Stručnjaci se bavili posledicama studentskih protesta na psihičko zdravlje samih učesnika: Ovo su zaključci

Dan uoči godišnjice najvećeg studentskog i građanskog skupa 15. marta u Beogradu u Berlinu je održana rasprava o jednoj temi o kojoj se, otkako su studentski protesti počeli, retko priča.
Stručnjaci se bavili posledicama studentskih protesta na psihičko zdravlje samih učesnika: Ovo su zaključci
Foto: 021.rs
U pitanju je, kako navodi Dojče vele, pitanje koliko je ovo vreme ostavilo traga na psihičkom zdravlju pre svega onih koji u ovom pokretu učestvuju?
 
Jer, tokom svih ovih meseci od početka protesta, često se govori o politici i političkim ciljevima a manje o samim ljudima koji ovaj pokret nose.
Delom iznenađujuće pozitivni rezultati
 
Okosnica rasprave, koju je organizovao berlinski psiholog Andrej Todorović, bili su preliminarni nalazi istraživanja o mentalnom zdravlju tokom studentskih i građanskih protesta u Srbiji, a koje je sproveo tim istraživača s Filozofskih fakulteta u Beogradu i Novom Sadu i s Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu.
 
Ljiljana Mihić, redovna profesorka na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, i Sara Dojčinović s Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu predstavile su na tribini preliminarne rezultate studije koji su pokazali neke očekivane ali i pozitivno iznenađujuće rezultate.
Dojčinović je na upit Dojče velea o tome koje su glavne spoznaje studije koja je sprovedena na 664 učesnika u januaru i februaru ove godine, ukazala na to da susret sa svakodnevnim pritiscima i pretnjama ne mora u svakom slučaju rezultirati isključivo negativnim rezultatima.
 
"Preliminarni rezultati pokazuju da je izloženost policijskom i parapolicijskom nasilju tokom protesta i blokada povezana s lošijim pokazateljima mentalnog zdravlja, ali i da slika nije potpuno jednostavna. Vidimo povezanost nasilja s višim nivoima negativnog afektiviteta, anksioznosti, depresivnosti i PTSP simptoma, ali istovremeno, kada ih prati i veća socijalna podrška, dostupnost stručne podrške i kolektivni angažman, vidimo i više pozitivnog afekta i posttraumatskog rasta (pozitivna psihološka promena koja može nastati nakon veoma teških ili traumatičnih iskustava). To nam govori da ljudi na teška iskustva ne reaguju samo kroz patnju, već da istovremeno u njima kroz odnos s kolektivom i učešće u protestima grade otpornost, povezanost i osećaj smisla", rekla je Dojčinović.
 
Ljudi se osećaju dobro kada imaju utisak da kontrolišu stvari
 
Jednostavno rečeno: ljudi se s pritiscima nose mnogo bolje ako ih istovremeno nosi osećaj da nisu sami. Aleksandar Dimitrijević, učesnik tribine i psiholog iz Berlina, objasnio je kako pogotovo kod mladih osećaj zajedništva može ublažiti negativna iskustva koja prate proteste od samog početka, a koja su pre svega povezana s pritiscima, kako državnog aparata tako i dela javnosti. Presudnu ulogu u tome ima osećaj da se napokon nešto može promeniti nabolje.
 
"Po pravilu se ljudi psihički osećaju puno bolje kada imaju osećaj da stvari drže u svojim rukama. To se stručno zove locus of control. Ako sam prepušten tome da neko drugi odlučuje o svemu, po pravilu se osećam lošije. Ovi mladi ljudi se osećaju dobro jer imaju osećaj da nešto doprinose, da nešto rade, da nešto zavisi od njih. Imaju nadu da će nešto promeniti i imaju osećaj podrške zajednice i to su sve divne stvari", kaže ovaj psiholog iz Berlina.
 
Ohrabrujući gestovi građana
 
Anja Azdejković i Emilija Lazarević sa Biološkog fakulteta u Beogradu su gostima berlinske tribine potvrdile taj osećaj. Za njih je poslednjih godinu dana, kako su rekle, najuzbudljiviji i najpozitivniji segment života.
 
"Praktično nas nosi taj osećaj zajedništva i solidarnost i to ne samo među studentima, nego i od strane građana", rekla je Azdejković. 
 
Dodala je da posebnu energiju daju mali gestovi građana poput znakova pažnje u obliku poklona u hrani ili jednostavno verbalne podrške.
 
To potvrđuje i sama studija, kaže za Dojče vele Sara Dojčinović.
 
"U ovakvim kolektivnim i politički nabijenim okolnostima, kada ljudi vide da neko trpi nasilje ili nepravdu, to može podstaći osećaj solidarnosti, potrebu da podrže jedni druge i zajedničko pronalaženje smisla", kaže ova profesorka.
Protivnik opasniji nego onaj u devedesetima
 
Na pitanje izdržljivosti i "kondicije" studenata da svoj projekat sprovedu do kraja, odgovori su neodređeniji. 
 
"Ovaj studentski protest je kvalitetan, masivan ali bih rekao da je i protivnik mnogo opasniji nego protivnik iz devedesetih. Imam osećaj da ovi studenti donose jako pametne i promišljene odluke i da su u potpunosti posvećeni stvari, ali ishod je teško predvideti", zaključio je Dimitrijević.
 
Mnogo zavisi i od izdržljivosti učesnika protesta pred kojima je faza donošenja važnih odluka. Aspekt zajedništva, kako zaključuje Dojčinović, u odupiranju negativnim posledicama pritisaka može odigrati presudnu ulogu. 
 
"Važno je naglasiti da posledice nisu jednoznačne, odnosno da odgovor ne mora biti ili-ili; ljudi mogu biti i iscrpljeni i osnaženi u isto vreme. Ono na šta naše istraživanje preliminarno upućuje jeste da socijalna, ali i stručna podrška, tu igraju ključnu ulogu."
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dokoni um

    17.03.2026 07:53
    pritiscima i pretnjama ne mora u svakom slučaju rezultirati isključivo negativnim rezultatima
    Tacno !
    Ja sam ispisao cerku iz NS gimnazije i upisao je u privatnu.
    Bila je izlozena pritiscima 5 blokadera u skoli sto nece da uvestvuje u ulicarenju
    akao odlican ucenik i sportista procvetala je u privatnoj gimnaziji i sada ce na orivatni fax.
    Dakle studija je tacna !!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija