Kritičari: Za srpske kandidate za Oskara godinama unazad se biraju filmovi sa najmanje izgleda da pobede

Film "Kralj Petar Prvi" Petra Ristovskog srpski je kandidat za nagradu "Oskar" Američke filmske akademije u kategoriji najbolji strani film, odlučio je juče većinom glasova Stručni odbor AFUN-a.
Pored ostvarenja Petra Ristovskog, prijavljeni su bili i filmovi "Slučaj Makavejev ili proces u bioskopskoj sali" Gorana Radovanovića, "Delirijum Tremens" Gorana Markovića, "Reži" Koste Đorđevića, "Teret", Ognjena Glavonića i "Šavovi" Miroslava Terzića.
 
"Kralj Petar Prvi" je dobio 10 glasova, "Šavovi" i "Delirijum Tremens" po pet, a "Teret" jedan.
 
O srpskom kandidatu za 92. Oskar odlučivali su Vojkan Borisavljević, Bratislav Petković, Dragan Marinković, Dejan Zečević, Jelena Đokić, Tomislav Gavrić, Milorad Glušica, Ivan Bekjarev, dr Ivana Kronja, Milan Jelić, Milenko Jeremić, Miroslav Momčilović, Predrag Pega Popović, Sanja Ilić, Vera Vlajić, Žarko Dragojević, Radoslav Zelenović, Radmila Živković, Zlata Numanagić, Dragiomir Zupanc i Božidar Zečević.
 
Izbor debitantskog filma Petra Ristovskog, koji je iza sebe ostavio jednog Gorana Markovića, ali i filmove Miroslava Terzića i Ognjena Glavonića koji su već imali premijere i bili zapaženi na svetskim festivalima poput Berlina i Kana (Glavonićev film je pri tom imao dobar prijem kod američke kritike), pokreće iznova pitanje zbog čega se već godinama unazad kao domaći predstavnik za Oskara bira film sa manje izgleda da se nađe u konkurenciji za najpoznatije filmsko priznanje na svetu. Izbor "Kralja Petra I" za Danas su prokomentarisala dvojica filmskih kritičara - Ivan Velisavljević i Đorđe Bajić, inače autori zapaženog "Kritičkog vodiča kroz srpski film 2000-2017".
 
"Očekivano je što je izabran 'Kralj Petar I'. Ta filmska akademija koja je ovde licencirana da bira kandidata za Oskara već godinama unazad ne zna šta radi. Nekoliko puta se desilo da filmovi koji su imali zapaženu distribuciju i pohvalnu kritiku u Americi ne budu izabrani iz krajnje političkih razloga, kao što je bio slučaj sa filmom 'Dobra žena' Mirjane Karanović. Mislim da je i ove godine ista situacija, pre svega sa filmom 'Teret' koji je iz razloga političke hajke na taj film sklonjen zarad jednog zanimljivog istorijskog ratnog spektakla, koji ima neku vrednost u našim nacionalnim okvirima, ali je potpuno netaktičan izbor", navodi Velisavljević.
 
Na sličan način razmišlja i Bajić, za koga je film "Šavovi" bio najozbiljniji kandidat.
 
"'Kralj Petar' ima svojih kvaliteta definitivno, ali prosto smatram da to nije vrsta filma koja može izazvati neku veću pažnju kod Američke akademije", zaključuje Bajić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Anonimus

    04.12.2025 01:32
    Radnja
    U Marsu na Dinu lepo kazu ova i ova divizija ovaj korpus ovde Tekeris ovde Cer i lepo razradjeno par hiljada statista nema rovova dzakova itd jel kad se nabacuju rovovi dzakovi mitraljeska gnezda ko u Petru to je da se sakrije manjak statista za vojnike ko sto u Svetom Georgiju napravise Somu na Ceru da sve one daske i gradja sakriju da vojsku cine dva reda od po deset vojnika...Elem ni u jednom novijem filmu nema artiljesijske eksplozije plus i kad urade rovove ti rovovi ne sluze nicemu ili iz njih ko u Vremenu smrti pucaju na nekog nepostojeceg neprijatelja koji se nevidi ili svi ko u Georgiju i Petru izlaze iz rova da se sa Austrijancima potuku na poljani izmedju rova...Plus u Kolubari nema brda sve kao na keoj zaravni ispod planine...Plus kratko traju bitke ne stice se utisak o nekom frontu sa par stotina hiljada vojnika na 200km vec deluje da su obe bitke ko u Karadjordjevom ustanku borba za jedno brdo...Plus zasto uvek taj tip glavnog junaka mlakonje u vidu pogubljenog i preplasenog Marinka i slicnog Stevana Jakovljevica i Ivana Katica plus u Petru se mnogo koriste Americke fraze i ono u uvodu Kolubare sa udaranjem pusaka o daske u rovu dok Brka vice ko Americki narednik pa zaista...
  • Ђорђе Ивковић

    14.09.2019 07:35
    Најпре научити историју
    Филм је једва гледљив. Ко не зна историју тешко може да разабере о чему се у опште ради.
    Коначно, Милован Витезовић се одрекао овог филма, због деформисања и историје и онога о чему је он писао у свом роману који је наводно подлога за сценарио.
    Повремено филм делује као аматерски домаћи видео.
    И не ради се о том да ли ће проћи кандидатуру за Оскара. Ни да је десет пута бољи не би имао никакве шансе.
    Ради се о очитом филмском/телевизијском тренду у нас последњих година који се састоји у ревизији историје, нарочито прве половине ХХ века. Почело је са "Монтевидеом" Драгана Бјелогрлића. У првом делу "франшизе" буквално ништа фактографски није тачно. Аутори филма кажу да су за сценарио користили књигу Владимира Станковића. Нису. Главна основа филма је аутобиографија Михајла Андрејевића "Дуго путовање кроз фудбал и медицину", али би заинтересовани видели да се филм не слаже са реалним догађајима, који су у неким моментима били драматичнији и занимљивији него филм (нпр. сукоб наших фудбалера са усташама приликом доласка у Монтевидео)... Највећа неправда је у филму учињена према Кости Хаџију који је био потпуна супротност онога каквим је приказан...ИТД...
    Затим је дошао "Свети Георгије убива аздаху" који је деформисана позоришна представа, па упропашћена тема "Равна Гора", тешко дефетистички "Заспанка за војника"... Актуелне бјелине ТВ-подвале и тако редом.
  • Nemanja

    13.09.2019 09:27
    @Posmatrač

    Pa nema ničeg netačnog u filmovima koji ljude ovde tako opisuju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Četiri člana Saveta REM-a podnela ostavke

Dubravka Valić Nedeljković, Rodoljub Šabić, Ira Prodanov Krajišnik i Mileva Malešić i zvanično su podneli ostavke na mesto člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.