Paralele između slučaja Grenlanda i Kosova: Doktor međunarodnog prava o tome ima li sličnosti

Oštra retorika američkog predsednika Donalda Trampa prema Danskoj i otvorene poruke da bi SAD "na ovaj ili onaj način" mogle da preuzmu Grenland ponovo su otvorile pitanje poštovanja osnovnih principa međunarodnog prava.
Paralele između slučaja Grenlanda i Kosova: Doktor međunarodnog prava o tome ima li sličnosti
Foto: Google Maps
U trenutku kada Vašington govori o strateškim interesima i bezbednosti Arktika, Danska i Grenland jačaju vojno prisustvo uz podršku NATO saveznika, a Evropa reaguje s vidljivom nelagodom.
 
U javnosti se, međutim, sve češće povlače paralele između Grenlanda i Kosova i Metohije - pre svega zbog pitanja teritorijalnog integriteta, prava na samoopredeljenje i selektivne primene međunarodnih normi.
 
Da li bi eventualna aneksija Grenlanda predstavljala presedan i kakve bi posledice takav potez mogao da ima po pravni status Kosova i Metohije, uz činjenicu da je Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i dalje na snazi?
Doktor međunarodnog prava i profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost Mihajlo Vučić podsetio je za RTS da smo nedavno imali i aneksiju Ukrajine gde je Rusija proglasila deo ukrajinske teritorije svojim, tako da nije aneksija nešto što se više ne dešava u međunarodnim odnosima.
 
Profesor Vučić kaže da kada bismo pokušali da poredimo slučaj Grenlanda i Kosova i Metohije, teško bismo mogli da povučemo neku paralelu.
 
"Pravno gledano nema nikakvih paralela zato što su status KiM po srpskom pravu i status Grenlanda po danskom pravu potpuno suprotni. Grenland je prema danskom ustavu definisan kao da ima pravo na otcepljenje. Ako narod Grenlanda izrazi želju na referendumu da zemlja bude nezavisna, onda bi se pokrenula jedna jasna ustavna procedura pregovora između vlada Grenlanda i Danske, gde bi se doneo sporazum koji definiše odnose ubuduće", istakao je Vučić.
Kako je rekao, ukoliko bi oba parlamenta potvrdila i narod na referendumu izglasao, nezavisnost bi bila pravno zaokružena i Danska ne bi mogla da se dalje meša u pitanja suvereniteta Grenlanda, što znači da bi ova zemlja mogla da pristupi nekoj drugoj državi.
 
"S druge strane, kod Kosova i Metohije, autonomna pokrajina nije imala pravo otcepljenja po srpskom Ustavu. To je jednostrano urađeno, proglašena je nezavisnost aktom lokalnih zvaničnika u Prištini, što je naišlo na otpor u Beogradu", kaže profesor.
 
Prema njegovim rečima, taj čin je naišao na protivljenje većeg dela međunarodne zajednice, ali veliki broj država je priznao nezavisnost i pritom ignorisale činjenicu da je deklaracija o nezavisnosti jednostrani akt koji je zapravo nastao nakon agresije NATO-a na SR Jugoslaviju.
 
Podvukao je da bi problematično bilo u vezi sa Grenlandom ako bi SAD pokušale da ga pripoje bez postupka koji je predviđen po danskom ustavu.
 
Vučić postavlja pitanje i koje bi države priznale Grenland ako bi se dogodio takav scenario bez jasne zakonske procedure.
 
"Imali smo snažne reakcije i zemalja Evropske unije i Velike Britanije koje su poslale poruku da su za njih teritorijalne granice utvrđene u Evropi, pogotovo članica Evropske unije kao što je Danska, članica NATO-a", istakao je Vučić.
 
Smatra da bi takav potez Donalda Trampa, odnosno njegove administracije, naišao na veliki otpor evropskih država, a naišao bi i na osudu šire međunarodne zajednice koja nije naklonjena politici SAD.
 
Stav međunarodne zajednice
 
Na pitanje da li bi eventualna aneksija Grenlanda imala uticaja i na Rezoluciju 1244, Vučić smatra da to neće imati nikakvog uticaja.
 
"U slučaju Kosova i Metohije stav većinske međunarodne zajednice je da je postojala jedna sistematska represija nad narodom na Kosovu i Metohiji. Ne slaže se tu međunarodna zajednica u potpunosti da li je ta represija mogla da dovede do otcepljenja ili samo možda do izmene ustavno-pravnog statusa Kosova i Metohije u okviru Srbije", kaže Vučić.
 
Dodaje da Rusija i Kina smatraju da su postojale neke povrede prava albanskog stanovništva, ali da one nisu bile dovoljnog intenziteta da aktiviraju pravo na otcepljenje tog naroda i zato brane Rezoluciju 1244 u Savetu bezbednosti.
 
"Rusija ističe da je u Donbasu potpuno drugačija situacija. Dakle, da je narodu ruskog etničkog porekla u Ukrajini zapravo bilo uskraćeno pravo do te mere da su oni imali kao jedini izlaz nezavisnost, a da na KiM to nije bio slučaj", kaže profesor.
Istakao je da smo došli u jednu situaciju gde pravo na samopredeljenje svako tumači kako mu odgovara i da je to jedan jako klizav teren.
 
"Ja nisam, naravno, predstavnik tog stava. Mislim da principi moraju da važe uvek i svuda na isti način i da pravo na samopredeljenje, onako kako je definisano nekim dokumentima Ujedinjenih nacija, da je ono zaista ekstremni izlaz u situacijama kada je diplomatija propala, kada je bilo šta drugo propalo, da se zaštite prava nekog stanovništva", napomenuo je Vučić.
 
Istakao je da ako u ovom slučaju Amerika nešto čini, ona ne čini to da bi se ispravila nepravda prema Srbima. Ona to čini zbog svog golog interesa, kao što je u slučaju Kosova činila zbog svog golog interesa.
 
"U slučaju Grenlanda ona želi da stvori bezbedni Arktik i čišćenje eventualnog kinesko-ruskog uticaja u tom regionu. U tu svrhu ona će iskoristiti pravo na samopredeljenje da bi eventualno povukla neke jednostrane poteze. Ali ja ipak mislim da će doći do jednog sveobuhvatnog sporazuma između Danske, SAD i vlade Grenlanda da se, ukoliko dođe do nekog pripajanja Grenlanda SAD, to izvede prema Ustavu Danske", kaže profesor Vučić.
 
Zaključio je da je bilo kakve paralele između Grenlanda i KiM teško povući i bilo kakve pozitivne strane od ishoda grenlandske krize po Srbiju neće biti.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Nauru će učestvovati na Ekspu 2027

Republika Nauru, ostrvska država u srcu Okeanije, potvrdila je učešće na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027 doo.