Deca migranti u školskim klupama u Srbiji ruše stereotipe i barijere
Iako pojedine desničarske organizacije i dalje propagiraju tezu da Evropa pokušava da naseli Balkan, a samim tim i Srbiju, izbeglicama i migrantima koji će naseliti naša područja, oduzeti nam prava i poslove, te na nama ispoljavati agresiju, situacija je od početka migrantske krize 2016. godine potpuno drugačija, pokazuju zvanični podaci, ali i situacija na terenu.
U odnosu na druge države na tranzitnoj ruti, Srbija je odlično reagovala i organizovala prihvatne centre, ustanove i druge kapacitete kako bi, pre svega, zbrinula decu i porodice. Među migrantima bilo je i dece bez pratnje roditelja, koji su posebno bili zbrinuti i dodeljeni starateljima. Za decu je formiran poseban vodič za obrazovanje u lokalnim školama, s obzirom na to da je, logično, segregacija zakonom zabranjena.
"Šid Grad očaja - Migranti terorišu meštane, napadaju žene, država nezainteresovana" samo je jedan od naslova u tabloidima koji su podržavali nekolicinu građana u nameri da proteraju izbeglice. Na ulicama oko škola bili su roditelji koji su poručili da nisu "ni rasisti, ni fašisti, već zabrinuti za sebe". Međutim, nisu znali da će se upravo u Šidu sprovesti najbolja inkluzija u školama zahvaljujući isključivo profesionalcima i deci koja nisu videla i dalje ne vide razlike među sobom. Migranti su i sada u Gimnaziji "Sava Šumanović", a kako je ova škola izbila na vrh po uspešnosti inkluzije za 021 objašnjava psiholog i realizator obrazovnih programa za decu migrante Jovan Komlenac.
Kako kaže, od početka primene inkluzivnih programa kroz školu je prošlo 13 učenika, a dvoje su još uvek u programu obrazovanja. Retko kada se đak zadržava duže od nekoliko meseci, ali tu nema pravila.
"Našu gimnaziju već treću školsku godinu zaredom pohađaju deca migranti i to vrlo uspešno. U samom početku naših inkluzivnih programa nije bilo lako zbog otpora u lokalnoj sredini, ali izvor toga uvek su neopravdani strahovi bazirani na stereotipima. Sve te stereotipe porušila su deca. Kako bi se upoznala sa situacijom, naša deca su posećivala migrantske kampove i delila doručak ljudima koji tamo borave, a kad su upoznali te ljude, bili su presrećni zato što su imali mogućnost da im pomognu i vraćali su se s osmesima na licima. Tako smo ih pripremili za dolazak nove dece. Deo našeg kolektiva u školi je, nažalost, imao iskustva sa izbeglištvom u životu i to im je pomoglo da se još bolje prilagode i svu pažnju usmere na inkluzivne sadržaje", pojašnjava za 021 Jovan Komlenac.
On kaže da se priprema poseban doček za svako novo dete - igre dobrodošlice, pesme, igre, kao posebna žurka kojom se deca zbliže.
"Svako dete je specifično, pogotovo kad imate učenike koji nisu tri do pet godina u proseku pohađali školu, neka nisu nikad išla u školu. Nije nam polazna ideja ni bila školovanje, već upravo socijalna inkluzija, da se toj deci vrati detinjstvo koje im je oduzeto. Trudimo se da im u obrazovanju pomognemo da usvoje što više je moguće u kratkom periodu u kojem borave kod nas jer su to deca i porodice na migrantskoj ruti", dodaje naš sagovornik iz Gimnazije "Sava Šumanović" iz Šida.
U ovom trenutku, Komesarijat za izbeglice i migracije rukovodi sa 19 prihvatnih centara, od kojih je aktivno 17, a dva su "na spavanju" i spremna da se aktiviraju u slučaju potrebe. U Srbiji boravi 4.544 lica, od kojih je 807 dece. Od tog broja, 540 mališana je s porodicom, a 267 njih su maloletnici bez pratnje. Procene su da se van prihvatnih centara nalazi oko 700 osoba. Una Vitasović je u komesarijatu zadužena za obrazovnu inkluziju i, kako kaže za 021, naše škole su se odlično snašle u implementaciji programa za decu migrante i izbeglice, ali jeste bilo određenih izazova.
"Mislim da su se sve naše opštine dobro snašle u prihvatu dece migranata i izbeglica, a ujedno i škole u ovim mestima - u Beogradu, Šidu, Somboru, Banji Koviljači, Vranju, Bosilegradu, Tutinu, Sjenici, Subotici i Bogovođi. U nekim opštinama je bilo jednostavnije, negde je bilo malo teže, ali to zavisi od baš mnogo faktora - prvenstveno od strukture migranata u centru, od zemlje porekla, od bekgraunda. Neke škole su se suočavale sa tim da se deca ne zadržavaju naročito dugo, pa su postizali slabiji kontinuitet u učenju, ali je sveobuhvatni utisak vrlo pozitivan", navodi Una Vitasović iz KIRS-a.
Ona dodaje da je činjenica da je iskustvo za neke bilo pomalo neobično.
"Za mene je najveće iznenađenje bilo to što su manje opštine pokazale najveću i najsrdačniju dobrodošlicu, iako je za njih ovo bila najveća novina - u malim mestima se ne susreću s tim vrstama različitosti. Bez obzira na veličinu opštine, u svakoj deca dobijaju jednaku šansu da se pripreme za krajnju destinaciju. Imaju časove srpskog i engleskog jezika, razne radionice, dečije kutke, obuke za zanate da bi se bolje snašli u svojoj zemlji destinaciji. Mališani dobijaju i svojevrsne školske izveštaje (school reports) na srpskom i engleskom jeziku, koji važe u drugim državama i mogu da im pomognu u daljem školovanju", pojašnjava Una Vitasović.
Lokalni običaj koji je osvojio nastavnike
Psiholog Jovan Komlenac iz šidske gimnazije dodaje za 021.rs da su učenici iz migrantskih i izbegličkih porodica "bukvalno oduševili nastavnike običajem koji imaju u matičnim sredinama".
"Ova deca su vrlo mirna i pažljiva, slušaju na nastavi, neverovatni su. Ja sam se skoro rasplakao i ganulo me je jako kad je jedan od učenika prišao posle nastave i rekao: 'hvala vam za znanje'. To im je običaj u matičnim sredinama - da se na kraju svakog časa grupno zahvale nastavniku za znanje. Radimo na rušenju svih barijera sa decom i učimo o različitostima kroz razne radionice i aktivnosti, pa tako u školi tradicionalno obeležavamo Dan maternjih jezika, kad predstavljamo sve jezike, pa i manjina: rusinski, slovački, hrvatski, romski, srpski, pa sada i farsi", naglašava Komlenac.
On zaključuje da je najbolje pustiti decu da budu deca, a ljudima dati šansu da drugačije od njih upoznaju kroz ime i prezime, a ne kroz etiketu migranta ili izbeglice.
"Stereotipe svi imamo i svuda su oko nas, ali moramo da radimo na njihovom razbijanju. Zato naša škola ima i tim za sprečavanje diskriminacije u sredini koji se zove 'Just human' i koji čine deca iz lokalne, ali i migrantske sredine. Ova deca rade zajedno tako što pričaju sa ljudima, edukuju ih i upoznaju sa činjenicama o različitosti, a samo jedna od aktivnosti je i zajedničko pripremanje hrane na Novogodišnjem sajmu u Šidu. Biće tu raznih specijaliteta, od lokalnih, pa do jela s Bliskog istoka, kao i narodnih igara iz različitih područja. Tako se borimo protiv diskriminacije", poručuje naš sagovornik.
-------------------------
Projekat "I ja imam prava" finansijski je podržao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u članku nužno ne izražavaju stav sekretarijata.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Urednik Informativnog programa RTS-a pozvan na razgovor u policiju zbog intervjua sa Radićem
16.11.2026.•
0
V.d. glavnog urednika Informativnog programa RTS-a Borivoje Uskoković pozvan je da sutra u 7.30 dođe u svojstvu građanina na informativni razgovor u policiju.
Kakav je studentski plan za medije: Od RTS i RTV-a do kontrole novca
16.11.2026.•
0
Studentski program obuhvata i medije. Upravo je veliki deo medija aktivno učestvovao u satanizovanja studenata, šireći govor mržnje među ljudima.
Baucal u Briselu: Smena vlasti samo prvi korak, očekuje nas zadatak obnove insitucija
16.11.2026.•
0
Predstavnik Studentske liste Aleksandar Baucal izjavio je u Briselu da je smena vlasti nenasilnim i demokratskim sredstvima samo prvi korak.
REM zabranio Info jutro na Informeru na 15 dana, Srpski dnevnik na 10 dana
16.11.2026.•
0
Savet REM-a izrekao je meru zabranu prikazivanja emisije "Info jutro" na televiziji Informer u trajanju od 15 dana, "Srpskog dnevnika" na istoj televiziji u trajanju od 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na sedam dana.
Studentima nije dozvoljeno da budu na galeriji Skupštine, pozvali građane da isprate poslanike na sednicu
16.11.2026.•
0
Studenti u blokadi pozvali su građane da im se sutra ujutru pridruže u Pionirskom parku u Beogradu kako bi zajedno ispratili kandidate studentske liste na konstitutivnu sednicu novog saziva Skupštine Srbije.
Uhapšeno još šest osoba zbog pretnji Brankici Stanković
16.11.2026.•
0
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je, pored prethodno uhapšenih, po nalogu ovog tužilaštva uhapšeno još šest osoba zbog sumnje da su pretile novinarki Brankici Stanković.
Valić Nedeljković poklonila Vučićeviću kodeks novinara Srbije, on rekao da ga ne priznaje
16.11.2026.•
3
Članica Saveta REM-a Dubravka Valić Nedeljković je na današnjoj sednici poklonila glavnom i odgovornom uredniku TV Informer Draganu J. Vučićeviću Kodeks novinara Srbije i 400 etičkih kodeksa važećih u svetu.
Mere REM-a protiv TV Kurir i B92, bez mera za K1
16.11.2026.•
3
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je na današnjoj sednici odluke protiv televizija Kurir i B92, dok je u slučaju televizije K1 odlučio da nema mesta izricanju mere.
Agencija prijavila Đedović Handanović zbog prikrivanja imovine, preti joj do pet godina zatvora
16.11.2026.•
7
Agencija za sprečavanje korupcije podnela je Višem tužilaštvu u Beogradu izveštaj o kontroli imovine Dubravke Đedović Handanović, bivše ministarke rudarstva i energetike.
Direktorka i glavna urednica Tanjuga Jovana Joksimović podnela ostavku
16.11.2026.•
13
Direktorka i glavna urednica novinske agencije Tanjug Jovana Joksimović podnela je ostavku i napušta agenciju i televiziju Tanjug. Ona je navela da i dalje ostaje na televiziji K1, gde vodi jutarnji program.
Manojlović: Siniša Mali podneo ostavku na mesto odbornika u Skupštini Beograda
16.11.2026.•
3
Lider pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović rekao je da je ministar finansija Siniša Mali podneo ostavku na mesto odbornika u Skupštini Beograda, pošto je prethodno od 2024. godine protivustavno obavljao dve funkcije.
REM pokreće postupak protiv RTS-a zbog predizbornog spota SNS-a
16.11.2026.•
1
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je odluku da pokrene ispitni postupak i pozove predstavnika RTS-a na sledeću javnu sednicu zbog predizbornog spota liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Razrešena pomoćnica ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića
16.11.2026.•
1
Vlada Srbije razrešila je Emu Kraktus sa funkcije pomoćnice ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića.
Vučić tvrdi: Niko me nije zvao, sam sam sprečio sukobe i građanski rat
16.11.2026.•
28
Aleksandar Vučić, nekadašnji predsednik Srbije odbacio je navode da je pod pritiskom Evropske unije povukao snage iz Pionirskog parka u Beogradu u izbornoj noći.
Raskinut ugovor sa firmom Džareda Kušnera za Generalštab: Nema uzajamnog potraživanja
16.11.2026.•
2
Ministarka građevinarstva Srbije u tehničkom mandatu Aleksandra Sofronijević izjavila je da je potpisan ugovor o raskidu ugovora s firmom Džareda Kušnera.
Ipak se održava sastanak američkih konzervativaca u Beogradu: Govoriće Vučić
16.11.2026.•
6
Američki konzervativci, ipak posle odlaganja, najavljuju skup u Beogradu na kome će govoriti bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tragač iz "Potere": Nudili mi milion evra da budem provučićevski analitičar
16.11.2026.•
25
Tragač iz popularnog kviza "Potera" Milan Bukvić izjavio je da mu je nuđeno milion evra da postane medijski analitičar koji će pozitivno govoriti o Aleksandru Vučiću i SNS-u.
Sindikat zaposlenih u visokom obrazovanju podneo krivičnu prijavu protiv Milice Đurđević Stamenkovski
16.11.2026.•
4
Granski sindikat zaposlenih u visokom obrazovanju Srbije SVI, podneo je krivičnu prijavu protiv ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milice Đurđević Stamenkovski.
Sudija Majić: Tužilaštva štitila vlast, odgovorne procesuirati kako bi se "poslala jasna poruka budućima"
16.11.2026.•
3
Sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić rekao je da su tužilaštva u prethodnom periodu praktično štitila vlast, umesto da gone počinioce krivičnih dela.
Komentari 9
Izbjeglica
Nela
Migri
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar