SafeJournalists: Ljudska prava nisu potpuna bez slobodnih medija

U 2025. godini medijska sloboda i bezbednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom.
SafeJournalists: Ljudska prava nisu potpuna bez slobodnih medija
Foto: Pixabay (ilustracija)
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, mreža SafeJournalists podseća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva.
 
Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo sužava se zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju.
Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.
 
Istovremeno, u čitavom regionu beleži se zabrinjavajući kontinuitet napada, pretnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog onlajn uznemiravanja, naročito usmerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga.
Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastareli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama.
 
SafeJournalists mreža upozorava da bez dosledne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regionu.
U odeljku o Srbiji, Nezavisno udruženje novinara Srbije je, u okviru SafeJournalists mreže, zabeležilo 275 slučajeva u 2025. godini, među kojima 109 fizičkih napada i 100 pretnji smrću, dok međunarodne platforme poput Mapping Media Freedom beleže 167 slučajeva u istom periodu, što Srbiju svrstava na prvo mesto u Evropi po riziku za novinare, ispred Ukrajine.
 
Verbalni napadi najviših državnih funkcionera i poslanika vladajuće većine postali su sistematski, stvarajući atmosferu linča u kojoj se nezavisni mediji i kritički novinari targetiraju kao "izdajnici", "strani plaćenici" ili čak "teroristi", navodi se u saopštenju..
 
Tokom novembra 2025. godine Slavko Ćuruvija fondacija zabeležila je najmanje 154 slučaja verbalnih napada na kritičke novinare i medije u Srbiji od strane 36 visokih državnih zvaničnika i narodnih poslanika. A samo u oktobru 2025. zabeleženo je najmanje 163 takva napada od strane 22 osobe.
 
Posebno zabrinjava što policija sve češće postaje izvor rizika: prema zvaničnim podacima tužilaštva, 2024. je zabeleženo 64 slučaja ugrožavanja bezbednosti novinara, od čega u 34 policija nije postupila po nalozima tužilaštva, dodaje se u saopštenju.
 
Između marta i decembra 2025. zabeleženo 75 situacija u kojima su službenici policije direktno primenili silu i nasilje nad jasno obeleženim novinarima i pasivno posmatrali napade drugih lica na novinare ili odbili da zaštite novinare kada su im se oni obraćali.
 
Posebno brine što policija odbija da prihvati odgovornost za preduzete napade i nepostupanje prema novinarima, pa se ovakvi incidenti veoma teško procesuiraju.
 
Do kraja oktobra 2025. u tužilaštvima u Srbiji zabeleženo je ukupno 98 slučajeva, a osuđujuća presuda doneta je u samo u jednom predmetu, što umnogome utiče na to da ne postoji odvraćajući efekat po počinioce.
 
Problemi u saradnji javnih tužilaštava i policije su veoma vidljivi, a postupci prikupljanja informacija i dokaza o pretnjama i napadima na novinare posebno od strane nadležnih službenika policije idu veoma teško.
 
To je najveći broj incidenata zabeležnih u jednoj godini od 2016. godine od kada tužilaštva vode svoje baze podataka napada i pretnji upućenih novinarima.
 
Istovremeno, rad novinara obeležavaju prekarnost i pravni pritisci, najmanje 20 otkaza ili disciplinskih mera u 2025. godini izrečeno je novinarima koji su odbili političku zloupotrebu redakcija, posebno u medijima u vlasništvu državne kompanije Telekom i javnim servisima.
 
SLAPP tužbe od strane javnih funkcionera i moćnika i pojavljivanje špijunskog softvera na telefonima novinara koji su instalirani od strane državnih organa uvode nove nivoe zastrašivanja.
 
Najnoviji izveštaj Evropske komisije jasno konstatuje dalje nazadovanje Srbije u oblasti slobode medija, uz trajne političke i ekonomske pritiske na nezavisne medije, izostanak napretka u zaštiti novinara i ozbiljne sumnje u nezavisnost i efikasnost regulatornih tela.
 
To sve zajedno pokazuje da se napadi na novinare moraju posmatrati kao napad slobodu izražavanja i slobodu medija, i samu suštinu ljudskih prava i demokratije, dodaje se u saopštenju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija