Pucanj u živog petla, kao deo viševekovne tradicije u Perastu kod Kotora i ove godine izazvao je oštre kritike i reakcije zaštitnika životinja koji pozivaju nadležne da zaustave ubijanje životinja na ovakav način.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svakog 15. maja se u Perastu održava manifestacija "Gađanje kokota (petla)", kao deo drevne tradicije Peraštana kojom obeležavaju veliku pobedu nad Turcima u 17. veku.
Naime, na taj dan 1654. godine Peraštani su porazili tursku vojsku na čelu sa Mehmed agom Rizvanagićem i odbranili svoj grad. U borbi za Perast grupa peraških strelaca pogodila je Mehmed-agu Rizvanagića i uspela da savlada brojčano nadmoćnu tursku vojsku.
Okupljeni Peraštani i posetioci tog gradića u Boki Kotorskoj, koji predstavlja biser crnogorskog kulturno-istorijskog nasleđa, prisustvovali su manifestaciji u kojoj su se u sredu takmičari sa obale nadmetali ko će prvi iz vatrenog oružja da usmrti petla koji se nalazio na malom plutajućem splavu, udaljenom par stotina metara.
Kako su saopštili iz nevladine organizacije "Korina animals", Veterinarska inspekcija je bila najavila da će u dogovoru sa organizatorima manifestacije, od ove godine biti pucano na maketu petla a ne na živu pticu. No, to se nije dogodilo.
Tijana Kovačević iz nevladine organizacije "Korina animals" za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su organizatori manifestacije prekršili više zakona i normi iz oblasti zaštite životinja:
"Nisu samo prekršili zakon o dobrobiti životinja. Mi smo dobili informaciju od stručnjaka da je i pucanje iz vatrenog oružja van lovišta i van strelišta, ozbiljno kršenje zakona. Što se tiče pucanja na životinju mi smo ovde u Crnoj Gori prvi Zakon o dobrobiti životinja usvojili 2008. godine, koji zabranjuje takvo usmrćivanje životinja. Međutim i 10 godina nakon usvajanja zakona ta tradicija je nastavljena", primećuje Kovačević.
Kovačević je za RSE rekla da ne zna zašto nije ispoštovan dogovor o maketi i zašto na dan manifestacije Veterinarska inspekcija nije bila na mestu događanja i zašto nije obavila nadzor.
RSE je tim povodom pokušao da dobije komentar pomoćnice direktora Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Sunčice Boljević koja, međutim, nije odgovarala na njihove telefonske pozive.
U međuvremenu, predstavnici Biskupije u Kotoru, kao i većina meštana, poručuju da neće odustati od viševekovne tradicije.
Župnik u Perastu, don Srećko Majić za RSE kaže je posredi namera da se ugasi običaj koji traje 365 godina.
"Ja sam protiv mučenja životinja, ali ako je taj običaj bio, taj običaj će ostati sve dotle dok zakonom ne donesu zabranu koja će se odnositi samo za kokota, petla u Perastu", naglašava župnik Majić.
Bivša predsednica Mesne zajednice Perast i rođena Peraštanka Ana Marija Đukanović za RSE kaže da su ogorčeni zbog, kako je navela, ataka na taj barokni gradić koji dolaze sa svih strana.
"Taj naš kokot nije neka zaštićena vrsta ili nešto što se svaki dan ne ubija. Milioni tih životinja u svetu budu ubijeni dnevno. Mi smo ogorčeni i ne damo našu tradiciju jer to je nešto što se na jučerašnji dan desilo 365. put. Uzeli su nam sve u Perastu i sada je na red došla i tradicija. Atak je na Perast što se tiče hotelijerstva i turizma i nama je život ovde ugrožen, jer nije sve u novcu. Mi imamo nekoliko naših fešti i mi ih nećemo dati", poručuje Ana Marija Đukanović.
Prema tradiciji staroj tri i po veka, onaj ko pogodi petla morao je svima u gradu da plati bačvu vina. Taj običaj je, međutim u novije vreme prekinut pa sada okupljene vinom "čašćava" Mesna zajednica Perast.
Od toliko problema u drzavi u vezi sa zastitom zivotne sredine i prava zivotinja gospoda zastitnici su nasli bas da se okome na tradiciju staru 365 godinu koja je narodu toga kraja vrlo vazna i postala je deo kulturnog identiteta. Bolje da ih nema ili da ne rade nista, ako vec mora da ih ima jer oni, verovatno tako izvlace neku lovu za sebe.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Potpredsednik Odbora za obaveštajne poslove američkog Senata Mark Vorner izjavio je da hakovanje američkih telekomunikacionih mreža iz Kine i dalje traje, piše britanski list Fajnenšel tajms.
Demokrate iz američkog Kongresa objavile su selekciju fotografija iz kolekcije seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna uključujući neke sa Donaldom Trampom, Bilom Klintonom i bivšim britanskim princom Endruom.
Direktor paragvajske nacionalne službe za migracije Horhe Kronaveter saopštio je da je na graničnim prelazima sa susednom Bolivijom registrovan pokušaj članova ozloglašene Balkanske mafije da se infiltriraju u Paragvaj.
Poslednji begunac uhvaćen nakon spektakularnog bekstva iz zatvora u Nju Orleansu osuđen je na dve doživotne kazne zbog dvostrukog ubistva iz 2018. godine.
Vojska Mjanmara potvrdila je da je u saveznoj državi Rakin na zapadu zemlje napala bolnicu, u kojoj je, kako vlasti tvrde, sedište militantne grupe, a poginulo je najmanje 30 osoba, uključujući pacijente i decu.
Požar koji se kasno sinoć dogodio u zgradi CIAK-a u industrijskoj zoni u mestu Gubaševo kod Zaboka stavljen je pod kontrolu i trebalo bi da u potpunosti bude ugašen tokom dana.
Ruski predsednik Vladimir Putin je prošlog meseca izdao dekret kojim se od mnogih stranih muškaraca koji traže stalni boravak u Rusiji ili državljanstvo zahteva da potpišu ugovor s vojskom, u jeku rata protiv Ukrajine.
Rusija preduzima pravne korake kao odgovor na poteze evropskih saveznika Ukrajine da iskoriste zamrznutu imovinu Moskve kako bi pomogli Kijevu da finansira svoju vojsku i ekonomiju.
Evropska unija (EU) danas je na neodređeno vreme zamrznula rusku imovinu u Evropi u vrednosti od 210 milijardi evra dok ta zemlja ne plati Ukrajini ratne reparacije.
Ukrajina bi trebalo da postane članica Evropske unije do 2027. godine, prema novom predlogu koji se razmatra u okviru mirovnih pregovora uz posredovanje SAD, što bi moglo da promeni procedure prijema novih članica.
Crna Gora će naredne sedmice zatvoritu tri poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, dok se očekivanom zatvaranju još dva poglavlja usprotivila Francuska, obravila je Radio-televizija Crne Gore.
Bugarska će od 1. januara moći da uđe u zonu evra iako je vlada u Sofiji podnela ostavku posle masovnih višenedeljnih demonstracija građana koji su negodovali zbog raširene korupcije u sistemu vlasti.
Zemljoradnici i stočari iz severne Grčke, ogorčeni zbog svog ekonomskog položaja i izostanka dovoljne pomoći države i EU, danas su od podneva blokirali ulaze u luku u Solunu, te time i centar tog grada.
Kosovo je počelo da prihvata migrante koje Sjedinjene Američke Države žele da deportuju, u skladu sa sporazumom sa administracijom predsednika Donalda Trampa, izjavio je premijer Aljbin Kurti.
Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su danas odobrile zemlje članice Evropske unije (EU).
Komentari 3
Nemanja
Lečenje frustracija i kompleksa na ovim prostorima očigledno jeste deo kulturnog identiteta. Kakav narod, takav i identitet.
Kokoš
Branko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar