Lustracija nakon "Zlatnog doba": Kako rasformirati naprednjačku propagandu
Svestan je naprednjački režim da svoj opstanak na vlasti može da produži jedino držanjem što većeg broja građana u neznanju.
Foto: 021.rs
Stoga ne čudi rešenost vlasti da potpuno zagospodari medijskim prostorom i strogo kontroliše šta od informacija sme da stigne do njegovih birača. Da bi se rasformirala monstruozna propagandna mašinerija stvarana preko 12 godina, tvrde stručnjaci i poznavaoci, biće potrebno mnogo truda ali i neizostavnih oštrih rezova. A na prvom mestu, politička volja i rešenost onih koji se time budu bavili nakon pada SNS-a sa vlasti, piše u novom Dosijeu o medijima objavljenom na sajtu Nezavisnog udruženja novinara Srbije.
Stvorio je Aleksandar Vučić dve Srbije, suprotstavljene i nahuškane jedna na drugu: onu osvešćeniju i obrazovaniju, koja vidi naše propadanje uz koruptivnu, kriminogenu vlast autokratskih nazora, i koja mora po svaku cenu biti ućutkana.
Drugu, nekritičku i zavedenu, glasačko telo kome se svakodnevno servira neka paralelna stvarnost, i koja otaljava svoje živote u sintetičkom "Zlatnom dobu" svoje zemlje, a da toga nije ni svesna.
Predsedniku je nasušna potreba da ima svoj studio, tu i tamo, gde može što češće da se obraća narodu, i potanko objašnjava da je sve crno ustvari belo. Tu ga vaspitani voditelji neće prekidati neumesnim, škakljivim pitanjima, koja prethodno nije pripremila njegova pi-ar služba i tu je bezbedan od neprijatnih duela sa političkim neistomišljenicima.
Privatne televizije na javnim frekvencijama, koje, čini se, rade samo za predsednika, disciplinovano svakodnevno podgrevaju strah gledalaca, smišljanjem apstraktnih (a katkad i vrlo konkretnih) neprijatelja i pretnji državnom poretku i samom vođi.
Tu su da kreiraju "vesti" i afere, "tumače" i "prevode", montiraju i dodaju, a onda targetiraju, uličarski razvlače i proganjaju svakoga ko drugačije misli. Od političkih protivnika vlasti lako se progon preselio na obične ljude. Na delu je huškanje građana na međusobno nasilje, dizanje panike, iznošenje poverljivih podataka o ljudima, policijskim istragama, sudskim procesima, bez ikakvih zakonskih ili moralnih ograničenja.
Imali smo diskreditovanje objavljivanjem podataka iz ličnih dokumenata i zdravstvenih kartona, koje tim nazovi medijima dostavljaju direktno državni službenici. Imali smo intervjue sa silovateljima, prostitutke kao političke analitičare. Sve to začinjeno rijaliti programima i zabavnim sadržajima za široke narodne mase, koji podstiču i promovišu brutalno nasilje, šovinizam, kriminalizaciju, pornografske i druge sadržaje najnižih standarda etike i estetike i prizemni humor, uz konstantno izvrtanje naglavačke čitavog sistema vrednosti.
Nesagledive su posledice ovakvog decenijskog upliva vlasti u medije i zauzvrtat, njihova sloboda da emituju, govore i pišu šta god hoće i zarađuju na bilo koji način, bez straha od posledica, bilo formalno-pravnih bilo moralnih. Sve to rezultiralo je medijskom scenom poharanom i zagađenom, na kojoj je zaboravljeno šta to beše javni interes, a novinarska profesija gotovo izumrla kao stari zanati.
Na kojoj nema mesta za istinu i objektivne medije, a javno izgovorena reč nema nikavu težinu. Koji su onda koraci neophodni za rasformiranje tog čudovišnog aparata i najbitnije, hoće li neka naredna vlast da preuzme odgovornost i preduzme sve neophodne mere, da se javni medijski prostor vrati građanima i profesionalnim novinarima?
Glavni i odgovorni urednik portala Cenzolovka Perica Gunjić kaže jasno: zakoni i Kodeks novinara.
"To je odgovor na sva pitanja. Dosledna primena, bez izuzetka. Koliko god to zvučalo kao kliše, sa studentskom pobunom ovaj zahtev je postao ključ društvenih promena bez kojih je ova zemlja izgubljena za pristojan život. Medijski zakoni već postoje, uglavnom korektni. Ali vlastima i njihovim medijima ne odgovaraju, ne sprovode ih. Samo u vlastitoj interpretaciji, tamo gde mogu da se utale, ili podele lovu medijskim tvorevinama, koje im onda deo love vrate u kešu, a deo kroz propagandu", objašnjava Gunjić.
Zato pre početka sprovođenja zakona, moramo da se vratimo korak unazad, kaže on.
"Srbiji je neophodna Državna tužiteljka formata Laure Koveši. Ima nekoliko vrlo dobrih kandidatkinja, koje su u stanju da tužilačku organizaciju dovedu u red. Lustracija će tu takođe pomoći. Lustracija i u tužilaštvima, policiji, BIA i sudstvu. Nema promena bez sudija koje će suditi po zakonu, a ne onako kako im se kaže. Kao ni bez političke podrške, za koju sumnjam da će je biti, političari generalno ne podnose istinu. A ponajviše bez pomoći građana. U ovoj atmosferi kakva je sada, čini vam se da je sve moguće. Kada protesti stanu, međutim, građanske podrške za kvalitetne medije će biti drastično manje", upozorava sagovornik.
Slobodan Cvejić, nekadašnji član Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) a sada potpredsednik stranke Srbija Centar, kaže da se na elektronskoj medijskoj sceni relativno brzo može uspostaviti red, doslednom primenom postojećih zakonskih ovlašćenja.
"A to je najurgentnije potrebno u domenu nacionalnih frekvencija, tj. ovlašćenja da se program emituje na prostoru cele Srbije. Najefikasnije bi bilo sprovesti reviziju poslednjeg konkursa za dodelu nacionalnih frekvencija i dosledno se držati zakona prilikom nove raspodele, a alternativno je moguće preispitati poslovanje nosilaca dozvole od momenta dobijanja tekuće dozvole do danas i oduzeti dozvolu onima koji ne ispunjavaju zakonske obaveze", predlaže Cvejić.
On naglašava da je važno pitanje da li postoje zakonski i organizacioni uslovi da Regulatorno telo za elektroneske medije (REM) obavlja svoj posao kako treba. Iako su poslednjim izmenama relevantnih zakona, pre svega Zakona o elektronskim medijima, stvoreni uslovi za efikasniji rad REM-a, to se može poboljšati recimo ovlašćivanjem regulatora da novčano kažnjava pružaoce medijskih usluga za kršenje propisa.
"Ali najpre je važno uveriti se kroz neko vreme da Savet REM-a ima snage i volje da radi odgovorno, transparentno i po zakonu, pa mu tek onda dodeliti ovakva ovlašćenja. Dakle, do ljudi je, nije do zakonskog i institucionalnog okvira", smatra Cvejić.
Prema njegovom viđenju, važan preduslov za bilo kakve promene je izbor profesionalnog i nepristrasnog Saveta ali i promena rukovodstva (kancelarije) REM-a.
"Valjalo bi uraditi stručnu analizu rada REM-a od formiranja do danas, pa ako je potrebno predložiti i lustraciju u ovom regulatornom telu. Iz onoliko uvida koliko sam imao dok sam bio član Saveta, stekao sam utisak da se 'sivi REM' koji je omogućio da ovo telo služi SNS/SPS režimu širi po dubini ovog tela i da nije dovoljno samo zameniti jednu ili par osoba koje nose odgovorne funkcije. REM ne treba da služi nijednom režimu, nego da na korist svih građana i uspešnog razvoja Srbije efikasno zaštiti elektronski medijski prostor koji je javno dobro", iznosi utiske Cvejić.
Pokretanje od nule
Perica Gunjić ističe ključnu ulogu REM-a i kaže da bez Saveta koji čine ugledni stručnjaci i drže se zakona i prefesionalnih standarda "ko pijani plota", neće biti nikakve promene u medijskom svetu Srbije.
"Nije čudo da je vlast pokušala da instalira sastav Saveta REM-a koji bi po ljubavi prema Vučiću mogao da nadmaši prethodni. Što nije nimalo lako. Srećom, nije im prošlo, za sada. Novi članovi Saveta moraju da budu koliko stručni toliko i vredni, onoliko ih posla čeka. Prvo da utvrde koliko su puta nacionalne televizije kršile Zakon o elektronskim medijima i Zakon o oglašavanju, pre svega. A onda i sve druge zakone. I koliko su puta prekršile etičke norme. I koliko su odstupile od sopstvenih elaborata na osnovu kojih su dobile dozvole. Mnogo puta, svi znamo, ali to treba dokazati i odmah im svima oduzeti nacionalne dozvole. Mediji koji profesionalno rade svoj posao neka stanu u red za nove", predlaže Gunjić.
"Uz još stručnije stručne službe REM-a, istrebljene od onih koje rade kako im se kaže, sve će to biti brzo gotovo", kaže on.
Podseća da je Služba za nadzor i analizu i do sada povremeno pokazivala znake života i ponekad predlagala Savetu korektne izveštaje.
"Njihove baze su već pune ozbiljnih prekršaja koje prave nacionalne televizije. Oni koji budu radili na menjanju Srbije iz korena, neka se sete petooktobarske vlasti, koja je prvo produžila dozvole Pinku, a tada najboljoj medijskoj kući u u zemlji, RTV B92, rekla da mora prvo da sačeka. Dok su oni čekali, nije malo poznatih novinara, političara i NVO aktivista koji su bili protiv Miloševića počelo da na Pinku gostuje i radi za Mitrovića. Bez blama, kao da nikad nije huškao na rat i virio Miri Marković ispod suknje", navodi sagovornik Dosijea o medijima.
Da ne bi opet došlo do preletanja onih koji Vučića pošalju u istoriju "za svežnjima novčanica", Savet REM-a mora da odradi svoj posao, naglašava Gunjić.
"Tako da Pink, Hepi, B92 i Prva, ako uopšte kao medijske tvorevine prežive primenu zakona i lustraciju, mogu da ostanu kablovske televizije koje ko hoće nek gleda. Ali ne kod državnog operatera, kod takođe lustriranog Telekoma, nego neka se presele na Kopernikus, ili kako se sada zovu te lokalne mreže koje emituju opskurni sadržaj. TV Informer neka se preseli u sobu u kojoj bude boravio Dragan J. Vučićević. A dan kada je ova kanalizacija dobila dozvolu za emitovanje na teritoriji Beograda neka bude obeležavan kao najsramniji dan u istoriji REM-a, kako se ne bi ponovio. Te tvorevine su zatrovale ovo društvo tako temeljno da to najbolje vidite po potocima suza koji se slivaju iza studenata, koje ljudi vide kao poslednju nadu za izlazak iz blata u kom žive. To, nažalost, neće biti dovoljno i oporavak će trajati godinama. Ako je uopšte moguć, bar za generacije koje u ovom ludilu žive suviše dugo", decidan je Gunjić.
Oči u oči sa hidrom
Slobodan Cvejić ističe i da je važno pitanje da li oni vlasnici i urednici televizija koji sasvim očigledno već godinama krše ne samo etičke norme, profesionalne principe, već i zakone, mogu snositi posledice za ovakvo činjenje.
"Mislim da postoji dovoljno osnove da se protiv nekih od njih povede i krivični postupak po različitim osnovama, ali to je proces odvojen od zakonske regulative za elektronske medije. Ono što svakako može da se primeni već tokom eventualne revizije poslednjeg konkursa za dodelu nacionalnih frekvencija je da im se ne dodeli ovakva dozvola, jer u samim izveštajima REM-ove službe za nadzor piše da godinama ne ispunjavaju neke važne zakonske uslove. A moguće je da bi se nepristrasnom analizom našlo razloga da im se oduzme i dozvola za emitovanje programa, tj. da se brišu iz registra pružalaca medijskih usluga", podseća Cvejić.
Ceo tekst pročitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Gašić: Stvoreni uslovi da uvedemo vojni rok od 75 dana - vojska je učiteljica života
24.03.2026.•
0
Ministar odbrane Bratisav Gašić izjavio je da su stvoreni uslovi za ponovno uvođenje vojnog roka koji će trajati 75 dana.
Ruski hakeri napali srpsko Ministarstvo odbrane - koje ćuti o tome
24.03.2026.•
6
Tragovi ruske hakerske grupe "Fancy Bear" koju američke i britanske državne institucije povezuju sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, nađeni su u Ministarstvu odbrane Srbije, Vojnoj akademiji i VMA.
Uhapšen inspektor za zaštitu životne sredine u Nišu
24.03.2026.•
0
Niška policija uhapsila je D. M. (59), inspektora za zaštitu životne sredine Niša, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave.
Uredba kojom su ograničene cene naftnih derivata ipak umesto još pet meseci produžena do 23. juna
24.03.2026.•
0
Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95, produžena je do 23. juna.
"Audi" naleteo na dečaka na pešačkom prelazu u Nišu, a potom udario u drugo vozilo
24.03.2026.•
0
Četrnaestogodišnji dečak povređen je danas u 7.30 časova dok je prelazio pešački prelaz na Bulevaru svetog Pantelejmona u Nišu, kada je na njega naleteo automobil.
EU ponovo upozorila Srbiju da se uzdrži od sastanaka na visokom nivou s ruskim zvaničnicima
24.03.2026.•
1
Zvaničnici EU poručili su vlastima u Beogradu povodom posete ruskog ministra pod sankcijama da je Brisel redovno "kristalno jasan" kada su u pitanju veze sa Rusijom.
Ponovo upozorenje vozačima da ne otvaraju SMS poruke o navodnim prekršajima
24.03.2026.•
1
"Putevi Srbije" ponovo su upozorili građane da ne otvaraju SMS poruke o navodnim saobraćajnim prekršajima.
Građani Srbije izuzetno podeljeni prema EU - tome doprinose oprečne poruke i postupci vlasti
24.03.2026.•
4
Podeljeni stavovi građana Srbije sve više oblikuju sliku o evropskim integracijama - dok deo podržava članstvo u EU, postoji značajan broj onih koji su protiv ili neodlučni.
ANEM-u pristupilo još devet novih članica
24.03.2026.•
1
Upravni odbor Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) na poslednjoj sednici doneo je odluku o prijemu još devet novih članica, odnosno medija.
NSZ raspisala 11 javnih poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja
24.03.2026.•
0
Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je 11 javnih poziva, preko kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - idemo, na znanje
24.03.2026.•
6
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Zapis Tare: Tri generacije porodice Spasojević u misiji očuvanja zdravlja
24.03.2026.•
0
U svetu gde industrija često zaboravlja na čoveka, u podnožju planine Tare već tri decenije ispisuje se drugačija priča.
Korać: Zahtevi za lustracijom pokazuju da se Srbija vratila u devedesete
24.03.2026.•
14
Bivši potpredsednik Vlade Srbije Žarko Korać rekao je da zahtevi za lustracijom pokazuju šta ljudi misle, a to je "da se Srbija potpuno vratila u period devedesetih".
Klinički centar Srbije ponovo kažnjen jer neće da vrati dr Dugalića na posao - a penali će biti sve veći
24.03.2026.•
3
Klinički centar Srbije mora da plati još jednu, drugu po redu kaznu Prvom osnovnom sudu u Beogradu jer i dalje odbija da postupi po njegovoj odluci i vrati hirurga prof. dr Vladimira Dugalića na posao.
Telekom uopšteno odgovorio Povereniku o krađi podataka korisnika: Vrlo verovatno sledi inspekcijski nadzor
24.03.2026.•
0
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović izjavio je da će od Telekoma Srbija biti zatražene dodatne informacije u vezi sa mogućom povredom podataka o ličnosti korisnika.
Danas se obeležava 27 godina od početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije
24.03.2026.•
6
Danas se navršava 27 godina od početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) u kojoj je za 11 nedelja, prema nezvaničnim procenama, poginulo oko 2.500 civila i oko 1.000 vojnika i policajaca.
CRTA: Kampanja za izbore u nekoliko reči - pokloni, asfalt, pritisci i targetiranje
24.03.2026.•
2
Predstavnica posmatračke misije CRTA Jovana Đurbabić ocenila je da se kampanja za lokalne izbore u 10 opština može opisati u nekoliko reči - "pokloni, asfalt, pritisci i targetiranja".
Direktor Intituta "Vinča": Nuklearna elektrana je nasušna potreba, Srbiji potrebne bar dve
24.03.2026.•
26
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi naša zemlja do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Cena dizela za poljoprivrednike povećana sa 179 na 181 dinar
24.03.2026.•
0
Vlada Srbije izmenila je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte i podigla cenu dizela za poljoprivrednike za dva dinara, sa 179 na 181 dinar.
Nenadić o tome da li je nezakonito da SNS plaća ljudima da dođu na njen miting
24.03.2026.•
7
Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da plaćanje za odlazak na nečiji skup nije protivzakonito.
Đurđević Stamenkovski: Planirano 5,5 milijardi dinara za mere aktivne politike zapošljavanja
23.03.2026.•
4
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je danas da je za mere aktivne politike zapošljavanja u Srbji u ovoj godini planirano izdvajanje od 5,5 milijardi dinara
Komentari 9
Yelissiye
Zemlja čudesa
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar