Moderni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima
Zbog novčanih pozajmica od zelenaša mnogi građani dovedeni su do prosjačkog štapa.
Foto: Pixabay
Neki od dužnika su, nažalost, sebi oduzeli i život jer nisu mogli da izdrže pritisak i pretnje. S druge strane, slučaj uhapšenog D. S. pokazuje primer čoveka koji više nije mogao da trpi zelenašku torturu, i kada je dobio pretnje da će mu na kuću doći opasni kriminalci da uteraju dug, ubio je "zelenaša", piše Politika.
D. S. (47) uhapšen je u prošlog vikenda u Obrenovcu nakon što je u iznajmljenom stanu u kom živi nožem ubio Č. Lj. (71) koji mu je pozajmio novac uz kamatu.
Prema nezvaničnim saznanjima, D. S. ranije je pozajmio od Č. Lj. 1.000 evra, i uz zelenašku kamatu. U dogovorenom roku mu je vratio ukupno 3.000 evra. Međutim, Č. Lj. je, navodno, nastavio da traži pare od D. S., pa mu je ovaj u naletu besa zabio nož u grudi, a onda se predao policiji.
Sagovornici "Politike" koji su sarađuju sa Centrom za razvoj građanskog društva "Protekta", sa sedištem u Nišu, i pružaju besplatnu pravnu pomoć, a imaju i psihosocijalni centar za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja, kažu da zelenaški kriminal itekako postoji i da je to jedna vrsta organizovanog kriminala o kojem se malo piše u medijima, a nažalost, naša je svakodnevica.
Dr Vladan Radivojević, psihijatar, kaže za "Politiku" da su različiti putevi ulaska u svet zelenaškog kriminala sa strane dužnika.
"Ljudi sa kojima najviše radim su oni koji zbog svoje psihopatologije, odnosno zbog svog duševnog stanja, uđu u takve relacije. Najčešće su to ljudi koji su zavisnici od psioaktivnih supstanci koji ulaze u dugove ili ono što je najčešće danas, to su kockari. Postoji i takozvano 'biznis zelenašenje', to su ljudi koji, na primer, hoće da pokrenu neki biznis pa odu kod 'pouzdanog čoveka' - prijatelja od prijatelja, od kojeg dobiju novac. I onda su na putu bez povratka", kaže Radivojević.
Čovek u terapiji psihijatru priča sve. Ali, ljudi koji su u dugovima lažu čak i psihijatra.
"Ponekad tek u petom, šestom mesecu terapije dođem do informacije da je čovek dužan zelenašu i da je dobar deo te patologije koju ima, uglavnom depresivnog spektra, ustvari posledica direktnog problema. On nije bolestan čovek, već ima realan problem zbog kog ne može da spava i zbog čega mora da laže i najmilije pa čak da laže i psihijatra", zaključuje dr Radivojević.
Pritisak zelenaša na dužnike je raznolik - od otvorenih pretnji, do pretnji porodici do stalnog podsećanja na dug. Zelenaši nekako uspevaju sebe da učine neuhvatljivim i moćnijim od sistema i policije. Koliko se ova vrsta ilegalnog biznisa raširila u Srbiji svedoči i činjenica da savremeni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima, uz pomoć advokata i notara.
Pravnik Igor Milosavljević kaže za "Politiku" da se ljudi iz cele Srbije u velikom broju javljaju "Protekti" zbog problema sa zelenašima.
"Ono što je uvreženo u ramišljanju naših ljudi, naročito kod osoba koje pozajmljuju novac, to je činjenica da se fokusiraju samo na jednog zelenaša, maltene kao da taj čovek jedini ima novac i kao da ima monopol nad pozajmljivanjem novca", kaže Milosavljević.
Svaki čovek kada bi se raspitao, našao bi barem 10 do 15 osoba koje bi mu pozajmile novac pod drugim uslovima ili mnogo korektnije od zelenaša.
"Drugi problem je što se kod nas ljudi baš i ne raspituju o čoveku od kog pozajmljuju ozbiljan novac. Da li je nasilan, da li je bio u zatvoru, da li je bio deo neke ekipe... to su podaci koji dosta znače za neke moguće potencijalne probleme sa njim. Niko od njih kada pozajmljuje novac i dobije ugovor od zelenaša nije rekao - hej, sačekaj, ja ću ovaj ugovor prvo da odnesem advokatu da pogleda, da li je ovo okej po mene ili nije", zaključuje pravnik Milosavljević.
Centar za razvoj građanskog društva "Protekta" iz Niša pruža besplatnu pravnu pomoć u slučajevima zelenašenja, a građani koji imaju ovaj problem mogu da se jave za savet ili zakažu sastanak na broj telefona 060 141 1180.
U psihosocijalnom centru za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja radi psihijatar, a telefon za zakazivanje pomoći je 061 270 9102.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vučević o naprednjačkom skupu u Beogradu: To je narodno sabranje
26.06.2026.•
0
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da subotnji skup pred Vidovdan nije samo stranački događaj, već "narodno sabranje".
Tepić o podršci predsedničkom kandidatu studenata: Moguće, ako to ne bude Milo Lompar
26.06.2026.•
20
Stranka slobode i pravde mogla bi da podrži studentskog kandidata za predsedničke izbore - ukoliko to ne bude Milo Lompar, rekla je potpredsednica SSP-a Marinika Tepić.
RHMZ izdao upozorenje zbog visokih temperatura u Srbiji
26.06.2026.•
3
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje zbog toplotnog talasa koji će od danas pogoditi Srbiju.
Tužilaštvo predložilo raspisivanje poternice za osumnjičenima za ubistvo u Kumodražu
25.06.2026.•
4
Više javno tužilaštvo u Beogradu predložilo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda da raspiše poternicu za N.K. zbog sumnje da je 22. juna ubio D. V. i ugrozio još četiri osobe u ugostiteljskom objektu na Voždovcu.
Tintor: Čak i da je simulirana upotreba "zvučnog topa", ne može se govoriti o napadu na ustavno uređenje
25.06.2026.•
14
Sve i kada bi bilo apsolutno tačno da je simulirana upotreba zvučnog topa, simulacijom nečega ne možete da izvršite ni krivično delo terorizma, ni krivično delo oružane pobune, ni napada na ustavno uređenje.
Policijsko nasilje, pritisci i targetiranje: Šta pokazuje izveštaj o pravima mladih u Srbiji
25.06.2026.•
1
Incidenti tokom studentskih i građanskih protesta pokazali su sistemski obrazac nasilja policije tokom 2025. godine i prekomernu upotrebu sile prema mladima.
Ekspo: Nije bilo nedoličnog ponašanja prema novinarima CINS-a
25.06.2026.•
1
Kompanija Ekspo 2027 danas je, reagujući na navode o zastrašivanju i ometanju novinara Centra za istraživačko novinarstvo ispred sedišta te kompanije, saopštila da prema njihovim saznajima nije bilo nedoličnog ponašanja.
OSMOSMERKA: Udarnički
25.06.2026.•
2
Setimo se danas i onih koji su po ovim vrućinama na gradilištima.
Akademik Saičić: Vlast 15. marta koristila nelegalno zvučno oružje protiv studenata i građana
25.06.2026.•
7
Redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Radomir Saičić izjavio je da je "svima jasno" da je vlast 15. marta koristila nelegalno zvučno oružje protiv studenata i svih okupljenih građana.
Er Srbija pustila u rad prvi trenažer za erbas A319 i A320 u Srbiji
25.06.2026.•
0
Kompanija "Er Srbija" je uvela prvi "Door Trainer" za avione erbas A319 i A320, kojim se omogućava realistično i bezbedno uvežbavanje procedura rukovanja vratima aviona, kako u redovnim operacijama, tako i u vanrednim.
Tužilaštvo najavljuje postupke i protiv lekara zbog "zvučnog topa": Šta na to kaže struka?
25.06.2026.•
35
Miodrag Marković, zamenik glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, najavio je da će u slučaju upotrebe "zvučnog topa" na studentsko-građanskom protestu procesuirati četiri grupe ljudi.
Radnik povređen na gradilištu u Novom Pazaru
25.06.2026.•
0
Radnik na građevinskom objektu u Novom Pazaru pao je sa višespratnice u Ulici Kej skopskih žrtava.
Više ulica zatvoreno za saobraćaj zbog SNS skupa u Beogradu od 26. do 29. juna
25.06.2026.•
2
Tokom održavanja skupa Srpske napredne stranke od petka 26. juna od 4 sata ujutro do 29. juna do 4 sata ujutro, doći će do zatvaranja za saobraćaj pojedinih ulica u Beogradu.
Pepko povlači iz prodaje narukvice za decu zbog rizika od povrede
25.06.2026.•
1
Narukvice za decu sa motivom kapibare, koje se prodaju u Pepko radnjama, povlače se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
NUNS osudio pritisak na novinare CINS-a ispred Ekspa
25.06.2026.•
0
Nezavisno udruženje novinara Srbije izrazilo je zabrinutost zbog incidenta koji se dogodio 23. juna ispred sedišta kompanije Ekspo u Beogradu, kada su tri nepoznata muškarca prišla novinarima CINS-a.
Udruženje "Moja Srbija" ponovo traži od ministra hitno puštanje vaučera za odmor u Srbiji
25.06.2026.•
5
Udruženje "Moja Srbija" uputilo je danas novi dopis ministru turizma i omladine Huseinu Memiću i zatražilo je da se odmah puste u opticaj vaučeri za odmor u Srbiji.
Komentari 24
Marija Krstović
Na 3meseca
Peca
A
Želim da kažem da bi sve kamate na odobrene i neodobrene minuse, na revolving kredite i bilo koje druge kredite, kao i kašnjenja u plaćanju koje su veće od zvanične zatezne kamate koju odobrava Narodna banka Srbije bi trebalo da se proglase zelenaškim.
Narodna banka bi onda mogla da te banke, kao i ilegalne kreditore (zelenaše), da malo edukuje tj. da ih kazni, zabrani rad, konfiskuje pokretnu i nepokretnu imovinu,...
Prečutnim odobravanjem takvih kamata Narodna banka je praktično saučesnik u tim radnjama.
Troškovi obrade kredita koji su u veličini nekoliko procenta kredita su čista pljačka, jer jedina zarada neke Banke od davanja neke pozajmoce (kredita) se ostvaruje preko kamate, na koju banka plaća porez.
Izgleda da zbog plaćanja poreza državi odgovara da se naplaćuje porez na obradu kredita, ili naplaćuje neka mala provizija prilikom naplate rate.
Ranije sam imao kamatu na viđeno na tekućem računu, a sada plaćam održavanje računa.
Ranije kada sam elektronski plaćao, a ne na šalteru, nisam plaćao proviziju na transakciju, a sada plaćam nekoliko desetina dinara po transakciji.
Skoro sve ide elektronski, a država nema kontrolu jer praktično više nema Srpskih banaka.
Kada se radilo peške postojao je SDK i država je znala kuda se kreće svaki dinar, ali i banke su bile Srpske.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar