Moderni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima
Zbog novčanih pozajmica od zelenaša mnogi građani dovedeni su do prosjačkog štapa.
Foto: Pixabay
Neki od dužnika su, nažalost, sebi oduzeli i život jer nisu mogli da izdrže pritisak i pretnje. S druge strane, slučaj uhapšenog D. S. pokazuje primer čoveka koji više nije mogao da trpi zelenašku torturu, i kada je dobio pretnje da će mu na kuću doći opasni kriminalci da uteraju dug, ubio je "zelenaša", piše Politika.
D. S. (47) uhapšen je u prošlog vikenda u Obrenovcu nakon što je u iznajmljenom stanu u kom živi nožem ubio Č. Lj. (71) koji mu je pozajmio novac uz kamatu.
Prema nezvaničnim saznanjima, D. S. ranije je pozajmio od Č. Lj. 1.000 evra, i uz zelenašku kamatu. U dogovorenom roku mu je vratio ukupno 3.000 evra. Međutim, Č. Lj. je, navodno, nastavio da traži pare od D. S., pa mu je ovaj u naletu besa zabio nož u grudi, a onda se predao policiji.
Sagovornici "Politike" koji su sarađuju sa Centrom za razvoj građanskog društva "Protekta", sa sedištem u Nišu, i pružaju besplatnu pravnu pomoć, a imaju i psihosocijalni centar za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja, kažu da zelenaški kriminal itekako postoji i da je to jedna vrsta organizovanog kriminala o kojem se malo piše u medijima, a nažalost, naša je svakodnevica.
Dr Vladan Radivojević, psihijatar, kaže za "Politiku" da su različiti putevi ulaska u svet zelenaškog kriminala sa strane dužnika.
"Ljudi sa kojima najviše radim su oni koji zbog svoje psihopatologije, odnosno zbog svog duševnog stanja, uđu u takve relacije. Najčešće su to ljudi koji su zavisnici od psioaktivnih supstanci koji ulaze u dugove ili ono što je najčešće danas, to su kockari. Postoji i takozvano 'biznis zelenašenje', to su ljudi koji, na primer, hoće da pokrenu neki biznis pa odu kod 'pouzdanog čoveka' - prijatelja od prijatelja, od kojeg dobiju novac. I onda su na putu bez povratka", kaže Radivojević.
Čovek u terapiji psihijatru priča sve. Ali, ljudi koji su u dugovima lažu čak i psihijatra.
"Ponekad tek u petom, šestom mesecu terapije dođem do informacije da je čovek dužan zelenašu i da je dobar deo te patologije koju ima, uglavnom depresivnog spektra, ustvari posledica direktnog problema. On nije bolestan čovek, već ima realan problem zbog kog ne može da spava i zbog čega mora da laže i najmilije pa čak da laže i psihijatra", zaključuje dr Radivojević.
Pritisak zelenaša na dužnike je raznolik - od otvorenih pretnji, do pretnji porodici do stalnog podsećanja na dug. Zelenaši nekako uspevaju sebe da učine neuhvatljivim i moćnijim od sistema i policije. Koliko se ova vrsta ilegalnog biznisa raširila u Srbiji svedoči i činjenica da savremeni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima, uz pomoć advokata i notara.
Pravnik Igor Milosavljević kaže za "Politiku" da se ljudi iz cele Srbije u velikom broju javljaju "Protekti" zbog problema sa zelenašima.
"Ono što je uvreženo u ramišljanju naših ljudi, naročito kod osoba koje pozajmljuju novac, to je činjenica da se fokusiraju samo na jednog zelenaša, maltene kao da taj čovek jedini ima novac i kao da ima monopol nad pozajmljivanjem novca", kaže Milosavljević.
Svaki čovek kada bi se raspitao, našao bi barem 10 do 15 osoba koje bi mu pozajmile novac pod drugim uslovima ili mnogo korektnije od zelenaša.
"Drugi problem je što se kod nas ljudi baš i ne raspituju o čoveku od kog pozajmljuju ozbiljan novac. Da li je nasilan, da li je bio u zatvoru, da li je bio deo neke ekipe... to su podaci koji dosta znače za neke moguće potencijalne probleme sa njim. Niko od njih kada pozajmljuje novac i dobije ugovor od zelenaša nije rekao - hej, sačekaj, ja ću ovaj ugovor prvo da odnesem advokatu da pogleda, da li je ovo okej po mene ili nije", zaključuje pravnik Milosavljević.
Centar za razvoj građanskog društva "Protekta" iz Niša pruža besplatnu pravnu pomoć u slučajevima zelenašenja, a građani koji imaju ovaj problem mogu da se jave za savet ili zakažu sastanak na broj telefona 060 141 1180.
U psihosocijalnom centru za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja radi psihijatar, a telefon za zakazivanje pomoći je 061 270 9102.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Komitet pravnika: MUP kamp ispred parlamenta opisuje kao legalan, a trebalo je da odbaci prijavu tog skupa
03.11.2025.•
0
Komitet pravnika za ljudska prava poziva MUP da hitno spreči dalju zloupotrebu prava na slobodu okupljanja u Pionirskom parku i na javnoj površini ispred Narodne skupštine, Predsedništva Srbije i Skupštine Beograda.
Vujošević: KSS treba da reaguje zbog hapšenja Štimca
03.11.2025.•
2
Proslavljeni košarkaški trener Duško Vujošević izjavio je da hapšenje bivšeg košarkaškog reprezentativca Vladimira Štimca predstavlja nastavak represije vlasti prema građanima koji se bore za pravdu i normalnu Srbiju.
Dijana Hrka odgovorila Vučeviću: Slagao me je da će krivci biti u zatvoru
03.11.2025.•
1
Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, kaže da ju je predsednik SNS i bivši premijer Miloš Vučević slagao jer joj je obećao da će odgovorni za smrt njenog sina i još petnaest ljudi biti kažnjeni.
Advokat: Štimcu ponovo određeno policijsko zadržavanje
03.11.2025.•
1
Advokat Nikola Lakić saopštio je da je bivšem košarkašu Vladimiru Štimcu ponovo određeno 24-časovno policijsko zadržavanje, iako je prethodno sud bio usvojio žalbu odbrane.
Marko Kričak legitimisao novinara Danasa: "Snimao postupanje policije, pa da vidimo"
03.11.2025.•
4
Komandir Jedinice za obezbeđenje (JZO) Marko Kričak legitimisao je novinara Danas Vojina Radovanovića, u Beogradu, u noći kada je došlo do incidenata kod Ćacilenda.
Preminuo dramaturg i teatrolog Radomir Putnik
03.11.2025.•
0
Nekadašnji direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, dramaturg i teatrolog Radomir Putnik preminuo je u 79. godini, objavio je taj teatar.
Vladimir Štimac prebačen iz pritvora u Urgentni centar, očekuje se da će kasnije biti pušten na slobodu
03.11.2025.•
3
Advokat Nikola Lakić saopštio je da je Vladimir Štimac prebačen iz policijskog pritvora u Urgentni centar zbog primanja redovne terapije.
Šta sadrži paket proširenja EU: Pohvale za Crnu Goru i Albaniju, oštre reči za Srbiju
03.11.2025.•
11
Ovogodišnji paket proširenja sadržaće pohvale za Crnu Goru i Albaniju, reči ohrabrenja za Ukrajinu i Moldaviju i mnogo manje entuzijazma kada je reč o BiH, Severnoj Makedoniji a, posebno, Srbiji.
Struka traži povlačenje predloga leks specijalisa za Generalštab
03.11.2025.•
4
Grupa institucija, profesionalnih asocijacija, organizacija i pojedinaca traži da se iz skupštinske procedura povuče leks specijalis za Generalštab u Beogradu.
VIDEO Ekološki ustanak: Naprednjaci Dijani Hrki puštali pesmu "pošla majka da potraži sina"
03.11.2025.•
33
Odbornici opozicije u Skupštini opštine Palilula najoštrije su osudili "sramno i nečovečno ponašanje zaposlenih u opštini" koji su Dijani Hrki uputili pesmu "pošla majka da potraži sina".
Trampov zet preko leks specijalisa lakše do lokacije Generalštaba: Šta tačno piše u 11 članova zakona
03.11.2025.•
15
Projekat stambeno-poslovnog kompleksa koji kompanija Džareda Kušnera namerava da izgradi na mestu Generalštaba, u predloženom leks specijalisu, proglašen je za projekat od značaja za Republiku Srbiju.
Sa sastanka MMF-a i vlasti Srbije: Ograničenje trgovačkih marži se ukida do marta
03.11.2025.•
1
MMF i vlasti Srbije postigli su sporazum na nivou misije o drugoj reviziji aranžmana poznatog kao Instrument za koordinaciju politika.
Dijana Hrka: Nastavljam štrajk glađu, ne odustajem, znam zašto sam tu
03.11.2025.•
7
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, rekla je jutros da nije uplašena, da nastavlja štrajk glađu kod Skupštine Srbije, i da zna zašto je tu gde je.
Tužilaštvo o Štimcu: Prozivao policiju, podstrekivao na nasilje i pozivao na promenu ustavnog uređenja
03.11.2025.•
23
Više javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se u vezi sa hapšenjem nekadašnjeg košarkaškog reprezentativca i aktiviste Vladimira Štimca sinoć u Beogradu.
Od početka godine 48 motociklista poginulo na putevima Srbije
03.11.2025.•
0
Od početka godine do oktobra na putevima Srbije poginulo je 46 motociklista i dvojica mopedista.
Ministar Stanković: Biće pokušaja repriza blokada fakulteta, ko ne bude radio - neće dobiti platu
03.11.2025.•
13
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ocenio je da se procena štete blokada fakulteta u Srbiji, tokom protekle godine, ne može izraziti u ekonomskim kategorijama.
Nakon velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu: Koja je dalja sudbina studentskog pokreta?
03.11.2025.•
23
Posle velikog skupa povodom prve godišnjice pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, budućnost srpskog studentskog pokreta ostaje neizvesna, ali se analitičari i studenti slažu da je i dalje veoma živ.
Akademski krizni centar zbog privođenja studenata dobio 22 poziva za pomoć
03.11.2025.•
1
Akademski krizni centar (AKC) protekle noći primio je pozive za pomoć u 22 slučaja privođenja studenata.
Građani imaju još tri dana da sami očitaju i prijave stanje na strujomeru
03.11.2025.•
9
Građani imaju vremena do 6. novembra da sami očitaju struju i prijave stanje na svom brojilu, a do 20. u mesecu da plate račun, a sve to kako bi dobili popust od šest odsto.
Policajac i žena povređeni u incidentima kod Ćacilenda: Jutros mirno kod Skupštine Srbije
03.11.2025.•
2
Situacija je ovog jutra mirna ispred Skupštine Srbije, gde je sinoć došlo do incidenata.
Komentari 24
Marija Krstović
Na 3meseca
Peca
A
Želim da kažem da bi sve kamate na odobrene i neodobrene minuse, na revolving kredite i bilo koje druge kredite, kao i kašnjenja u plaćanju koje su veće od zvanične zatezne kamate koju odobrava Narodna banka Srbije bi trebalo da se proglase zelenaškim.
Narodna banka bi onda mogla da te banke, kao i ilegalne kreditore (zelenaše), da malo edukuje tj. da ih kazni, zabrani rad, konfiskuje pokretnu i nepokretnu imovinu,...
Prečutnim odobravanjem takvih kamata Narodna banka je praktično saučesnik u tim radnjama.
Troškovi obrade kredita koji su u veličini nekoliko procenta kredita su čista pljačka, jer jedina zarada neke Banke od davanja neke pozajmoce (kredita) se ostvaruje preko kamate, na koju banka plaća porez.
Izgleda da zbog plaćanja poreza državi odgovara da se naplaćuje porez na obradu kredita, ili naplaćuje neka mala provizija prilikom naplate rate.
Ranije sam imao kamatu na viđeno na tekućem računu, a sada plaćam održavanje računa.
Ranije kada sam elektronski plaćao, a ne na šalteru, nisam plaćao proviziju na transakciju, a sada plaćam nekoliko desetina dinara po transakciji.
Skoro sve ide elektronski, a država nema kontrolu jer praktično više nema Srpskih banaka.
Kada se radilo peške postojao je SDK i država je znala kuda se kreće svaki dinar, ali i banke su bile Srpske.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar