Superračunari otkrili šta se zaista dešava u blizini crne rupe

Pogranična područja crnih rupa trebalo bi da budu haotični prostori u kojima je brzina kojom se materija uvlači u zaborav ograničena samo zaslepljujućim besom zračenja koje se izliva sa ivice tame.
Superračunari otkrili šta se zaista dešava u blizini crne rupe
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Ova zona se smatra nestabilnom, sklonom buktanjima, mlazevima i izlivima. 
 
Ipak, predviđanje ovih dinamičnih događaja može biti složeno, pri čemu matematički tačni opisi iskrivljenog prostora i ekstremne fizike u okruženju predstavljaju izazov.
 
Nova studija modelovanja, koju predvode istraživači sa Instituta Flatiron u SAD, sada pruža do sada najdetaljnije simulacije načina na koji crne rupe zvezdane mase gutaju i izbacuju materiju različitim brzinama, piše ScienceAlert.
Ključno je da se studija nije oslanjala na pojednostavljenja korišćena u ranijim modelima. Te prečice su ranije bile potrebne samo da bi proračuni uopšte bili mogući, ali ovde su simulacije bile zasnovane na mnogo složenijim podacima.
 
Koristeći dva snažna superračunara kako bi kombinovali opservacije akrecionih tokova crnih rupa sa merenjima njihovog obrta i magnetnog polja, tim je razvio novi model koji opisuje kretanje gasa, svetlosti i magnetizma oko crnih rupa tek nešto većih od našeg Sunca.
 
"Ovo je prvi put da smo mogli da vidimo šta se dešava kada se najvažniji fizički procesi u akreciji crnih rupa uključe precizno. Ovi sistemi su izuzetno nelinearni - svaka previše pojednostavljena pretpostavka može potpuno promeniti ishod",  kaže astrofizičar Lizhong Zhang sa Instituta Flatiron.
Nove simulacije se poklapaju sa posmatranjima različitih vrsta sistema crnih rupa. Iako su detaljne slike supermasivnih crnih rupa sada moguće, svetlost iz manjih objekata i dalje mora da se razdvoji kako bi astronomi mapirali raspodelu njihove energije.
 
Privlačenjem dovoljne količine materijala, pokazali su istraživači, crne rupe akumuliraju debele akrecione diskove koji apsorbuju značajne količine zračenja, oslobađajući energiju umesto toga kroz vetrove i mlazeve.
 
Njihove simulacije ovih proždrljivih crnih rupa takođe su pokazale kako se formira uzak levak, koji usisava materijal zapanjujućim brzinama i stvara snop izlaznog zračenja koji se može posmatrati samo pod određenim, povoljnim uglovima gledanja.
 
Tim je takođe otkrio da konfiguracija okolnog magnetnog polja može igrati značajnu ulogu u ponašanju crne rupe, pomažući da se tok gasa usmeri ka njenom horizontu i nazad u obliku vetrova i mlazeva.
 
"Naš je jedini algoritam koji trenutno postoji i koji pruža rešenje tretirajući zračenje onakvim kakvo ono zaista jeste u opštoj relativnosti", kaže Zhang.
 
Simulacija uključuje Ajnštajnovu opštu teoriju relativnosti, koja opisuje kako mase iskrivljuju prostor i vreme, kao i detaljne modele koji pokrivaju zakone fizike koji upravljaju plazma gasom, magnetnim poljima i načinom na koji svetlost stupa u interakciju sa materijom.
 
"Naše metode tačno hvataju prostiranje fotona u zakrivljenom prostor-vremenu i, kada se povežu sa fluidom, konvergiraju ka poznatim rešenjima za linearne talase i udarne talase", pišu istraživači.
 
Sledeće, istraživači žele da vide da li bi njihove simulacije mogle da se primene i na druge tipove crnih rupa, uključujući supermasivnu crnu rupu Sagittarius A* u centru naše sopstvene Mlečne staze.
Takođe sugerišu da bi njihove simulacije mogle pomoći u rešavanju misterije nedavno otkrivenih "malih crvenih tačaka", koje emituju manje rendgenskog zračenja nego što se očekivalo.
 
"Iako naši modeli koriste neprovidnosti primerene crnim rupama zvezdane mase, verovatno je da će se mnoge opšte karakteristike naših rezultata primeniti i na akreciju na supermasivne crne rupe", pišu istraživači.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "The Astrophysical Journal".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Skavko

    01.01.2026 14:16
    Bla, bla ... Bajke
    Gde je tu Stvaraoc, Bog.
    Kada povežete nauku i Boga dobićete apsolutnu istinu, ovako je to samo teorija kao i sve do sada, Darvinova teorija, veliki prasak,... samo nagađanja unedogled bez ijednog jedinog dokaza, naučnici du preuzeli na sebe ulogu Boga, od slepila ne vide svoju svoju ništavnost i glupost, žali Bože para.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.