To pokazuje novi Indeks transformacije nemačke fondacije Bertelsman koji je danas objavljen.
"Demokratija u Srbiji nastavlja da se pogoršava, sa značajnim padom u izbornim uslovima, vladavini prava i slobodi medija i sa rastom političke polarizacije", navodi se u izveštaju.
Na globalnom nivou, autokratije su u porastu širom sveta, a demokratija nastavlja da "gubi tlo pod nogama", glavni je zaključak Bertelsmanovog indeksa transformacije (BTI).
U indeksu se navodi da su u Srbiji i Gruziji vladajuće stranke godinama sve više "zarobljavale" državu i potkopavale demokratske i ustavne institucije i da izbori više ne ispunjavaju minimalne demokratske standarde zbog ozbiljnih manipulacija.
"Obe zemlje, u kojima je bilo dugotrajnih demonstracija i protesta protiv autokratizacije i nepotizma, sada su u BTI kategorisane kao autokratije", navodi se u izveštaju.
Srbija je po gotovo svim parametrima nazadovala u odnosu na prethodni BTI, kada je bila u kategoriji defektnih demokratija.
Po indeksu političke transformacije dobila je ocenu 5,18 od maksimalnih 10 i našla se na 61. mestu od 137 analiziranih zemalja, 10 mesta niže nego 2024, dok je po statusnom indeksu pala za devet mesta na 47. i dobila ocenu 5,98.
Najlošije je rangirana po indeksu upravljanja, na 96. mestu sa ocenom 3,96, spustivši se za čak 15 mesta, a najbolje po indeksu ekonomske transformacije, na 27. mestu sa ocenom 6,79, što je za jedno mesto bolje nego 2024.
U izveštaju o Srbiji ukazuje se na dalji pad vladavine prava i slobode medija i povećanje političke polarizacije.
"Predsednik Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka dominiraju političkim sistemom, efikasno kontrolišući vladu, parlament i pravosuđe uprkos tome što predsednik po Ustavu ima uglavnom ceremonijalnu ulogu", navodi se u izveštaju.
Ocenjuje se da je režim intenzivirao manipulaciju izborima, da je parlamentarni nadzor slab jer "prvenstveno odobrava zakone u skladu sa voljom predsednika", a da opozicija ostaje fragmentisana i pod stalnim pritiskom.
"Vlada sistematski zloupotrebljava izborni proces, na primer, tako što deli lokalne izbore na dva dela bez opravdanja, očigledno da bi omogućila ilegalnu migraciju birača - odnosno, registruje birače tamo gde ne borave kako bi uticala na rezultate", navodi se u izveštaju.
Dodaje se da opoziciju čine mnoge političke stranke i pokreti koji su pojedinačno slabi i primorani su da se ujedinjuju u izborne koalicije.
"Zajedno, opozicija bi mogla da predstavlja ozbiljan izazov vladi, kao što se videlo na izborima 2023. godine, ali je obeležena ideološkim razlikama i nepoverenjem među stranačkim liderima", ocenjuje se.
Civilno društvo i nezavisni mediji se suočavaju sa sistematskim uznemiravanjem, uključujući kampanje blaćenja, strateške tužbe i nadzor, navodi se u izveštaju i dodaje da su masovni protesti 2024-2025. godine delegitimizovani kao "napori destabilizacije podržani iz inostranstva".
"Vlada kontroliše ključne regulatorne institucije za medije i manipuliše medijskim tržištem u korist medija koji šire frenetičnu vladinu propagandu", navodi se u izveštaju.
U pogledu ekonomske transformacije, ocenjuje se da se nakon velikih spoljnih šokova ekonomija Srbije stabilizovala, uglavnom zahvaljujući javnoj potrošnji.
Inflacija je naglo pala do 2024. godine, javni dug je smanjen, a rast je nastavljen. Međutim, siromaštvo i nejednakost ostaju među najvišim u Evropi, učešće države u ekonomiji je značajno, a strukturne socijalne razlike i dalje postoje.
"Upravljanje ostaje visoko centralizovano i personalizovano. Donošenje politika služi političkoj konsolidaciji, međunarodna saradnja stagnira, pristupanje EU je zaustavljeno, a ekonomske veze sa Kinom dobijaju na značaju. Ne postoji politička volja za krivično gonjenje korupcije jer kultura nekažnjivosti prevladava u vladi i javnoj upravi", ocenjuje se u izveštaju.
Takođe se ukazuje da se evropske integracije često smatraju ključnim pokretačem demokratizacije, ali da se to nije ostvarilo u praksi.
"Uprkos značajnom demokratskom nazadovanju, Evropskoj uniji nedostaje politička volja da izvrši pritisak na Srbiju da se demokratizuje. Zvaničnici Evropske komisije hvale reformske procese u Srbiji i reaguju na političke krize standardnim izjavama o neophodnosti reformi", navodi se u izveštaju.
Dodaje se i da su neke države članice EU sve spremnije da prioritet daju ekonomskim i strateškim interesima na štetu demokratije, a kao primer se navodi Francuska i sporazumi o beogradskom aerodromu, metrou i kupovini borbenih aviona.
"Ako EU namerava da podrži demokratsku transformaciju Srbije, moraće da postavi demokratiju u centar svojih odnosa sa Beogradom. Iako izveštaji Evropske komisije dosledno dokumentuju zabrinjavajuće trendove u demokratiji i vladavini prava, ove nalaze retko prate konkretne akcije institucija EU ili vlada država članica. Ovaj jaz omogućava srpskim vlastima da prebace odgovornost za zastoj u integraciji na EU i da navode povoljne izjave evropskih zvaničnika kao dokaz da se demokratski standardi ispunjavaju", ističe se u izveštaju.
Srbija se, zajedno sa Turskom i El Salvadorom, navodi i kao primer koji pokazuje da se "obećanje autoritarne efikasnosti retko ispunjava" i da koncentracija moći, iako može osigurati kontrolu, često stvara nove klijentelističke mreže i potkopava odgovornost.
Većinom od 137 zemalja obuhvaćenih izveštajem upravlja se autokratski i vlade u tim sistemima su sve represivnije prema opozicionim snagama, medijima i civilnom društvu, saopštila je Fondacija.
Kada je BTI prvi put objavljen pre 20 godina, bilo je više demokratija nego autokratija, a danas je od 137 zemalja za 77 (56 odsto) procenjeno da su autokratske.
Ipak, slučajevi poput Poljske i Brazila pokazuju da društveni otpor autoritarnom prekoračenju, zajedno sa političkim vođstvom orijentisanim ka reformama, može ponovo otvoriti puteve ka obnovi demokratije.
Komentari 8
Ja
Zebra
Bojan
I vi sad izadjite na takve izbore za koje znate da su unapred namesteni. Nema smene ove vlasti kroz izborne procese, to je sad KONACNO valjda svima jasno.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar