Studija: Politički sukobi u svetu ove godine na istorijskom maksimumu - pominje se i Srbija

Politički sukobi u svetu dostigli su ove godine istorijski maksimum, a ratovi su samo najuočljiviji deo, navodi se u studiji koja tu ubraja i sankcije, trgovinske sporove i proteste, kojih ima i u Francuskoj i Srbiji.
Studija: Politički sukobi u svetu ove godine na istorijskom maksimumu - pominje se i Srbija
Foto: 021.rs
Od januara do septembra 2025. zabeleženo je 1.450 političkih konflikata različitog intenziteta koji su i dalje u toku, navodi se u "Bezbednosnom bilansu 2025" firme za geo-podatke Mihael Bauer International iz Karlsruea. Tokom ove godine dodato je još 70 novih konflikata, dok je 18 okončano.
 
Prema studiji, te dokumentovane konflikte ne određuju samo događaji na bojnom polju, već i ekonomski pritisci, strateški signali ili političke blokade, prenose agencija dpa i Dojče vele.
 
Autor studije i naučnik Nikolas Švank, koji je ranije vodio Hajdelberški institut za međunarodna istraživanja konflikata i bio odgovoran za izdavanje "Konfliktbarometra" kaže da raste rizik od pogrešne procene eskalacija.
Posledica relativno niskog nivoa nasilja jeste uzdržanost u primeni preventivnih mera, kao i ograničena spremnost za nove političke i ekonomske pristupe ili za prihvatanje umerenih troškova u ranim fazama konflikta. 
 
"Zbog toga se mere često preduzimaju tek kada je već nastala znatna šteta."
 
Kao važan trend ove godine navodi se snažan porast bilateralnih trgovinskih i carinskih sporova, koji su naročito izazvani merama američke administracije pod predsednikom Donaldom Trampom. Te konfrontacije su se brzo odrazile na međunarodnom nivou.
Više ratova
 
Među konfliktima zabeleženim do kraja septembra ove godine nalazi se 89 ratova, što je 11 više nego tokom cele prethodne godine. Ovi veoma intenzivni oružani sukobi odvijali su se u 31 zemlji. 
 
Kao primeri navode se rat između Rusije i Ukrajine, ali i unutrašnji konflikti, poput onih na severu Malija. I dalje su najteže pogođeni podsaharska Afrika, Bliski istok i delovi Azije.
 
Devet konflikata je 2025. godine prvi put dostiglo najviši nivo - rat. Reč je isključivo o sukobima koji su i u prethodnim godinama bili nasilni. Povećanje broja ratova u 2025. ne proizlazi iz izbijanja novih velikih ratova, već pre svega iz zaoštravanja dugotrajnih konflikata.
 
Najizraženije eskalacije zabeležene su u Somaliji, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso. 
 
"Ovi događaji uglavnom ostaju ispod praga percepcije zapadnih medija, ali značajno menjaju regionalnu bezbednost", navodi se u analizi.
 
Mnogo teških sukoba ispod praga rata
 
"Ratovi su, međutim, samo vidljivi vrh ledenog brega", piše dalje u analizi Švank. 
 
Mnogi konflikti sa teškim posledicama odvijaju se bez trajnog nasilja na bojnom polju, ali ipak utiču, na primer, na diplomatiju, tržišta i bezbednosnopolitičke procene.
Sankcije, carine, ograničenja izvoza i investicija, kao i diplomatski pritisci, sve se ciljanije koriste i često proizvode efekte bez otvorenih ratova. Upravo takvi konflikti često se zanemaruju, ali mogu prerasti u šire geopolitičke ili geoekonomske konfrontacije, upozorava Švank.
 
Ispod praga rata nalaze se i 523 nasilne krize. 
 
"One se kreću od protesta koji privremeno postaju nasilni - oko 140 protestnih konflikata u zemljama poput Francuske, Srbije, Meksika ili Filipina - do sukoba sa naoružanim grupama u državama kao što su Centralnoafrička Republika, Indija ili Indonezija."
 
U ovu kategoriju spadaju i prekogranične tenzije, na primer između Sudana i Južnog Sudana ili između Etiopije i Kenije, prenosi agencija dpa.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija