VIDEO Skijaški balet, dvoboj pištoljima, gađanje živih golubova: Sportovi koji su nestali s Olimpijskih igara

Olimpijske igre danas izgledaju potpuno drugačije nego pre 130 godina. Na prvim modernim Igrama, održanim 1896. u Atini, takmičio se 241 sportista iz 14 zemalja.
VIDEO Skijaški balet, dvoboj pištoljima, gađanje živih golubova: Sportovi koji su nestali s Olimpijskih igara
Foto: Screenshot (Youtube/CultureXplore)
Poređenja radi, na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini 2026. okupilo se gotovo 3.000 takmičara iz više od 90 država.
 
Međutim, nije se menjao samo broj učesnika, nego i popis sportova. Sedam godina pre svakih Igara Međunarodni olimpijski odbor odlučuje koje će discipline ući u program, a koje će iz njega ispasti. Tokom istorije s olimpijskog rasporeda nestajali su i vrlo popularni sportovi poput američkog fudbala, karatea, softbola i bejzbola. 
Ipak, neki bivši olimpijski događaji bili su toliko neobični da su ozbiljno dovodili u pitanje samu definiciju sporta, piše Index.hr.
 
Let balonom
 
Na Olimpijskim igrama u Parizu 1900, prvim održanima u "gradu svetlosti", kao takmičarska disciplina predstavljen je let balonom na vreo vazduh. Iako je u Francuskoj tada bio vrlo popularan, na olimpijskom programu se zadržao samo taj put.
Gađanje živih golubova
 
Iste godine olimpijci su odmeravali preciznost u gađanju - živih golubova. Pušteno je oko 300 ptica, a pobeđivao je onaj ko ih pogodi najviše. Belgijanac Leon de Lunden slavio je s 21 pogotkom. Zbog, najblaže rečeno, krajnje neprijatnog karaktera takmičenja, disciplina se više nikada nije vratila. Gađanje glinenih golubova, s neživim metama, ostalo je, međutim, gotovo stalni deo Igara još od 1896.
 
Konjički skok u dalj
 
Na Igrama 1900. priliku za nastup dobili su i konji. U sklopu konjičkih takmičenja održan je i skok u dalj, u kojem su konji preskakali prepreke. Rezultati, međutim, nisu bili dovoljno impresivni da bi se disciplina zadržala. Pobednik, Belgijanac Konstant van Langendonk na konju Ekstra Draj, preskočio je 6,10 metara, dok svetski rekord u skoku u dalj za muškarce iznosi 8,95 metara.
 
Navlačenje konopca
 
Kao svojevrsni omaž antičkim olimpijcima, na pariskim Igrama 1900. u program je uvršteno i navlačenje konopca. Dve ekipe od po osam muškaraca takmičile su se koja će protivničku ekipu povući za oko 1,8 metara u roku od pet minuta. Ova disciplina ostala je na Olimpijskim igrama sve do 1920.
 
Kroket
 
Pariz 1900. doneo je i istorijsku novost - ženama je prvi put dopušteno da učestvuju, doduše u ograničenom broju sportova, među kojima je bio i kroket. Međutim, takmičenje je prošlo gotovo nezapaženo - prodata je samo jedna ulaznica. Kroket se više nikada nije vratio na olimpijski program, a u zvaničnom izveštaju s Igara opisan je kao sport koji se "teško može smatrati atletskim".
 
Umetnička takmičenja
 
Iako su Olimpijske igre pre svega proslava sporta, nekada su obuhvatale i umetničke discipline. Od Stokholma 1912. dodeljivale su se medalje za arhitekturu, književnost, muziku, vajarstvo i slikarstvo, a jedno vreme takmičili su se i urbanisti i horovi. Pravila su bila jasna: radovi nisu smeli da budu prethodno izlagani i morali su da budu nadahnuti sportom. Umetnost je ostala deo olimpijskog programa do 1948, kada je ukinuta zbog subjektivnosti i složenosti ocenjivanja.
 
Skijaški balet
 
Na Zimskim olimpijskim igrama 1988. i 1992. kao pokazni sport predstavljen je skijaški balet - verzija slobodnog skijanja. Sportisti su izvodili 90-sekundne tačke uz muziku, a sudije su ocenjivale tehničku zahtevnost, performans i kreativnost trikova, okreta i akrobacija. Uprkos atraktivnosti - i prepoznatljivoj estetici 80-ih - sport nije privukao dovoljno interesa da bi postao stalni deo programa.
 
 
Sinhronizovano solo plivanje
 
Umetničko plivanje, nekada sinhronizirano plivanje, standardni je olimpijski sport, a uveden je još 1952. Na Igrama u Los Anđelesu 1984. veliku pažnju izazvala je solo verzija, u kojoj su takmičari morali da se usklade s muzikom, a ne s partnerom. Održala se na još dve Igre, a nakon 1992. povučena je iz programa.
 
Penjanje po užetu
 
Na prvim modernim Igrama 1896. takmičilo se i u penjanju po užetu, pri čemu su se ocenjivali i brzina i stil. Početkom 20. veka vrednovala se isključivo brzina. Američki gimnastičar Džrdž Ejser izazvao je divljenje 1904. osvojivši zlato uprkos drvenoj nozi. Ipak, nakon Igara u Los Anđelesu 1932. ova disciplina je trajno izbačena.
Dvoboj pištoljima
 
Nezvanične Međuigre 1906. u Atini započele su bukvalno - pucnjem. Uprkos nazivu, dvoboj pištoljima tada nije podrazumevao obračun takmičara, nego gađanje gipsanih lutaka s udaljenosti od 20 ili 30 metara. Na Igrama u Londonu 1908. disciplina je dobila dramatičniji oblik: takmičari su pucali jedni na druge, ali uz zaštitnu opremu i s bezopasnim voštanim mecima.
 
Plivanje s preprekama
 
Neobične vodene discipline takođe su imale svoje mesto. U Parizu 1900. održano je plivanje na 200 metara s preprekama u reci Seni. Takmičari su morali da plivaju ispod i preko raznih prepreka, uključujući i čamce, što je ovu trku učinilo jednom od najneobičnijih u istoriji Igara.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Sport