Otvara se vrtić u bivšem logoru smrti Staro sajmište
Plan da u nekadašnjem Spasićevom paviljonu na Starom sajmištu na Novom Beogradu, gde su bile logorska bolnica i apoteka, otvori vrtić "Savsko obdanište" mogao bi da se izjalovi vlasniku objekta Miodragu Krsmanoviću, koji je izgubio spor sa državom oko vlasništva nad tim zdanjem.
Krsmanović je, kako tvrdi za "Politiku", 1998. godine od tadašnjeg Zavoda za izgradnju grada za dva miliona maraka kupio objekat, ali je država tražila poništenje kupoprodajnog ugovora. Da je vođen spor i doneta presuda u korist države, a sud utvrdio da je ugovor ništavan, potvrdili su za ovaj list i u Državnom pravobranilaštvu. Ali Krsmanović se, kaže, prošle godine žalio Ustavnom sudu i njegovu odluku još nije dobio, a najavljuje da će ići do Strazbura.
Spor koji je vodio nije ga sprečio da duže od decenije u objektu površine 2.000 kvadratnih metara pokreće različite vrste biznisa, poput diskoteke, restorana, teretane, likovne galerije, a u poslednjem poslu - otvaranju vrtića, koji je u javnosti kritikovan, jer su u logorskoj zgradi masovno umirali Jevreji, Srbi i Romi, ne vidi ništa problematično. Tvrdi da je 500 kvadrata objekta i fiskulturnu salu opremio, dobio neophodne dozvole od Ministarstva prosvete i trenutno pokreće kampanju za upis dece.
"Sve radim po zakonu i za to imam papire. Objekat sam regularno kupio i izlečio ga, sačuvao od daljeg propadanja. Traže mi za porez na imovinu 1,7 miliona dinara i nemam problem da država moj ugovor proglasi ništavim i vrati mi novac koji sam uložio u Spasićev paviljon. Ali ne razumem nemar države koja duže od 70 godina ne može da od Starog sajmišta napravi memorijalni kompleks i sada je najveći problem to što hoću da otvorim vrtić. Na prostoru gde je bio logor sada živi 5.000 ljudi, porodice sa decom, i ovaj prostor sređujemo kako znamo i umemo", objašnjava Krsmanović za "Politiku".
Javnost je uznemirena zbog ovog "sređivanja", zato što je reč o jedinstvenom primeru u celoj Evropi - da se deo logora smrti praktično privatizuje, odnosno da se prenameni u nešto što nije očuvanje sećanja na žrtve. Protivnici ove ideje kažu da mesto na kome su ljudi gubili živote nikako ne može biti "mesto gde će se vaše dete osećati sigurno i voljeno", kako glasi reklama "Savskog obdaništa".
Gradska Prosvetna inspekcija utvrdila je prošle godine da ova ustanova ispunjava sve uslove kad je reč o prostoru, opremi, didaktičkim sredstvima, vaspitnom osoblju i planovima za upis dece. Dozvolu da počne da radi u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja ovoj ustanovi je, nakon inspekcijskog nadzora, dalo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
"Ministarstvo ne može da utiče na izbor lokacije, to je u nadležnosti lokalne samouprave. Predškolske ustanove se otvaraju širom Srbije i lokalna samouprava ima mnogo veće znanje šta je na lokalu kulturno-istorijsko dobro, da li je zaštićeno nekim zakonom i celokupan kontekst. Uvek će lokalna samouprava imati bolje informacije o objektima bez obzira na to da li su u Beogradu, Vranju, nekom manjem mestu na, primera radi, istoku Srbije...", objašnjavaju u resornom ministarstvu.
Foto: Screenshot (Jutjub/TV Prva)
U gradskom Sekretarijatu za obrazovanje kažu da bi, uprkos tome što su u slučaju otvaranja ovog objekta ispunjeni svi formalnopravni uslovi, ministarstvo trebalo da preispita verifikaciju ustanove i da, ako je bilo propusta, kazni odgovorne.
"Za specifične lokacije, kao što je ova, ipak se mora obratiti posebna pažnja, odnosno mora se imati u vidu da li je uprkos ispunjenosti svih uslova to društveno prihvatljivo i kako u tom slučaju postupati", kažu u sekretarijatu.
Predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije Robert Sabadoš, smatra da je nedolično bilo šta otvarati na Sajmištu jer je to stratište koje treba da bude posvećeno svima koji su na tom mestu izgubili život.
"Dečji vrtić samo je vrh ledenog brega, tamo se već nalaze i teretane i kafane... Više me vređa postojanje kafane i veselja na tom mestu stradanja", kaže Sabadoš za "Politiku".
On podvlači da bi na toj lokaciji napokon trebalo osnovati memorijal "Staro sajmište" gde bi se negovala kultura sećanja, a taj prostor dobio bi i edukativnu ulogu. Ove godine navršava se 75 godina od zatvaranja logora, a država uprkos brojnim pompeznim najavama još nije usvojila poseban zakon za Staro sajmište, a kamoli započela njegovu rekonstrukciju.
I u udruženju "Roditelj" smatraju da nekadašnji logor nije adekvatno mesto za odrastanje dece.
"Puno je dece koja ne idu u vrtiće jer činjenica je da u njima nema mesta i da su nam potrebni novi objekti kao i da iskoristimo već postojeće prostore... Ali, ipak, pri odabiru prostora treba dva-tri puta razmisliti. Roditelji će u ovo obdanište sigurno upisivati decu zato što moraju. Ali, mislim da ovo, baš zbog njegove istorije, svakako nije odgovarajući prostor", kaže Dragana Soćanin, osnivač i članica Upravnog odbora udruženja "Roditelj".
Stratište za Jevreje, Rome i Srbe
Na području Srbije do Drugog svetskog rata, kada je ono postalo nemačka okupaciona zona, živelo je oko 16.600 Jevreja, kao i 1.200 jevrejskih izbeglica iz srednje Evrope. Posle izbijanja ustanka u leto i jesen 1941. u masovnim streljanjima, zajedno sa Srbima, pogubljeni su i gotovo svi jevrejski muškarci, kao i brojni Romi. Početkom decembra 1941. oko 6.400 jevrejskih žena, dece i starih zatočeno je u Jevrejskom logoru Zemun (Judenlager Semlin) na Beogradskom sajmištu. Sa njima je zatvoreno i oko 600 romskih žena i dece, podaci su iz istraživanja dr Milana Koljanina, višeg naučnog saradnika Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.
"Logor se nalazio na teritoriji ustaške Nezavisne države Hrvatske, ali je bio pod upravom nemačke policije u Srbiji. Od kraja marta do 10. maja 1942. jevrejski zatočenici, osim nekolicine žena udatih za Srbe, ubijani su u kamionu gasnoj komori čime je okončan Holokaust na nemačkom okupacionom području u Srbiji", kaže dr Koljanin.
Logor na Beogradskom sajmištu potom je postao Prihvatni logor Zemun (Anhaltelager Semlin) i služio je za interniranje partizana, njihovih simpatizera, pripadnika rojalističkog pokreta otpora, kao i radno sposobnih osoba sa područja vojnih operacija. Zatvorenici koji su preživeli teške uslove života deportovani su u koncentracione ili radne logore u nacističkoj Nemačkoj ili u okupiranim zemljama. U savezničkom bombardovanju Beograda i Zemuna aprila 1944. logor je oštećen i stradalo je oko 120 zatočenika. Mesec dana kasnije predat je na upravu ustaškoj policiji, a krajem jula 1944. je raspušten.
Prema dosadašnjim istraživanjima, napominje Koljanin, u Prihvatnom logoru Zemun je internirano 31.972 zatočenika, većinom Srba, od čega je trećina izgubila život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
BROJ PO BROJ: I tako dan za danom
20.07.2026.•
5
Mi smo priredili još jedan zadatak, sad je sve na vama.
Veliki deo staklenog otpada u Srbiji ostaje na deponijama
20.07.2026.•
0
Najveći deo staklenog otpada u Srbiji odlaže se na deponijama, dok je pitanje staklenog otpada u Evropskoj uniji rešeno reciklažom.
Vulin: Pokret socijalista izlazi na izbore na listi gde EU neće moći ni da nas postavi, ni skloni
20.07.2026.•
0
Predsednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin kaže da će ta stranka izaći na predstojeće parlamentarne izbore, ali da za sada ne zna na kojoj listi, jer "ne želi da nekome budu teret zbog stava prema Evropskoj uniji".
Napad Vučića na navodnu studentsku listu: "A od koga on prima platu i čitava armija botova?"
20.07.2026.•
4
Proteklih dana u medijima bliskim vlasti pojavio se spisak imena sa studentske liste, a student Nemanja iz organizacije "Student u svakom selu" rekao je da ovo nije prvi put da mediji objavljuju nezvanične liste.
