizela u Evropi

Ratovi na obodu Evrope i na Bliskom istoku sve više počinju da utiču i na svakodnevni život na Starom kontinentu.
Manjak dizela u Evropi
Foto: Pixabay
Već duže vreme rezerve goriva se smanjuju, a posebno je neugodno sa dizelom koji koriste brojni evropski potrošači. 
 
Nakon napada SAD na Iran i potonjeg iranskog bombardovanja ključnih proizvodnih postrojenja u bliskoistočnim državama – američkim saradnicama, drastično je smanjena proizvodnja, a još više prerada nafte. 
 
Kako se Evropa uveliko oslanja na uvoz goriva, ovakav razvoj događaja se reflektuje i na snabdevanje Starog kontinenta. Ponuda je sve češće ispod potražnje, posebno kada je reč o dizelu koji dominira u evropskoj potražnji.
Uvoz sa svih strana
 
Evropa dnevno troši između šest i šest i po, a proizvodi najviše pet miliona barela dizela. Manjak je uočljiv i potiče od rekordne vezanosti Evropljana za ovu vrstu goriva, pa gotovo ceo transport i čak 38 odsto putničkih automobila na Starom kontinentu koristi gorivo za koje, recimo, Ameri jedva i da znaju. 
 
Zapravo, sa druge strane Atlantika se dizel, kao neka vrsta nepotrebnog viška u preradi nafte, decenijama izvozi na Stari kontinent. Evropskim vozačima ni to nije bilo dovoljno, pa su u velikim količinama dizel uvozili iz Rusije i sa Bliskog istoka. Međutim, nakon napada SAD na Iran došlo je do razaranja postrojenja u gotovo svim bliskoistočnim državama, inače tradicionalnim izvoznicima kako nafte, tako i goriva.
 
Posledice su se snažno odrazile i u Evropi, gde se potrošači decenijama uporno preorijentišu na dizel, a pri tome se i, pod uticajem ekološke politike, umanjuje broj rafinerija. Tako je unazad četvrt veka širom Starog kontinenta zatvoreno čak 30 većih rafinerija, čime je lokalna produkcija samo dizel goriva umanjena za 600.000 tona dnevno. 
 
Tako se došlo do situacije da se širom kontinenta dnevno troši blizu 6,3, a proizvodi jedva 4,9 miliona barela dizela. Naravno da je uvoz neprekidno rastao, a glavni dobavljači su bili SAD, Rusija i zemlje Bliskog istoka, dakle najveći izvoznici na svetu.
Manjak rafinerija
 
Nevolje su počele sa ratom u Ukrajini, a kulminiralo je nakon ataka SAD na Iran. Teheran je reagovao bombardujući proizvodna naftna postrojenja bliskoistočnih država američkih saveznica. Proizvodnja je drastično redukovana, dok je mesecima bio blokiran i izvoz kroz Ormuski moreuz. 
 
Skoro istovremeno je i Rusija zabranila izvoz s obzirom da su Ukrajinci bombardovali gotovo sve 32 ruske rafinerije, neke i petnaestak puta od početka sukoba sa Rusijom. Naravno da su posledice ozbiljne i Rusi su morali da (privremeno) odustanu od izvoza kako bi dizela imali dovoljno za sopstvene potrebe.
 
Tim nedaćama nije kraj. Mada je protok kroz Ormuski prolaz uspostavljen, manje se odrazio na lakši plasman dizela, više je obnovio transport sirove nafte. Naime, u Evropi nema dovoljno prerađivačkih kapaciteta, pa su se decenijama oslanjale na rafinerije po Bliskom istoku. Ali, sve odreda su tokom nedavnog rata više puta pogađane i znatna većina još uvek ne može da u većem obimu obnovi proizvodnju.
Veće cene
 
Time su mogućnosti izvoza dizela, za razliku od sirove nafte, tek minimalno povraćene. Jednostavno, za sada sa Bliskog istoka mogu da ponude izvoz sirove nafte, ali to Evropi, sa manjkom rafinerija, malo koristi. Tako se sada prvenstveno uzda u SAD i manje na isporuke iz Južne Koreje. 
 
Sve to je, svakako, nedovoljno i širom Starog kontinenta se sve više oseća nedovoljnost ponude. Još uvek nema većih nestašica, ali u Briselu ne kriju da su rezerve sasvim istanjene, u nekim državama potpuno ispražnjene. Prema pravilima Unije morale bi biti dovoljne za najmanje 90 dana uvoza, odnosno 61 dan potrošnje.
 
Manjak goriva prvo utiče na rast cene. Ponovilo se i ovoga puta, te je litar dizela krajem septembra u proseku na evropskim pumpama koštao 2,37 evra, skoro 35 odsto više nego pre godinu dana. Kako stvari trenutno stoje, spas se vidi u većim isporukama iz SAD, mada američki predsednik Tramp svakako razmišlja da pred novembarske međuizbore potrošačima širom Amerike ponudi više goriva. 
 
Ostaju nade u dobavljače iz Azije i bržu obnovu pojedinih bliskoistočnih kapaciteta. Međutim, među profesionalno vezanim za preradu nafte ceni se da pune snabdevenosti teško da će biti ako se i dalje bude insistiralo na sankcionisanju Rusije, gde ima kako velikih viškova sirove nafte, tako i rafinerija čiji kapaciteti uveliko premašuju domaće potrebe.
 
Manje novca za budžet
 
Što se tiče Srbije, dizela u ponudi ima relativno dovoljno. No, cena litra je skočila na 236 dinara, što je još uvek otprilike 14 odsto ispod prosečne evropske cene. Za razliku od Evropljana čije su rezerve skroz prazne, država Srbija je u martu objavila da raspolaže rezervama ovog goriva, kao i sirove nafte, za po 50 dana potrošnje. 
 
No, po našim propisima državne rezerve bi morale biti na nivou 90-dnevnog uvoza, odnosno potrošnje za 63 dana. Poslednjih dana Siniša Mali se pohvalio da su rezerve – kako dizela, tako i nafte – dostigle potrošnju od čak 90 dana. No, nadležni ministar je "zaboravio" reći da je država morala za 22 dinara po litri sniziti državnu akcizu ovom gorivu zbog čega će se u budžet preliti oko 400 miliona evra manje nego što je planirano.
 
Veliki doprinos da na srpskom tržištu, uprkos manjku širom Evrope, bude dovoljno dizela došao je od rafinerije u Pančevu. Uspeva da iz bezmalo 4,3 miliona tona sirove nafte preradom, uz planirane količine drugih derivata, dobije blizu 2,1 milion tona dizela, tako da uvoz preostalih 0,4 miliona tona do zadovoljenja domaće tržišne potražnje nije prevelik problem.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Vlast se zaduživala, sada rastu kamate

Prema donedavnom predsedniku države, 41,93 milijarde dolara javnog duga je tek 43,7 odsto nacionalnog BDP-a, pa je Srbija primetno ispod u Evropskoj uniji dopuštene zaduženosti od 60 odsto.