Šteta od nelegalnog preuzimanja knjiga sa interneta dve milijarde dinara

Tokom prošle godine sa interneta je bespravno preuzeto 700.000 pdf i 500.000 audio knjiga i procenjena šteta je oko dve milijarde dinara.
Šteta od nelegalnog preuzimanja knjiga sa interneta dve milijarde dinara
Foto: Pixabay
Dodatni problem je i otežano uklanjanje portala koji se oglušuju o prava intelektualne svojine, istaknuto je danas na panel diskusiji "Piraterija u izdavaštvu - povreda autorskih prava".
Udruženje za kreativnu industriju i Grupacija izdavačke delatnosti, knjižara i distributera knjiga Privredne komore Srbije (PKS) organizovali su ovu panel diskusiju na kojoj se razgovaralo o zaštiti intelektualne svojine u različitim oblastima - muzičkoj industriji, knjižarstvu, kinematografiji, grafičkoj industriji, ali i obrazovnom izdavaštvu, saopšteno je iz PKS.
Kako su naveli, jedan od najvećih problema zbog kojeg decenijama unazad regulisanje tržišta nije uspelo, jeste nepostojanje svesti društva o nezakonitosti i izostanak sudskih ishoda i presuda u kojima se vidi da su izdavači reagovali, da su zaštićeni i da su došli do tačke kada im je nadoknađena šteta. 
 
"U lancu vrednosti knjige, važni su autori, izdavači, čitaoci, ali i opšti društveni interes; internet i digitalna transformacija pružaju brojne nove mogućnosti, ali i komplikuju ovu jednačinu", ukazao je profesor Uroš Ćemalović. 
 
Prema podacima koje je izneo vlasnik izdavačke kuće Laguna/Delfi Dejan Papić, najveća šteta i povreda autorskih prava događa se na internetu. 
 
Profesor Marković napomenuo je i da je fizičko lice pirat ukoliko je neovlašćeno pročitalo neki zaštićeni dokument bez obzira da li ga je dalje podelio. Kako je naglasio predstavnik izdavača Zoran Hamović, povreda autorskih prava je i sociološki problem, jer oni koji fotokopiraju bilo koje autorsko delo, nemaju svest o prekršaju i ne smatraju ga krivičnim delom. 
 
"Upravo zato je neophodna edukacija i podizanje svesti javnosti o značaju autorskih prava, uređenje tržišta, kao i državni instrument za regulisanje ove oblasti, koja predstavlja jedan od najvažnijih potencijala svakog društva", rekao je Hamović. 
 
On je istakao dva potencijalna rešenja - pravno, koje "leči" posledice, a kao dugotrajno, teže i složenije navodi neophodno je odrediti uzrok.  
 
"To je odnos prema školskom sistemu, gde je neophodno da negujemo poštovanje vrednosti, ono što se zove autorsko pravo i pravo intelektualne svojine", zaključio je Hamović.
 
Nažalost, ukazuje Dejan Begović iz Kreativnog centra, zajednička borbi protiv piraterije pre 30 godina i danas jeste lična inicijativa izdavača.
 
"Borba protiv piraterije ne bi trebalo da bude odlika snalažljivosti izdavača, jer se čak i velike izdavačke kuće teško odlučuju da pokrenu sporove protiv kršilaca autorskih prava, zbog utrošenog vremena i novca, kao i veoma često neizvesnog ishoda", napominje Begović.
 
Panelisti su se usaglasili da je u borbi protiv piraterije najvažnije je postaviti dugoročnu strategiju sa ciljevima, iako se ne može pobeći od činjenice da nadležni sudovi nemaju dovoljno kvalifikovanih ljudi i da ne postoji dovoljno sistematski pristup ovom problemu. Kako je najavljeno, u narednom periodu zajedničkim radom privrednih društava, stručnjaka za autorsko i srodna prava te i PKS, radiće se na predlogu inicijativa ka regulatornim telima kako bi se zaštitili interesi 1.500 pravnih subjekata i oko 10.000 zaposlenih i angažovanih u ovoj grani kreativne industrije. 
 
Panel je održan u prostorijama PKS, a učestvovali su profesori Slobodan Marković i Uroš Ćemalović, sudija Marina Brkić, kao i predstavnici izdavača Zoran Hamović IK Klio, Dejan Papić IK Laguna i Dejan Begović IK Kreativni centar.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zemlja čudesa

    19.01.2023 07:54
    Dobro je da uopšte bilo ko danas čita knjige. A tih 1.200.000 svakako ne biste vi prodali i zaradili na tome jer veliki broj naslova se skida u izvorniku, a jedan deo prevoda rade entuzijasti koji ih onda kače na net. Tu su i izdanja već nepostojećih izdavača od pre tri decenije i više kojih nema u prodaji. Sa druge strane, ono što domaći izdavači objave novo je uglavnom treš, retko im se omakne neka kvalitetna knjiga.
  • Saša

    19.01.2023 07:42
    Autorska prava
    Ukoliko izdavačke kuće budu nudile svoja audio izdanja po normalnim cenama neće biti gubitaka. Najveći gubici su u štampanju knjiga na novoj hartiji, kao i sakog dokumenta koji se može koristiti digitalno, jer svako posečeno stablo vredi više za planetu nego hiljade knjiga!
  • sve lepo

    19.01.2023 07:21
    ali
    1. Gde mozemo da kupimo u srbiji knjige za kindle? Pogotovo na srpskom.
    2. Ako svi mi kroz cenu kupovine usb-ova, hard diskova... placamo tzv "muzicki dinar", pa zasto ne bi onda i iskoristili to sto smo platili tako sto downloadujemo pesme i knjige?
    3. Gospoda, vlasnici knjizara, se zale na ilegalni download. Pa kad knjizare prestanu da uzimaju 50% od MP cene knjiga i time knjige postanu pristupacnije, mozda ce ljudi i poceti da ih kupuju. Nisi pravi srbin ako nisi zaradio 100% pri prodaji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ko će glasati za studente?

Istraživanja javnog mnjenja, bar ona koja se ne prepoznaju kao da su pod uticajem režima Aleksandra Vučića, zabeležila su da podrška studentskoj listi raste, dok ona koja se odnosi na režim stagnira.

Pet faktora koji drže cene nekretnina

Tržište nekretnina u Srbiji ušlo je u fazu stabilizacije. Dok kupci čekaju povoljniji trenutak za kupovinu, investitori i dalje nalaze računicu za ulaganje.