Međunarodni institut za demokratiju: Demokratija u svetu pod udarom oluje, Srbija u sredini tabele

U većini zemalja u svetu je ponovo došlo do urušavanja i pretnji demokratiji.
Međunarodni institut za demokratiju: Demokratija u svetu pod udarom oluje, Srbija u sredini tabele
Foto: 021.rs
Srbija je na lestvici demokratskog razvoja na sredini od 173 zemlje u kojima je taj stepen istražio Međunarodni institut za demokratiju i podršku izborima (IDEA).
 
Zapadne zemlje, navodi IDEA, prednjače u pospešivanju ključnih elemenata demokratije, poput vladavine prava, a na Balkanu je vidno uspešnija Slovenija, dok za njom zaostaju Hrvatska i Crna Gora, a još slabije su Srbija i ostale zemlje područja.
Generalni sekretar IDEA Kevin Kasas-Samora saopštio je da je "demokratija pod udarom prave loše oluje, obeležene nahrupom autokratija i ozbiljne neizvesnosti zbog krupnih društveno-socijalnih i ekonomskih promena".
 
Ovaj međuvladin svetski institut sa sedištem u Stokholmu je u studiji posebno predočio da je u 2024. godini do najvećeg pogoršanja za pola veka došlo na polju slobode sredstava informisanja.
U izveštaju se upozorava da je zabrinjavajuće nazadovanje ustanovljeno i na ključnim poljima nezavisnosti pravosuđa i verodostojnosti izbora u poslednjih pet godina, otkako je IDEA obavila posledjnu analizu.
 
U razvijenosti demokratije prednjače, prema nalazima studije, zapadnoevropske zemlje, Japan i Australija, skroman pomak primetan je i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a napredak beleže Brazil, Čile i Urugvaj. 
IDEA u studiji navodi da je "Srbija imala vidno slabije rezultate od proseka po učinku elemenata demokratije na polju reprezentativnosti, odnosno verodostojnih izbora i delotvornog parlamentarnog nadzora, i svrstala se negde u sredini svih kategorija". 
 
U analizi stoji i da je "u Srbiji između 2019. i 2024. godine došlo do bitnog pogoršanja kad je reč o "verodostojnim izborima i delovanju parlamenta, kao i građanskim slobodama (slobodi udruživanja, okupljanja i kretanja)".
 
Srbija se nalazi na 109. mestu od 173 zemlje na lestvici verodostojnih izbora i delovanja parlamenta, a Slovenija je tu na 19 mestu, Hrvatska na 32, Kosovo na 68, Severna Makedonija i Albanija na 70, Crna Gora 76, a Bosna i Hercegovina na 93. mestu.
 
Na polju vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i stepena zaštite građana od političkog nasilja je za Srbiju u studiji ocenjeno da joj, zajedno s Kosovom, pripada 72. mesto. 
 
Slovenija je tu bila na 27, Crna Gora 43, Hrvatska 49, Bosna i Hercegovina 85, a Severna Makedonija na 90. mestu. 
 
Srbija je po pitanju osnovnih prava - slobode izražavanja, slobode medija i prava na okupljanja stavljena na 58. mesto, Slovenija na 17, Hrvatska 43, Albanija 48, a Kosovo 75. poziciju. 
 
Kad je reč o učestvovanju - stepenu uključenosti građana u demokratske aktivnosti i razdoblja između izbora, Srbiji je dato 93. mesto. 
 
Slovenija se prema tom parametru nalazi na 19. mestu, Crna Gora i Hrvatska na 62, Severna Makedonija 78, Albanija 82, Bosna i Hercegovina 101, a Kosovo na 102. mestu.
 
IDEA u posebnoj analizi svake zemlje navodi da su među ključnim političkim zbivanjima u Srbiji u protekloj godini bili protesti, blokade saobraćajnica i štrajkovi protiv korupcije. 
 
Protesti su nastali, kako navodi institut, kao posledica rušenja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi u novembru 2024. godine, "što je izazvalo zategnutost i jedan od najvećih protesta u proteklim godinama, a stanica je u julu 2024. obnovljena kao deo projekta koji su vodili Kinezi". 
 
"Demonstranti su iznosili optužbe za korupciju kao uzrok rušenja nadstrešnice i zahtevali punu istragu te tragedije, a negodovali su i zbog, tvrdili su, pristrasnosti provladine javne TV stanice", stoji u studiji.
 
Dodaje se da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić "tvrdio da demonstrante i studente finansiraju zapadne sile". 
 
U analizi instituta se navodi da je "Tužilaštvo pokrenulo istragu, ali da u javnosti postoji sumnja hoće li to obuhvatiti zvaničnike uključene u izgradnju, inansijske pronevere i korupciju". 
 
"Biće važno da se vidi kako će istraga biti vođena kad je reč o uvidu javnosti i odgovornosti, posebno zbog velikog nepoverenja građana u pravosuđe", navodi IDEA. 
 
U studiji se kao važan događaj u proteklih godinu dana navode i "ponovni masovni protesti u Srbiji zbog projekta kopanja litijuma, kada su bez konsultovanja javnosti ili civilnog društva nemački kancelar Olaf Šolc i komesar Evropske komisije Maroš Šefćović sklopili dogovor da proizvođači vozila u EU dobiju pristup srpskom litijumu".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Tomas

    13.09.2025 10:40
    Kosovo je prilično uspešno po pitanju verodostojnosti izbora? A to što je lokalna vlast formirana posle izlaznosti od 2%? A preseljenje birača da bi se promenio nacionalni sastav? A 6 meseci konstituisanja parlamenta zbog pritiska partije koja nije imala većinu da po svaku cenu predsedava??? Dakle, smešno je koliko je laži u ovom izveštaju. Mada nije čudno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija