Julijanska Nova godina, praznik je koji se slavi 13. na 14. januar svake godine. Tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru, piše 
RTS.
 
	 
	Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
	 
	Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, pravoslavnim delovima Hrvatske. Slavi je i pravoslavno stanovništvo u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji.
	 
	Tradicija proslave julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Škotske.
															
                                
                                
                                
                                
							
							
	Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju posle Prvog, a pogotovo posle Drugog svetskog rata.
	 
	Iako nije bila zvanično zabranjena, za vreme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.
	 
	Do razmimoilaženja dve Nove godine dolazi zbog reforme julijanskog i nastanka gregorijanskog kalendara 1582. godine.
	 
	Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.
	 
	Iako se danas rado dočekuje po gradskim trgovima i ugostiteljskim objektima, Srpska nova godina, za razliku od one druge, nije državni praznik i neradan dan.
							                                
							
                            
                            
                            
                            
                            
	Običaji koji se poštuju na ovaj praznik
	 
	Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.
	 
	Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a mesi se i novogodišnja česnica, "vasilica".
	 
	Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima obeležava ovaj značajan praznik.
	 
	Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored "vasilica" mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.
	 
	Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.
                            
                            
								
								
							 
                            OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
                                Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
                            
							
							
Komentari 2
boger
Silver
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar