Državljanima ovih zemalja biće potrebne vize za ulazak u Crnu Goru, što je potez preduzet radi usklađivanja sa propisima Evropske unije (EU).
Ova odluka dolazi u trenutku kada crnogorski turizam beleži rast, a odluka o ukidanju bezviznog režima mogla bi uticati na turistički sektor.
Prema najnovijim dostupnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT), Crnu Goru je u julu 2026. godine posetilo 623.104 turista – što predstavlja rast od 11,3 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine – dok je broj noćenja porastao za 10,1 odsto, na 3,72 miliona.
Ove brojke obuhvataju kako hotelski, tako i privatni smeštaj.
Ruski i turski turisti spadaju među najznačajnije goste u privatnom smeštaju, koji čini većinu turističkih noćenja u Crnoj Gori.
Prema godišnjim podacima MONSTAT-a za 2025. godinu, ruski turisti su učestvovali sa 22,1 odsto, a turski sa 4,9 odsto u ukupnom broju noćenja stranih gostiju u privatnom smeštaju.
Na godišnjem nivou, Rusija je drugo najveće turističko tržište za Crnu Goru, odmah nakon Srbije.
Prema podacima MONSTAT-a za 2025. godinu, ruski gosti su ostvarili 16,4 odsto ukupnih noćenja stranih turista, dok su turski turisti učestvovali sa 4,3 odsto. Te godine Crnu Goru je posetilo ukupno 2,73 miliona turista, koji su ostvarili 15,37 miliona noćenja.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova objavljenim u novembru 2025. godine, više od 21.100 ruskih državljana imalo je regulisan boravak u Crnoj Gori, pri čemu je većina živela na primorju, naročito u Budvi.
Crna Gora se pridružila sankcijama EU protiv Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali je zadržala bezvizni režim za ruske državljane, koji su prethodno mogli da borave u zemlji do 30 dana bez vize.
Za razliku od Rusije i Turske, Belorusija učestvuje sa znatno manjim udelom u turističkom prometu Crne Gore.
Prema podacima MONSTAT-a, tokom 2025. godine zabeležen je dolazak 6.841 turiste iz Belorusije, što je rezultiralo sa 59.835 noćenja – odnosno 0,4 odsto ukupnog broja noćenja stranih gostiju.
Vlada je prethodno odlučila da uvede vizni režim za državljane Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra, u okviru napora Podgorice da ispuni preostale obaveze na putu ka članstvu u EU.
Evropska komisija godinama upozorava Crnu Goru da mora da uskladi svoju viznu politiku sa pravilima EU, uključujući ukidanje bezviznog režima za državljane zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u Uniju.
U Izveštaju o napretku Crne Gore za 2025. godinu, Komisija je navela da je potpuno usklađivanje vizne politike jedan od poslednjih uslova za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 24, koje obuhvata oblasti pravde, slobode i bezbednosti.
Brisel upozorava da bi neusklađenost viznih režima zemalja Zapadnog Balkana i EU mogla povećati rizik od neregularnih migracija, s obzirom na to da državljani trećih zemalja mogu bez vize putovati u ovaj region, a zatim pokušati da pređu granicu Unije.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore je u julu saopštilo da je usklađivanjem vizne politike ispunjen jedan od poslednjih uslova u okviru Poglavlja 24, kao i obaveza iz Agende reformi, čime je otvoren put za isplatu oko četiri miliona evra iz Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan.
Vlada je takođe najavila pojednostavljenje procedura za izdavanje viza, uključujući mogućnost podnošenja zahteva putem međunarodne mreže viznih centara "VFS Global", koja već posluje u Rusiji i Turskoj. U planu je proširenje ove mreže na Kinu, Belorusiju i Saudijsku Arabiju, kao i razvoj sistema za elektronsko podnošenje zahteva.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar