Naučnici prvi put napravili ćeliju od nule
Naučnici tvrde da su prvi put napravili ćeliju koja može da se hrani, raste i razmnožava poput prirodne ćelije.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovaj proboj u sintetičkoj biologiji mogao bi da označi početak ere organizama napravljenih po narudžbini koji funkcionišu kao žive mašine.
Kejt Adamala, sintetička biološkinja i profesorka na Univerzitetu Minesote, sa svojim timom sastavila je ćeliju deo po deo od neživih hemijskih komponenti. Ova tvorevina predstavlja ograničen i krhak prototip, ali bi mogla da pomogne naučnicima da bolje razumeju poreklo života, kao i da jednog dana bude programirana kako bi pomogla u rešavanju nekih od najvećih bioloških problema sveta. Ćelija nije specifična - nije ni biljna ni životinjska - ali najviše podseća na jednostavnu bakteriju.
"Znam potpun spisak sastojaka ćelije, tačno znam koje hemikalije i koji molekuli, u kojim koncentracijama, čine tu ćeliju. Ona je potpuno definisana, što znači da možemo da je projektujemo", rekla je ona, prenosi CNN.
Naučnici već decenijama genetski modifikuju prirodne ćelije kako bi rešavali probleme ljudi. Poznat primer je ubacivanje gena za ljudski insulin u bakterijske ćelije E. coli, koje zatim proizvode insulin za lečenje dijabetesa. Naučnici smatraju da su sintetičke ćelije sledeći veliki korak, jer bi mogle da dovedu do razvoja novih terapija protiv raka, kao i novih načina za vezivanje ugljenika ili proizvodnju hemikalija.
Ćelije su osnovni gradivni elementi života, ali su daleko od jednostavnih. Ljudsko telo ima oko 37 biliona ćelija, više nego što ima zvezda na nebu, a naučnici i dalje ne znaju kako funkcioniše svaki tip ćelije niti šta tačno svaka od njih sadrži.
Sintetička ćelija koju su Adamala i njene kolege napravili nije "život stvoren u laboratoriji, već istinski važna prekretnica na putu ka odgovoru na to pitanje", rekao je Juval Elani, vanredni profesor biohemijskih tehnologija na Imperijal koledž London, koji nije učestvovao u istraživanju.
"Kada gradite ćeliju od nule, više niste vezani ograničenjima i evolutivnim nasleđem prirodne biologije. To otvara mogućnost projektovanja sistema i njihovog programiranja da rade stvari koje žive ćelije možda ne mogu lako da urade ili uopšte ne mogu. Po mom mišljenju, ovo je pravi napredak u dugogodišnjem pokušaju da se odgovori na pitanje može li hemija biti organizovana toliko uverljivo da počnemo da je nazivamo životom", rekao je Elani.
Adamala je svoju tvorevinu nazvala SpudCell, delom u šali, jer nije želela da ćelija nosi njeno ime. Naziv je ujedno igra reči inspirisana Sputnjikom, sovjetskim satelitom koji je pedesetih godina prošlog veka označio početak svemirskog doba.
U sredu su Adamala i njene kolege objavili naučni rad koji detaljno opisuje kako funkcioniše SpudCell, iako istraživanje još nije objavljeno u recenziranom naučnom časopisu. Adamala je rekla da će rad biti poslat na recenziju ove nedelje.
Prema rečima Adamale, SpudCell se sastoji od između 150 i 200 molekula, hrani se, raste i razmnožava oko pet generacija. Ona je mnogo manje složena od biološke ćelije koja sadrži milione, pa čak i milijarde molekula.
Adamala je opisala SpudCell kao "neverovatno slabašan organizam koji trenutno u suštini ne radi ništa osim što jede i povremeno napravi ćerku-ćeliju". Svaka generacija zahteva novo hranjenje i potrebno joj je oko 12 sati da se podeli na temperaturi od 30 stepeni Celzijusa. Poređenja radi, E. coli se deli svakih 30 minuta.
Genom sintetičke ćelije mnogo je manji od genoma prirodne ćelije i sadrži oko 90.000 baznih parova. (Genom E. coli ima 4,6 miliona baznih parova.) Iako može da se razmnožava poput prirodne ćelije, koristi drugačiji mehanizam. Prirodna ćelija koristi citoskelet, strukturnu mrežu koju SpudCell nema. Umesto toga, sintetička ćelija proizvodi proteine koji se nagomilavaju uz membranu i primoravaju je da se razdvoji.
SpudCell takođe nije sposobna da sama stvara ribozome, ključne delove prirodne ćelije koji proizvode proteine. Umesto toga koristi ribozome bakterije E. coli, koji joj se obezbeđuju tokom hranjenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
CERN ugasio Veliki hadronski sudarač do 2030. godine
05.07.2026.•
0
CERN je privremeno ugasio Large Hadron Collider (LHC), najveći i najmoćniji akcelerator čestica na svetu, koji ulazi u planirani četvorogodišnji prekid rada tokom kog će biti unapređen.
Nezavisna naučna komisija UN upozorila: Moguća katastrofalna šteta od AI
05.07.2026.•
0
Nezavisna međunarodna naučna komisija Ujedinjenih nacija za veštačku inteligenciju upozorila je da napredak u oblasti veštačke inteligencije (AI) nadmašuje naučno razumevanje i vladine politike.
NASA ubrzava gradnju baze na Mesecu
05.07.2026.•
0
Planovi NASA za izgradnju baze na Mesecu, predstavljeni pre samo nekoliko meseci, sada ulaze u ozbiljnu fazu, pošto svemirska agencija razrađuje strategiju za dopremanje lendera, rovera, vozila i druge opreme na Mesec.
Neobična "ružičasta planeta" možda ima oblake od soli
05.07.2026.•
0
Neobični vanzemaljski svetovi podstiču našu zajedničku maštu o svemiru kao malo šta drugo.
VIDEO: Kina na granici sa Vijetnamom raspoređuje humanoidne robote za kontrolu gužvi
05.07.2026.•
1
Ako stignete na granični terminal u Fangčenggang, moguće je da će vas do reda za čekanje uputiti robot visok oko 170 centimetara koji govori vaš jezik.
Otkrivena planeta koja je dobila drugi život nakon što je njena zvezda umrla
05.07.2026.•
1
Od svih neobičnih svetova u našoj galaksiji, Mlečnom putu, neki od najmisterioznijih su oni koji kruže oko belih patuljaka.
Od 2028. velika promena za korisnike Plejstejšna
05.07.2026.•
0
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšn, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
EU: Kineske mere i američka ograničenja ugrožavaju evropsku industriju čipova
02.07.2026.•
1
Evropska industrija poluprovodnika suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog kineskih ograničenja izvoza kritičnih sirovina, tehnološke zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i sopstvenih strukturnih slabosti.
Konačno će moći da se sakrije broj telefona u WhatsApp-u: Rezervišite korisničko ime na vreme
01.07.2026.•
0
WhatsApp uvodi jednu od najvećih promena u svom funkcionisanju, time što će omogućiti korisnicima da međusobno komuniciraju bez deljenja broja telefona.
VIDEO: Najveća digitalna kamera počela sa osmatranjem i fotografisanjem svemira
01.07.2026.•
1
Najveća digitalna kamera koja je ikad napravljena počela je da beleži delove univerzuma koje ljudske oči do sada nisu videle.
Uticaj Tiktoka na mozak: Da li je opasan kao što ga predstavljaju
30.06.2026.•
2
Zašto naš mozak traži da skrolujemo kroz Tiktok ili Instagram sve dok ne počnemo da ličimo na zombije? I šta nas tek čeka kada veštačka inteligencija bude mogla da u trenu pravi cele videe "samo za nas"?
Poslovi u eri veštačke inteligencije Ko će ih izgubiti, a ko dobiti?
30.06.2026.•
1
Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju AI, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručuje glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Indonezija ugasila 4,7 miliona Tiktok i Jutjub naloga mlađima od 16 godina
29.06.2026.•
4
Društvene mreže Tiktok i Jutjub deaktivirale su oko 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od 16 godina u Indoneziji, nakon stupanja na snagu novih ograničenja za korišćenje društvenih mreža.
NASA pokreće spasavanje svemirskog teleskopa koji ubrzano gubi visinu
28.06.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA planira da u utorak pokrene misiju spasavanja svemirskog teleskopa Svift, koji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti ubrzano gubi visinu.
NASA-in rover pronašao složena organska jedinjenja na Marsu
28.06.2026.•
0
Možda smo napravili još jedan korak ka odgovoru na jedno od najprivlačnijih pitanja u svemiru: da li smo sami?
Rusija planira da šalje letelice na Veneru
28.06.2026.•
2
Ruska svemirska agencija Roskosmos i Ruska akademija nauka predložile su da istraživanje Venere bespilotnim sondama započne najkasnije do 2036. godine.
Kina ima najbrži superkompjuter na svetu - nadmašio i SAD i Nemačku
28.06.2026.•
1
Jedna od najzanimljivijih primena superkompjutera jeste to što imaju ključnu ulogu u razvoju modela koji se koriste u veštačkoj inteligenciji (AI).
Youtube Shorts dobija prikaz preko celog ekrana i niz novih funkcija
28.06.2026.•
1
Youtube je najavio čitav niz novih funkcija za Shorts, koje će korisnicima biti dostupne tokom narednih dana i nedelja.
Astronomi otkrili dve džinovske planete lakše od šećerne vune
28.06.2026.•
0
Astronomi su otkrili par džinovskih planeta koje su lakše od šećerne vune, takozvane "super-puf" planete veličine Jupitera.
VIDEO: Humanoidni roboti stižu u američke škole kao asistenti nastavnicima
28.06.2026.•
0
Škole u SAD uvešće humanoidne robote u učionice kroz pilot-program čiji je cilj da unapredi angažovanje učenika i olakša učenje uz pomoć veštačke inteligencije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar