Naučnici prvi put napravili ćeliju od nule

Naučnici tvrde da su prvi put napravili ćeliju koja može da se hrani, raste i razmnožava poput prirodne ćelije.
Naučnici prvi put napravili ćeliju od nule
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovaj proboj u sintetičkoj biologiji mogao bi da označi početak ere organizama napravljenih po narudžbini koji funkcionišu kao žive mašine.
 
Kejt Adamala, sintetička biološkinja i profesorka na Univerzitetu Minesote, sa svojim timom sastavila je ćeliju deo po deo od neživih hemijskih komponenti. Ova tvorevina predstavlja ograničen i krhak prototip, ali bi mogla da pomogne naučnicima da bolje razumeju poreklo života, kao i da jednog dana bude programirana kako bi pomogla u rešavanju nekih od najvećih bioloških problema sveta. Ćelija nije specifična - nije ni biljna ni životinjska - ali najviše podseća na jednostavnu bakteriju.
"Znam potpun spisak sastojaka ćelije, tačno znam koje hemikalije i koji molekuli, u kojim koncentracijama, čine tu ćeliju. Ona je potpuno definisana, što znači da možemo da je projektujemo", rekla je ona, prenosi CNN.
 
Naučnici već decenijama genetski modifikuju prirodne ćelije kako bi rešavali probleme ljudi. Poznat primer je ubacivanje gena za ljudski insulin u bakterijske ćelije E. coli, koje zatim proizvode insulin za lečenje dijabetesa. Naučnici smatraju da su sintetičke ćelije sledeći veliki korak, jer bi mogle da dovedu do razvoja novih terapija protiv raka, kao i novih načina za vezivanje ugljenika ili proizvodnju hemikalija.
Ćelije su osnovni gradivni elementi života, ali su daleko od jednostavnih. Ljudsko telo ima oko 37 biliona ćelija, više nego što ima zvezda na nebu, a naučnici i dalje ne znaju kako funkcioniše svaki tip ćelije niti šta tačno svaka od njih sadrži.
 
Sintetička ćelija koju su Adamala i njene kolege napravili nije "život stvoren u laboratoriji, već istinski važna prekretnica na putu ka odgovoru na to pitanje", rekao je Juval Elani, vanredni profesor biohemijskih tehnologija na Imperijal koledž London, koji nije učestvovao u istraživanju.
 
"Kada gradite ćeliju od nule, više niste vezani ograničenjima i evolutivnim nasleđem prirodne biologije. To otvara mogućnost projektovanja sistema i njihovog programiranja da rade stvari koje žive ćelije možda ne mogu lako da urade ili uopšte ne mogu. Po mom mišljenju, ovo je pravi napredak u dugogodišnjem pokušaju da se odgovori na pitanje može li hemija biti organizovana toliko uverljivo da počnemo da je nazivamo životom", rekao je Elani.
 
Adamala je svoju tvorevinu nazvala SpudCell, delom u šali, jer nije želela da ćelija nosi njeno ime. Naziv je ujedno igra reči inspirisana Sputnjikom, sovjetskim satelitom koji je pedesetih godina prošlog veka označio početak svemirskog doba.
 
U sredu su Adamala i njene kolege objavili naučni rad koji detaljno opisuje kako funkcioniše SpudCell, iako istraživanje još nije objavljeno u recenziranom naučnom časopisu. Adamala je rekla da će rad biti poslat na recenziju ove nedelje. 
Prema rečima Adamale, SpudCell se sastoji od između 150 i 200 molekula, hrani se, raste i razmnožava oko pet generacija. Ona je mnogo manje složena od biološke ćelije koja sadrži milione, pa čak i milijarde molekula.
 
Adamala je opisala SpudCell kao "neverovatno slabašan organizam koji trenutno u suštini ne radi ništa osim što jede i povremeno napravi ćerku-ćeliju". Svaka generacija zahteva novo hranjenje i potrebno joj je oko 12 sati da se podeli na temperaturi od 30 stepeni Celzijusa. Poređenja radi, E. coli se deli svakih 30 minuta.
 
Genom sintetičke ćelije mnogo je manji od genoma prirodne ćelije i sadrži oko 90.000 baznih parova. (Genom E. coli ima 4,6 miliona baznih parova.) Iako može da se razmnožava poput prirodne ćelije, koristi drugačiji mehanizam. Prirodna ćelija koristi citoskelet, strukturnu mrežu koju SpudCell nema. Umesto toga, sintetička ćelija proizvodi proteine koji se nagomilavaju uz membranu i primoravaju je da se razdvoji.
 
SpudCell takođe nije sposobna da sama stvara ribozome, ključne delove prirodne ćelije koji proizvode proteine. Umesto toga koristi ribozome bakterije E. coli, koji joj se obezbeđuju tokom hranjenja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

NASA ubrzava gradnju baze na Mesecu

Planovi NASA za izgradnju baze na Mesecu, predstavljeni pre samo nekoliko meseci, sada ulaze u ozbiljnu fazu, pošto svemirska agencija razrađuje strategiju za dopremanje lendera, rovera, vozila i druge opreme na Mesec.

Od 2028. velika promena za korisnike Plejstejšna

Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšn, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.