
Litijum iz Srbije, grafit iz Ukrajine: Spisak rudnog bogatstva u prioritetima Evropske komisije
Evropska komisija odabrala je 13 projekata koji se sprovode van Evropske unije i proglasila ih projektima od strateškog značaja, a među njima je i litijum iz Srbije.

Foto: Pixabay (ilustracija)
U Srbiji je najviše pažnje izazvalo to što se na ovoj listi nalazi i projekat "Jadar", koji u Srbiji planira da sprovede kompanija Rio Tinto. Takođe, tu su i projekti u Ukrajini, Kanadi, Kazahstanu…
Strateški projekti koje je odabrala Evropska komisija će, kako se navodi, "diverzifikovati izvore snabdevanja EU i povećati ekonomsku sigurnost".
Prethodno je, u martu ove godine, EK odabrala 47 strateških projekata u Evropskoj uniji.
Među 13 strateških projekata van zemalja EU, sedam se nalazi u Kanadi, Grenlandu, Kazahstanu, Norveškoj, Srbiji, Ukrajini i Zambiji, sa kojima EU ima strateško partnerstvo u oblasti vrednosnih lanaca sirovina. Dva projekta se nalaze u prekomorskoj zemlji ili teritoriji – Grenlandu i Novoj Kaledoniji, a preostali se nalaze u Brazilu, Madagaskaru, Malaviju, Južnoj Africi i Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Nova ekonomija.
Ukrajina - grafit
Prvi na listi strateških projekata je Balahivka nalazište grafita u Ukrajini. U pitanju je tekući projekat kojim rukovodi firma "Pobužžia develompent" iz Kijeva. Cilj projekta je da doprinese snabdevanju grafitom za baterije.
Inače, Ukrajina poseduje jedno od najvećih svetskih nalazišta grafita. Kako se navodi na zvaničnom sajtu, ukupne rezerve u ovom nalazištu iznose oko 185 miliona tona rude. Ipak, ovaj projekat naišao je na neodobravanje dela javnosti. Naime, lokalna zajednica bila je nezadovoljna činjenicom da nisu bili konsultovani pre početka projekta, kao i potencijalnim ekološkim rizicima.
Nova Kaledonija - nikl
Naredni projekat je KaledoNi, projekat prerade nikla u Novoj Kaledoniji, francuskoj prekomorskoj teritoriji u Južnom Pacifiku. Projektom upravlja rudarska kompanija "Sosijete l’ Nikel". Cilj ovog projekta je takođe snabdevanje za baterije.
Nikl igra ključnu ulogu u ekonomiji Nove Kaledonije, koja poseduje između 20 i 30 odsto svetskih rezervi ovog metala. Međutim, njegova eksploatacija ima značajan uticaj na životnu sredinu. Rudarske aktivnosti dovode do erozije tla, zagađenja voda i slično.
Norveška i Grenland - grafit
Naredni projekat ponovo se odnosi na grafit. U pitanju je projekat "Norgraf a/s” i “Grenland Grafit a/s". To je tekući projekat koji se realizuje u Norveškoj i na Grenlandu, a koji se bazira na preradi grafita. Projektom rukovodi londonska kompanija "Grin rok".
Kao i svi dosad, i ovaj projekat za cilj ima doprinos snabdevanju za baterije.
Inače, na Grenlandu se rudari još od 18. veka. Pored grafita, rudare se i zlato, srebro, olovo, mermer, bakar i cink.
Kanada - nikl
Na četvrom mestu je još jedan projekat rudarenja nikla. U pitanju je tekući projekat Dumont, koji se realizuje u Kanadi. Njime upravlja kanadska kompanija "Magneto Investments Limited Partneršip", a cilj je da doprinese snabdevanju niklom za baterije i kobaltom.
Kanda je, inače, jedna od najbogatijih država sveta, što se tiče kritičnih minerala. Kanada poseduje 34 kritična minerala, a pored nikla, tu su i kobalt, grafit, litijum…
Prema zvaničnim podacima, Kanada je u 2023. godini izvezla mineralne resurse u vrednosti od 29,8 milijardi dolara, i to samo u SAD.
Srbija - litijum
Projekat Jadar sledeći je na listi strateških projekata. Projekat iskopavanja litijuma u dolini reke Jadar kod Loznice realizovaće, ukoliko vlast to odobri, Rio Tinto preko ćerke firme Rio Sava.
Plan ovog rudarskog giganta da u blizini Loznice otvori rudnik litijuma i bora naišao je na veliko protivljenje šire javnosti. Potencijalni rudnik pokrenuo je u 2021. i 2022. godini dotad najveće ekološke proteste, koji su rezultirali odlukom tadašnje Vlade da ukine Uredbu o prostornom planu područja posebne namene za preradu minerala jadarit i sve dozvole i uredbe u vezi sa kompanijom "Rio Tinto". Ipak, Ustavni sud je, u julu 2024, tu odluku Vlade ocenio kao neustavnu, te je projekat Jadar ponovo “vraćen u život”. Međutim, vlast tek treba da odobri sprovođenje ovog projekta.
Stručna javnost takođe je u više navrata isticala pogubne efekte koje bi rudarenje litijuma moglo da ima na vazduh, vodu i zemljište u okolini Loznice.
Zambija - kobalt
Naredni projekat je Kobaloni enerdži Zambija, koji je fokusiran na preradu kobalta u ovoj afričkoj državi. Istoimena kompanija koja upravlja projektom osnovana je nedavno – 2021. godine. Planirano je da se godišnje proizvodi 6.000 tona kobalt sulfata, što je dovoljno za baterije oko milion električnih vozila.
Ovo je još jedan projekat koji je izazvao podeljena mišljenja lokalnog stanovništva. Naime, građani su izrazili zabrinutost zbog ograničenih informacija, ali i potencijalnog zagađenja životne sredine.
Madagaskar - grafit
Sledeći je još jedan projekat rudarenja grafita. U pitanju je projekat rudnika grafita Maniri sa Madagaskara, koji vodi Evion grupa iz Australije.
Madagaskar je inače jedan od vodećih svetskih proizvođača grafita. Tako je u 2022. godini proizvodnja grafita dostigla 110.000 tona.
Norveška - bakar
Potom, sledi projekat Nusir. U pitanu je projekat rudarenja bakra u Norveškoj. Projektom rukovodi Nusir ASA, ćerka firma kompanije Blu mun metals iz Kanade.
Ovaj projekat jeadn je od najkontroverznijih u Skandinaviji. Pre svega, odlaganje rudarskog otpada u Repardfjord, zaštićeni fjord poznat po populaciji atlantskog lososa, moglo bi da uništi morski ekosistem i ima negativan uticaj na lokalno ribarstvo.
Pored toga, rudnik se nalazi na zemljištu koje tradicionalno koristi autohtoni narod Sami za ispašu irvasa. Sami parlament i lokalni stočari izrazili su zabrinutost da će rudarske aktivnosti uništiti staništa irvasa i narušiti njihov tradicionalni način života. Upravo zbog toga se kompanija Aurubis, jedan od najvećih evropskih prerađivača bakra, povukla iz preliminarnog sporazuma sa firmom Nusir ASA 2021. godine, navodeći kao razloge zabrinutost zbog uticaja na prava autohtonih naroda i životnu sredinu.
Brazil - nikl i kobalt
Naredni projekat od strateškog značaja za EU realizuje se u Brazilu. Reč je o projektu ponovnog pokretanja prerade nikla i kobalta Sao Migel Paulista.
Kako se navodi na sajtu kompanije koja realizuje projekat, Jervois Brazil Metalurgija, planirana je godišnja proizvodnja od 10.000 tona nikla i 2.000 tona kobalta u prvoj fazi, uz mogućnost proširenja na prethodni kapacitet od 25.000 tona nikla godišnje.
Kazahstan - grafit
Naredni je projekat Saritogan u Kazahstanu, koji se ponovo odnosi na grafit.
Projekat kontroliše firma Saritogan grafit limited, inače registrovana u Australiji.
U januaru 2025. godine, Ministarstvo industrije i građevinarstva Kazahstana dodelilo je ovoj kompaniji dozvolu na 25 godina, sa mogućnošću produženja za dodatnih 20 godina. Dozvola obuhvata površinu od 8,88 kvadratnih kilometara.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investirala je u avgustu 2024. godine 3,3 miliona dolara u projekat, preuzimajući 17,36 odsto udela u kompanij.
Malavi - retki minerali
Potom, na listi strateških projekata našao se i projekat "Songve Hil retki minerali", baziran na eksploataciji retkih minerala poput neodimijuma, terbijuma, praseodimijuma i disprosijuma u Malaviju. Projekat je u vlasništvu kanadske istraživačko-razvojne kompanije Mkango Resources, preko njene podružnice Lancaster Exploration. Tri faze istražnog bušenja sprovedene su na lokalitetu 2011, 2012. i 2018. godine.
U januaru 2023. Agencija za zaštitu životne sredine Malavija odobrila je Procenu uticaja na životnu sredinu, društvo i zdravlje za projekat. Ovo odobrenje bilo je ključni uslov da bi Mkango dobio dozvolu za rudarenje. Očekivano je da, počevši od ove godine, kompanija proizvodi prečišćeni mešani koncetrat retkih zemnih karbonata – i tako u narednih 18 godina. Inače, ti minerali koristiće se za proizvodnju magneta u automobilskoj industriji.
Velika Britanija - volfram
Pretposlednji projekat na listi strateških je Volfram Vest, projekat rudarenja volframa u Velikoj Britaniji. Ovaj metal inače se koristi u najrazličitijim industrijama, prvenstveno zbog velike tvrdoće i najviše tačke topljenja od svih metala – čak 3.422 stepena Celzijusa.
Projekat se zapravo odnosi na ponovno pokretanje rudnika Hemerdon u Devonu, koji sadrži jednu od najvećih svetskih rezervi volframa. Do toga je došlo nakon što je britanska vlada 2022. objavila Strategiju za kritične minerale, a ovaj projekat za cilj ima smanjenje zavisnosti od uvoza, posebno iz Kine.
Ovaj projekat se, ipak, suočio sa brojnim kontroverzama. Pre svega, kompanija je planirala da poveća broj dnevnih vožnji teških kamiona sa 50 na 300 zbog transporta, ali je ovaj plan naišao na protivljenje lokalnog stanovništva i zvaničnika. Kompanija je potom smanjila predlog na 200 vožnji dnevno i ograničila radno vreme kamiona. Naravno, stanovništvo je zabrinuto da bi otvaranje rudnika moglo da ima negativne posledice po njihovo zdravlje.
Južnoafrička Republika - retki elementi za magnete i mangan
Zandkopsdrift je tekući projekat eksploatacije u Južnoafričkoj Republici. Projekat ima za cilj da doprinese snabdevanju retkim zemnim elementima za magnete i manganom, koji se koristi za proizvodnju baterija. Projekat sprovodi kompanija Frontijer retki minerali, registrovana u Luksemburgu.
Inače, južnokorejska državna kompanija Korea Resources Corporation invesitrao je 23,8 miliona dolara i tako stekla 10 odsto udela u projektu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Autobus sleteo s puta kod Uba: Povređeno troje dece i vozač
21.10.2025.•
0
Na putu Ub - Pambukovica u mestu Čučuge, autobus je sleteo s puta u 17.05 časova.
Đurić u UN: Prava Srba na Kosovu se sistematski uništavaju
21.10.2025.•
1
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić danas je na sednici Saveta bezbednosti ujedinjenih nacija o Rezoluciji 1244 izjavio da se prava Srba na Kosovu i Metohiji ne samo zanemaruju, već se sistematski uništavaju.
"SNS ključni stub promena u državi": Vučić najavio važne izbore 2026. godine
21.10.2025.•
3
Srpska napredna stranka (SNS) danas u Zrenjaninu obeležava 17 godina od osnivanja, a uz njenog predsednika Miloša Vučevića i stranačke funkcionere skupu prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Vučićev izraelski savetnik i prijatelj pomogao Rio Tintu da popravi imidž u Srbiji
21.10.2025.•
6
Asaf Eisin, izraelski politički propagandista koji sa Aleksandrom Vučićem sarađuje više od dve decenije i kog Vučić naziva "prijateljem", radio je na strateškoj medijskoj kampanji za Rio Tinto.
Sindikat "Opstanak": Apoteke Beograd traže ostavku Lončara zbog neodgovornih i degradirajućih izjava
21.10.2025.•
0
Sindikat "Opstanak" Apoteka Beograd saopštio je danas da zahteva ostavku ministra zdravlja Zlatibora Lončara, posle njegovih "neodgovornih izjava u parlamentu".
AMSS: Nema zadržavanja za putničke automobile, kamioni čekaju do šest sati na granici
21.10.2025.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) saopštio je da na graničnim prelazima nema zadržavanja za putničke automobile, dok kamioni čekaju i do šest sati.
Akademski plenum traži reakciju tužilaštva na izjave Vučića, Dačića, Brnabić i Vučićevića o padu nadstrešnice
21.10.2025.•
1
Inicijativa "Akademski plenum" ocenjuje da je izjava ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da "postoji mogućnost da je pad nadstrešnice u Novom Sadu sabotaža", skretanje pažnje sa sopstvene odgovornosti.
Studenti kreću biciklima iz Beograda na komemorativni skup u Novom Sadu
21.10.2025.•
0
Studenti u blokadi beogradskih fakulteta krenuće biciklima na komemorativni skup koji se u Novom Sadu održava 1. novembra.
Rezolucija EP o Srbiji: Nadstrešnica, studenti i nasilje vlasti
21.10.2025.•
11
U Evropskom parlamentu usaglašen je tekst rezolucije, kako se navodi, o polarizaciji i rastućoj represiji u Srbiji, godinu dana posle pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Nebojša Pavković će biti sahranjen u Aleji zaslužnih građana
21.10.2025.•
12
General Nebojša Pavković biće sahranjen u sredu, 22. oktobra u Aleji zaslužnih građana u Beogradu.
Šapić o asfaltu koji su uništila vojna vozila: "Troškovi popravke minorni u odnosu na benefite vojne parade"
21.10.2025.•
14
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je da je asfalt na svim saobraćajnicama na Novom Beogradu obnovljen nakon vojne parade održane u septembru.
Sledećeg vikenda pomeramo kazaljke i prelazimo na zimsko računanje vremena
21.10.2025.•
3
Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedelje, 25. i 26. oktobra u tri sata ujutru pomeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unazad.
Državljanin BiH sa Interpolove poternice uhapšen u Šapcu: Bio tražen zbog ubistva, krađe i razbojništva
21.10.2025.•
1
Policija je u Šapcu uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine D. N. (43) za kojim je raspisana Interpolova poternica za ubistvo, tešku krađu i razbojništvo, izvršena u Holandiji.
Veber o proceni statusa SNS u Evropskoj narodnoj partiji: Proces u toku, smatramo ga ozbiljnim
21.10.2025.•
4
Predsednik Evropske narodne partije Manfred Veber izjavio je da je i dalje u toku proces procene statusa Srpske napredne stranke unutar grupacije.
Tužilaštvo traži dve godine zatvora za mladića koji je kolima udario kolica sa bebom, pa pretukao oca deteta
21.10.2025.•
7
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv L.T. (20) zbog zbog nanošenja teških telesnih povreda.
Potpisan Sporazum o saradnji između Instituta "Vinča" i kompanije Inobačka
21.10.2025.•
0
U Institutu za nuklearne nauke "Vinča", Institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, potpisan je Sporazum o naučnoj, tehničkoj i poslovnoj saradnji između tog Instituta i novosadske kompanije Inobačka.
Devojka izbodena u Obrenovcu: Policija traga za njenim nevenčanim suprugom
21.10.2025.•
1
Devojka stara 28 godina jutros je oko 6.30 časova primljena u Urgentni centar zbog povreda nanetim najverovatnije nožem.
"Veliki školski čas" danas u kragujevačkim Šumaricama
21.10.2025.•
0
Kod Spomenika streljanim đacima i profesorima u kragujevačkom parku Šumarice danas će manifestacijom "Veliki školski čas" biti obeležena 84. godišnjica tog zločina nemačkog okupatora tokom Drugog svetskog rata.
Srbija je 2024. godine imala 37.000 stanovnika manje nego prethodne godine
21.10.2025.•
8
Srbija je 2024. godine imala 6,59 miliona stanovnika, što je oko 37.000 manje nego prethodne godine, dok je prosečna starost stanovništva dostigla 44 godine.
Vesić, Momirović, Kričak, zvučni top: Šta se sve pominje u rezoluciji o Srbiji koja je danas pred EP
21.10.2025.•
23
U tekstu rezolucije o Srbiji koja će danas biti izneta pred Evropski parlament, ističe se jasna podrška studentima, njihovim protestima i zahtevima, pre svega za izborima.
Komentari 10
Studenti
XzX
Penzionerka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar