Robert Tapan Moris, sin poznatog američkog kriptografa Roberta Morisa Starijeg, u novembru 1988. godine gotovo da je, sasvim slučajno, uništio ceo tadašnji internet.
Moris je imao 20 godina i studirao na Univerzitetu Kornel kada se zainteresovao da sazna koliko je velik tadašnji internet. Napisao je program čiji zadatak je bio da "putuje" od jednog do drugog kompjutera, posle čega bi svaki kompjuter poslao signal njegovom kompjuteru, koji je onda sabirao sve signale.
Na taj način Moris je hteo da izbroji sve kompjutere koji su bili povezani na internet.
Program je dobro radio, ali je Moris znao da bi, ukoliko počne prebrzo da se širi, program mogao da izazove probleme. Mehanizmi za usporavanje širenja, koji su bili deo programa, nisu radili kako je on zamislio. Program je tako uspeo da "zapuši" velike delove tadašnje mreže, kopirajući se na računare i, potom, šaljući signal nazad na Morisov kompjuter.
Kada je shvatio šta se dešava, pokušao je da obavesti nekoliko administratora tadašnjeg interneta, ali mu to nije pošlo za rukom. Njegov program je zakrčio sav internet saobraćaj i poruke jednostavno nisu mogle da prolaze.
Robert Moris je tako svojim programom uspeo da izvede prvi sajber napad u istoriji informatike i interneta.
Vremenom, takav napad je dobio ime DDoS (Distributed Denial of Service), odnosno napad uskraćivanjem usluge, kod koga veliki broj uređaja povezanih na internet (uključujući i neke neočekivane, kao što su veb kamere) na jednu određenu adresu preko interneta šalju gomilu podataka. Tada, usled prevelike aktivnosti, dolazi do preopterećenja, zbog čega se računar isključi ili usled zakrčenja protoka više ne može da komunicira sa ostalim kompjuterima na internetu.
Moris je tako napravio prvog računarskog internet crva.
Crvi i virusi su relativno slični, jedino što virus mora neko da pokrene kako bi radio (npr. korisnik ili haker), dok se crv automatski pokreće čim se pojavi na računaru. Tako na primer, ako koristite programe za slanje i prijem elektronske pošte i neko vam pošalje virus, vi prvo morate da kliknete na njega. Međutim, ako vam neko pošalje crva, samo "skidanje" imejl poruke na kompjuter može da ga pokrene, pa crv odmah može da bude poslat na sve imejl adrese iz vašeg imenika.
U to vreme, tek je manji broj ljudi shvatao koliko je bitna bezbednost računara, a još manji broj korisnika interneta je imao neki program za zaštitu, kao što su današnji antivirusi. Upravo zbog toga je Morisov crv mogao da se raširi tolikom brzinom.
Naučnicima sa Univerziteta Perdju i Berkli trebalo je puna 72 sata da zaustave Morisovog crva. U međuvremenu, on je zarazio desetine hiljada računara, što je bilo oko 10 odsto ukupnog broja kompjutera povezanih na tadašnji internet. Trošak uklanjanja virusa iznosio je nekoliko stotina, a u nekim slučajima i nekoliko hiljada dolara po računaru.
Budući da se radilo o ranim danima interneta, javnost nije bila obaveštena od ovom događaju. Pojedinci su se tada brinuli da li i oni mogu da "pokupe" taj crv.
Iako Moris nije imao nameru da uništi internet, šteta koju je napravio njegov program privukla je pažnju nadležnih. Moris je tako postao prvi čovek koji je priveden i izveden pred sud pod tada novim Zakonom o računarskoj prevari i zloupotrebi. Osuđen je na tri godine uslovne kazne zatvora, a morao je i da plati novčani deo od 10.000 dolara.
Robert Tapan Moris je tokom '90-tih godina, postao "dot-com" milioner. Danas radi kao profesor na prestižnom Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT).
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Kako upozorenja o nekontrolisanom razvoju veštačke inteligencije dostižu vrhunac, vodeći istraživači upozoravaju da egzistencijalna pretnja verovatno neće izgledati kao pobuna robota iz holivudskih filmova.
Sajber kriminalci koji koriste veštačku inteligenciju urušavaju ugled brendova i poverenje korisnika u njih, a u Srbiji se čak 33,2 odsto prevara odnosi na imitiranje brendova, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Direktor američke kompanije OpenAI Sem Altman izjavio je da svet ima "pravo da se plaši", ali da "treba da veruje" kompanijama koje se bave veštačkom inteligencijom.
Istraživači u Kini otišli su korak dalje u primeni veštačke inteligencije u zdravstvu - omogućili su joj da učestvuje u gotovo svim segmentima rada jedne očne klinike.
Uprkos napretku u mapiranju Mesečeve površine i procenama mogućnosti izgradnje lunarnih naselja, nova studija pokazuje da je trajna kolonizacija Meseca i dalje veoma težak poduhvat.
Astrofizičari iz Kalifornije predstavili su novu teoriju koja bi mogla da objasni zašto Venera, planeta najsličnija Zemlji po veličini, masi i strukturi, nema sopstveni Mesec.
Američka kompanija za bezbednost i istraživanje veštačke inteligencije (AI) Antropik otkrila je da je u Maleziji korišćena veštačka inteligencija za manipulacije u predizbornoj kampanji.
Kompanija Majkrosoft predstavila je danas nacrt kodeksa ponašanja za svoje sisteme veštačke inteligencije, kao reakciju na sve izraženiji stav da budući moćni AI sistemi moraju ostati pod ljudskom kontrolom.
Istraživanja svemirskih teleskopa "Habl" i "Džejms Veb" pokazalo je da je istorija udaljenih objekata Sunčevog sistema još zagonetnija nego što se ranije verovalo.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Folker Tirk pozvao je države i vodeće kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju da hitno uspostave pravila za upravljanje tom tehnologijom.
NASA-in rover Kjuriositi, koji već 14 godina istražuje krater Gejl na Marsu, naišao je na novu misteriju - neobične male rupe u tlu kakve naučnici do sada nisu videli na Crvenoj planeti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar