Možda se čitava naša galaksija nekada prevrnula na bok

Lako je pomisliti da je naša matična galaksija relativno stabilno mesto - uredno organizovan disk koji mirno plovi svemirom poput frizbija.
Možda se čitava naša galaksija nekada prevrnula na bok
Foto: Pixabay
Međutim, moguće je da je mnogo turbulentnija nego što izgleda.
 
Prema novom istraživanju zasnovanom na simulacijama, čitav disk Mlečnog puta mogao je tokom milijardi godina postepeno da se nagne na bok, menjajući svoju orijentaciju unutar ogromnog haloa tamne materije nakon drevnih sudara sa manjim galaksijama.
 
Ova teorija pridružuje se sve većem broju dokaza koji ukazuju na to da je Mlečni put tokom svojih 13,6 milijardi godina postojanja prošao kroz brojne burne događaje, a mogla bi da objasni i neke od njegovih najzagonetnijih osobina.
"Projekat je započeo kao istraživanje brzine rotacije zvezdanog haloa. Pomalo me je iznenadilo kada sam otkrio vezu između rotacije zvezdanog haloa i okretanja diska, što odražava složenu prirodu Mlečnog puta, ali i galaksija uopšte", rekao je za ScienceAlert astronom Kiril Batrakov sa Univerziteta Daram u Velikoj Britaniji.
 
Batrakov i njegove kolege predstavili su rezultate na Nacionalnom astronomskom skupu Kraljevskog astronomskog društva 2026. godine.
 
Disk Mlečnog puta upravo je ono što većina ljudi zamišlja kada pomisli na našu galaksiju - i to s dobrim razlogom. U toj tankoj strukturi nalazi se najveći deo obične materije u Mlečnom putu - sve zvezde, gas, prašina i stene raspoređeni duž spiralnih krakova koji kruže oko galaktičkog centra poput lopatica ventilatora.
Međutim, disk nije jedini deo galaksije.
 
Mlečni put ima približno sferni oblik, sa ogromnim oblastima iznad i ispod galaktičke ravni u kojima se nalazi mali broj veoma starih zvezda. Taj region naziva se zvezdani halo, a sve zajedno obavija džinovski omotač tamne materije poznat kao halo tamne materije.
 
Tokom poslednje decenije satelit Gaja, čiji je zadatak mapiranje položaja i kretanja zvezda u Mlečnom putu, otkrio je nešto neobično u zvezdanom halou. Pokazalo se da zvezde na spoljnim delovima galaksije kruže oko njenog centra znatno sporije nego što bi se očekivalo s obzirom na procenjenu masu Mlečnog puta.
 
 
Jedno moguće objašnjenje jeste da je masa Mlečnog puta ranije bila precenjena.
 
Međutim, Batrakov i njegove kolege želeli su da ispitaju drugačiju mogućnost.
 
Koristeći skup kosmoloških simulacija poznat pod nazivom Auriga, istraživači su simulirali rotaciju više galaksija sličnih Mlečnom putu u ranijim fazama razvoja svemira. Simulacije su pokazale da galaksije koje su nastale rano i tokom svoje istorije prošle kroz velika spajanja sa drugim galaksijama imaju znatno sporije rotirajuće zvezdane haloe.
 
Za Mlečni put već postoji mnogo dokaza da se u prošlosti sudarao i spajao sa manjim galaksijama - od tokova zvezda čiji hemijski sastav pokazuje da su nastale u drugim galaksijama, do karakterističnog talasastog deformisanja diska Mlečnog puta.
 
Jedan od tih sudara dogodio se pre oko 10 milijardi godina sa galaksijom koju astronomi od milošte nazivaju Gaia Sausage ("Gajina kobasica"), jer smatraju da je imala izdužen, "kobasičast" oblik.
 
Prema simulacijama ovog tima, upravo je taj sudar mogao da izazove gravitacioni obrtni momenat koji je tokom milijardi godina postepeno promenio orijentaciju diska Mlečnog puta unutar njegovog haloa tamne materije.
 
Rezultat je zvezdani halo koji se okreće mnogo sporije nego što bi se očekivalo.
 
"Pod okretanjem diska podrazumevali smo promenu njegove orijentacije za više od 90 stepeni. To znači da bi čitav Mlečni put mogao da se 'prevrne na bok', ali ne nužno i 'naopačke'. Uopšteno gledano, takvo okretanje može da se odvija kao postepeno naginjanje diska sve dok ne dostigne ugao od 90 stepeni. Ako zamislimo kako bi to izgledalo posmatračima na Zemlji - pod uslovom da bismo mogli da živimo dovoljno dugo da tome prisustvujemo od početka do kraja – najveća promena bila bi noćno nebo, jer bi se usled promene položaja zvezda formirala potpuno nova sazvežđa", rekao je Batrakov.
Zanimljivo je da Batrakovljev tim nije jedini koji je došao do ovog zaključka.
 
U radu objavljenom ranije ove godine u časopisu "Astronomy & Astrophysics", grupa astronoma predvođena istraživačima iz Kineske akademije nauka pronašla je dokaze da je halo tamne materije Mlečnog puta orijentisan gotovo pod pravim uglom u odnosu na njegov zvezdani disk.
 
I oni su zaključili da je najverovatnije objašnjenje to da je galaktički disk postepeno menjao svoj položaj tokom milijardi godina.
 
Ovako velika "okretanja" diskova prilično su česta u kosmološkim simulacijama, mada još nije potvrđeno da se zaista događaju u stvarnom svemiru.
 
Ako su oba istraživačka tima u pravu, ovo kretanje moglo bi da objasni i neke druge neobične karakteristike Mlečnog puta.
 
"S obzirom na izuzetno malu brzinu rotacije zvezdanog haloa Mlečnog puta, mislim da je okretanje diska veoma verovatno objašnjenje, ali još je prerano da to tvrdimo sa stopostotnom sigurnošću. Idealno bi bilo da pronađemo i druge tragove koji bi potvrđivali da je u prošlosti zaista dolazilo do ovakvog okretanja diska", rekao je Batrakov.
 
Rezultati istraživanja predstavljeni su na Nacionalnom astronomskom skupu Kraljevskog astronomskog društva 2026. godine u Velikoj Britaniji.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Evropu u avgustu očekuje pomračenje Sunca

Delimično pomračenje Sunca oduševiće posmatrače neba širom Evrope 12. avgusta, dok će se potpuno pomračenje videti na istoku Grenlanda, zapadu Islanda, u delovima Španije, na Balearskim ostrvima i u zapadnom Sredozemlju.