Valić Nedeljković: Javnost da ima više poverenja da ćemo u dobroj veri rešavati probleme
20.07.2026.•
1
Presedavajuća konstitutivne sednice Saveta Regulatora elektronskih medija Dubravka Valić Nedeljković pozvala je javnost da ima više poverenja da će ovo telo pokušati da u dobroj veri raščisti mnogo zaostalih problema.
Višesatna čekanja na granicama
20.07.2026.•
0
Putnički automobili čekaju četiri sata za izlaz iz Srbije na graničnom prelazu Gradina, dok su zadržavanja na Preševu i Strezimirovcima po dva i po, odnosno dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
I Nemanja Matić podneo krivičnu prijavu protiv Kokeze
20.07.2026.•
1
Bivši kapiten fudbalske reprezentacije Srbije Nemanja Matić podneo je krivičnu prijavu protiv bivšeg predsednika Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviše Kokeze za ugrožavanje bezbednosti, piše portal KRIK.
Ministarstvo: Nove instrukcije za sprečavanje širenja afričke kuge svinja
20.07.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je danas nove instrukcije za sprečavanje širenja afričke kuge svinja u lovištima i šumama na teritoriji Srbije, koje moraju da odmah budu primenjene.
Uhapšen i drugi osumnjičeni za bacanje bombi na ugostiteljske objekte
20.07.2026.•
1
Policija je uhapsila M.K. (20) iz Beograda, koji je osumnjičen za bacanje bombi na ugostiteljske objekte.
Planirani red vožnje voza za Budimpeštu: Gde se predviđa granična kontrola?
20.07.2026.•
17
Brza pruga od Beograda do Budimpešte, prema najavama trebalo bi da krene sa radom za mesec ili dva.
U planu novi rudnik bakra i zlata u Boru i Zaječaru, moguće preseljenje stanovništva
20.07.2026.•
17
Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Srbije oglasila je rani javni uvid povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i Malka Golaja.
Nije izabran predsednik Saveta REM-a, nova sednica do kraja meseca
20.07.2026.•
1
Predsednik Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) nije izabran na današnjoj konstitutivnoj sednici tog tela, nakon što su dva kandidata - Miloš Garić i Mileva Malešević imali isti broj glasova.
Protekle nedelje kažnjeno skoro 26.000 vozača zbog prekoračenja brzine
20.07.2026.•
0
Saobraćajna policija tokom pojačane kontrole protekle nedelje kontrolisala je više od 65.600 vozila i otkrila gotovo 42.500 prekršaja.
Spoljna politika Srbije sve manje usaglašena sa EU: Moguće političke, ekonomske i privredne posledice
20.07.2026.•
26
Usaglašavanje sa spoljnom politikom Evropske unije ostaje jedan od važnih pokazatelja spremnosti zemlje kandidata za članstvo u Uniji.
Vučić: Država će dati subvencije onima koji se iz inostranstva vrate u Srbiju
20.07.2026.•
12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti obzebeđene subvencije za ljude koji se u Srbiju vraćaju iz inostranstva.
Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula postupak protiv Olivere Zekić
20.07.2026.•
2
Biro za društvena istraživanja saopštio je da je Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula postupak radi utvrđivanja da li je bivša predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić povredila Zakon o sprečavanju korupcije.
Uprkos kampanji blaćenja: Državni univerziteti nadmašili SPC po poverenju građana
20.07.2026.•
19
Otkako su studenti pokrenuli blokade fakulteta, a njihove zahteve podržao veliki broj profesora i fakultetskih uprava, vlast se na sve načine trudila da ocrni državne univerzitete.
Ako krećete ka granici: Na Gradini se čeka tri sata, na Batrovcima i Šidu dva, na Preševu sat i po
20.07.2026.•
1
Početak radne nedelje donosi pojačan intenzitet saobraćaja na najvažnijim putnim pravcima, prilazima većim gradovima i u gradskim sredinama, gde se tokom jutra i popodneva očekuju usporena vožnja i povremene gužve.
Raspuštanje gradskih odbora i trzavice: Koliko je stabilan SNS i da li popušta disciplina naprednjaka
20.07.2026.•
18
Kragujevac, Vranje, Kraljevo, Valjevo, Novi Pazar, Kula, Šid, Bor, Sokobanja, Knjaževac - mesta su u kojem je javnost, barem da je poznato, mogla da prisustvuje "trzavicama" unutar Srpske napredne stranke (SNS).
Komentari 5
Mirko
Ruža
Staro sajmište treba pretvoriti u memorijalni centar i prostor za edukaciju. Jedino to ima smisla.
m
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar