Srbija i dalje bez novca EU za sprovođenje reformi: "Očigledno nisu zadovoljni napretkom"

Srbija je ušla u 2026. godinu i dalje čekajući da joj Evropska komisija isplati novac za sprovođenje reformi iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Srbija i dalje bez novca EU za sprovođenje reformi: "Očigledno nisu zadovoljni napretkom"
Foto: 021.rs
U prošloj godini, Srbija je dobila samo takozvano "predfinansiranje", odnosno sedam odsto ukupnih sredstava izdvojenih za Srbiju, piše Savremena politika.
 
Tu uplatu dobile su i Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija, ali te zemlje su potom dobile i uplate tranši novca za sprovođenje reformi. Međutim, Srbija još čeka ta sredstva, iako je podnela zahtev za uplatu.
Savremena politika piše da su određene reforme sprovedene ili su u toku, ali postoje brojna kašnjenja, naročito kada je reč o obavezama iz takozvanih "osnova", uključujući unapređenje izbornih uslova, Poglavlja 24 – pravde, slobode i bezbednosti, te domena ekonomije.
 
Evropska komisija je u junu 2025. uplatila predfinansiranje Srbiji u iznosu od oko 109 miliona evra. Do kraja 2027. Srbija bi mogla da računa na ukupno 1,58 milijardi evra – ali pod uslovom da ispuni svih 98 reformi iz takozvane Reformske agende, a za svaku od njih je vezana određena suma novca.
Evropska komisija donosi odluke o tome da li će i kada isplatiti novac za sprovođenje određenih reformi, ali takva odluka, u slučaju Srbije, još nije doneta.
 
Sa druge strane, u oktobru 2025. Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija dobile su svoje tranše za deo sprovedenih mera.
Istraživač Centra za evropske politike Marko Todorović ukazuje da je, imajući u vidu da se Reformska agenda sprovodi već oko godinu i po dana, takva dinamika zabrinjavajuća.
 
Todorović napominje da je Srbija sprovela "određeni broj reformskih koraka za koje bi trebalo da joj sleduje finansijska nagrada, ali da Evropska unija očigledno još nije zadovoljna napretkom Srbije u ključnim oblastima".
 
On naglašava da se, po svemu sudeći, čeka da Srbija konačno privede kraju one reformske korake o kojima se najviše govorilo, izbor svih članova Saveta REM i revizija biračkog spiska, kao minimalni pokazatelj posvećenosti jačanju demokratije i znak spremnosti da se prevaziđe polarizacija i društvena kriza u Srbiji.
 
Prema rečima Todorovića, ukoliko bi sredstva bila puštena sada, EU bi rizikovala da pošalje poruku da finansira Vladu Srbije i u odsustvu njenog vidljivog napretka, što bi bilo u suprotnosti sa osnovnom logikom Plana rasta da se reforme nagrađuju, a zastoj kažnjava.
 
“Sa jedne strane, određeni pomaci su ostvareni: usvojene su izmene Zakona o nauci i istraživanjima, donet je Zakon o informacionoj bezbednosti, podržano je više od deset projekata usmerenih na jačanje ruralne infrastrukture, a broj izabranih tužilaca povećan je za 10%. Sa druge strane, kod niza drugih reformskih koraka započete su određene aktivnosti i procedure, ali se njihov završetak u ovom trenutku ne nazire u skorijem roku."
 
Važan uslov koji Srbija treba da ispuni da bi dobila prvu tranšu novca iz Plana rasta EU je i ispunjavanje preporuka ODIHR, revidiranjem biračkog spiska i izbor Saveta Regulatornog tela za elektronske medije, što se još nije desilo, iako je bilo najavljivano do kraja 2024.
 
Direktor pravnih poslova organizacije CRTA Pavle Dimitrijević ocenjuje da tempo sprovođenja mera iz Reformske agende pokazuje da vlast Srbije nema suštinsku političku volju da unapredi izborne uslove.
 
“Od 2012. do 2023. ODIHR je Srbiji uputio ukupno 171 preporuku, od kojih je 56 označio kao prioritetne, a ispunjene su samo četiri – tri koje se odnose na tehničke aspekte izborne administracije i jedna u vezi sa Agencijom za sprečavanje korupcije."
 
On napominje da su lokalni izbori tokom 2025. dodatno pokazali da se izborni uslovi pogoršavaju, dok institucije sve ređe i sve slabije reaguju na očigledne nepravilnosti i kršenja zakona, što je u potpunoj suprotnosti sa proklamovanom spremnošću vlasti da unapredi izborni proces.
 
Savremena politika naglašava i da nijedna mera iz Poglavlja 24 nije do kraja sprovedena u protekloj godini.
 
Jelena Pejić Nikić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ukazuje da su od ukupno devet mera, četiri su bile oročene za jun, a jedna za decembar 2025. Jedina mera ispunjena do sada i to blagovremeno jeste delimično usklađivanje sa viznom politikom EU, iz decembra 2024.
 
Ona naglašava kako to ne znači da ništa nije rađeno na ispunjenju mera iz Reformske agende, čak su preduzeti glavni koraci, ali je sve ostalo nedovršeno.
 
Pejić Nikić ukazuje da je velika bojazan da će sadašnja vlast, u situaciji kada svedočimo jačanju represije i zloupotrebe institucija, da iskoristi zakonske izmene da provuče štetna rešenja.
 
“To se jasno videlo u novom nacrtu izmena Krivičnog zakonika iz septembra, u kojem je odjednom predloženo da se svaka blokada saobraćajnica kriminalizuje, čak i ako se tim činom niko ne ugrožava. To je direktan odgovor na jednu od glavnih taktika masovnih građanskih protesta iz protekle godine, a nema nikakve veze sa zahtevima Evropske komisije."
 
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Dragana Đurica ističe da se rokovi za mere koje zadiru u upravljanje javnim finansijama planski pomeraju u 2026. i 2027.
 
“U trenutku kada u državnom budžetu za naredni period značajno mesto zauzimaju velikih infrastrukturni projekti, od EXPO i metroa do puteva i saobraćajnica, koji se finansiraju kreditima, a često kroz međudržavne sporazume i uz minimalno javno objašnjenje, jasno je zašto se ova mera ne sprovodi", rekla je ona i zaključila da bi njena puna primena otvorila pitanja stvarne cene tih projekata, uslova zaduživanja i dugoročnih fiskalnih obaveza države.
 
Neispunjavanje ove obaveze onemogućava nezavisnu kontrolu trošenja javnog novca i sigurno dovodi u pitanje kredibilitet cele Reformske agende, zaključila je Đurica.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sanja

    12.01.2026 22:38
    Lukavi naprednjaci su mislili da je dovoljno da predaju Kosovo pa da budu dobri sa EU i sprovedu autokratiju, ali to vreme je prošlo...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

SKOJ održao skup podrške Maduru

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.

Telekom Srbija kupio Kurir

Kompanija Telekom Srbija kupila je Mondo INC u vlasništvu WMG Media Igora Žeželja, preduzeće koje je izdavač dnevnog lista Kurir, portala Kurir i istoimene televizije, prenosi N1.