Ko će nas lečiti ako nema dovoljno doktora?
Nedostatak kadra u zdravstvu postao je veoma izražen, naročito u poslednjih nekoliko godina.
Neke ambulante u unutrašnjosti Srbije i prigradskim naseljima nemaju lekara svakog dana. U pojedinim rubnim beogradskim opštinama u poslednje vreme nemaju pedijatrijsku službu, piše Forbes Srbija.
Odlazak medicinskih radnika u inostranstvo, starenje postojećeg kadra i sve češća pojava, naročito u unutrašnjosti Srbije, da lekari rade i nakon što se penzionišu, kao i nedovoljno interesovanje mladih za pojedine zdravstvene profile dodatno produbljuju ovaj problem.
Kao odgovor na sve izraženiji deficit, nadležne institucije sve češće raspisuju konkurse za zapošljavanje lekara, medicinskih sestara i tehničara. U nekim ustanovama oni prolaze bezuspešno.
Kako je 021.rs pisao, na nedavno raspisan konkurs za 10 novih pedijatara u Domu zdravlja Novi Sad nije se javio nijedan kandidat.
Načelnica pedijatrije Doma zdravlja Novi Sad Vesna Vuleković je otvoreno rekla da je organizacija rada postala izuzetno naporna zbog sve većeg broja pacijenata koji gravitiraju ka ovom gradu.
Kao glavni razlog što nema kandidata predstavnica ove ustanove vidi u nedostatku specijalista pedijatara i što se sve veći broj mladih specijalista zapošljava u privatnim ambulantama i poliklinikama.
Takođe i da je razlog to što se jedan duži period nisu davale specijalizacije, što je uz prirodni odliv pedijatara odlaskom u penziju, doprinelo tome.
Konkursi u zdravstvu - koji profili sve nedostaju
Kako kažu sagovornici Forbes Srbija, postavlja se pitanje koliko konkursi zaista doprinose dugoročnom rešavanju problema, a koliko predstavljaju kratkoročne mere koje ne zadiru i ne rešavaju suštinske uzroke odliva kadrova.
Na sajtu Ministastva zdravlja gotovo svakodnevno se objavljuju konkursi za kadar u zdravstvenim ustanovama širom Srbije.
Prema konkursima objavljenim početkom marta može se videti da domovi zdravlja najviše traže doktore medicine, kako za rad u službi za zdravstvenu zaštitu odraslih, tako i za Hitnu pomoć.
Traženi su i internisti, radiolozi, pedijatri, stomatolozi. Takođe u velikom broju i medicinske sestre i tehničari, laboratorijske tehničari, ali i spremači. Neki od kadrova traže se za rad na određeno.
Manjka i vozača saniteta, kao i majstora za održavanje sistema u bolnicama. Kadar traže ustanove u gotovo svakom delu zemlje.
Nedostaje bar 1.000 zdravstvenih radnika
Sagovornici Forbes navode da se procenjuje da u zdravstvu Srbije nedostaje između 1.000 i 2.000 radnika.
Kadrova očito fali i u vojnom zdravstvu. Naime, Ministarstvo odbrane raspisalo je pre dve nedelje konkurs za prijem 195 zdravstvenih radnika. Među njima lekara, medicinskih sestara i tehničara, kao i bolničkog osoblja za vojnozdravstvene ustanove – Vojnomedicinsku akademiju, Centar vojnomedicinskih ustanova Beograd i vojne bolnice Novi Sad i Niš.
Najveće potrebe za medicinskim tehničarima
Najveća potražnja je, kako se vidi iz konkursa koji je javno dostupan na sajtu VMA, za medicinskim tehničarima, poslužiocima bolesnicma, i nešto manje za lekare specijaliste opšte medicine, opšte hirurgije, lekare opšte prakse…
Predstavnici Ministarstva zdravlja, ali ni Uprave za vojno zdravstvo Ministarstva odbrane, nisu odgovorili na upit Forbes koliko konkursi pomažu da se popuni inače desetkovan kadar i koliko zdravstvenih radnika trenutno nedostaje, kao i da li se javljaju odgovarajući kandidati. Odnosno oni koji ispunjavaju kriterijume.
Ipak, izvor Forbes koji je upoznat sa uslovima konkursa (u vojnom zdravstvu) kaže da se 20-ak potencijalnih kandidata dnevno javi da se raspita detaljnije o uslovima.
Nije poznato koliko ih i podnese prijavu. Drugi izvor ukazuje da veliki broj medicinskih radnika iz ovog sistema prelazi u civilni jer su plate veće. Zato je pitanje koliko će ovaj konkurs zaista pomoći i sprečiti da oni odlaze i ubuduće.
I privatnici muku muče
Problem sa kadrom muči i privatnike, odnosno privatne ustanove.
Podaci sa sajta Infostud pokazuju da je potražnja za kadrovima u zdravstvu velika. Tokom 2024. objavljeno je 1.247 oglasa za poslove u zdravstvu i stomatologiji. Prošle godine objavljeno ih je 1.198 - odnosno četiri odsto manje.
Istovremeno se vidi veće interesovanje kandidata. Prosečan broj prijava po oglasu porastao je sa 27,4 u 2024. na oko 30 prijava u 2025. godini, odnosno za gotovo 10 odsto.
Koji kadrovi nedostaju
Kada je reč o najtraženijim profilima, na oglasima najčešće traže medicinske sestre i tehničare, zatim lekare, fizioterapeute, kao i stomatološke tehničare i stomatologe.
Među traženim profilima nalaze se i defektolozi, radiolozi, laboratorijski i hemijski tehničari, kao i prodajni medicinski predstavnici.
To pokazuje da potražnja postoji ne samo u kliničkom radu već i u pratećim segmentima zdravstvenog sistema, ukazuju za Forbes predstavnici ovog sajta.
Ipak, na ovom sajtu oglase za posao u mnogo većem broju objavljuju privatne kompanije, dok se državne institucije oglašavaju znatno ređe. Razlog za to je upravo činjenica da javne zdravstvene ustanove imaju drugačije procedure zapošljavanja i konkurse objavljuju putem svojih zvaničnih kanala.
"Ne postoji dugoročna kadrovska politika zapošljavanja"
Dr Dragan Delić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu u penziji i član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, kaže da je dobro da se razmišlja o konkursima kako bi se popunila radna mesta budući da je do nedostatka zdravstvenog kadra došlo zbog više razloga.
Jedan od njih je, kako kaže, taj što upravo ne postoji dugoročna planska kadrovska politika zapošljavanja u zdravstvenom sistemu.
Podseća da je 2013. doneta odluka o zabrani zapošljavanja u zdravstvenom sistemu čak i kada su u pitanju upražnjena radna mesta.
Tada je, kako kaže, bio na poziciji predsednika Zdrastvenog saveta Srbije i ukazao je predstavnicima Ministarstva zdravlja da je to pogrešna odluka jer mora postojati kontinuitet u kadrovskoj politici.
Planska politika zapošljavanja podrazumeva da oni koji rukovode zdravstvenim sastavom i ustanovama treba da znaju potrebe i da planiraju za ubuduće.
"Zna se ko odlazi u penziju, pa će mesto ostati upražnjeno, zatim koji kadrovi inače nedostaju…", navodi primer Delić.
Politika upisa na fakultete
Takođe, ukazuje na još jedan problem, a to je loša politika upisa na fakultete. Kako kaže, bitno je da fakulteti opredele kvote prema tome koji kadrovi i koje specijalnosti su potrebne zdravstvenom sistemu.
"Mi na 100.000 stanovnika dobijemo 19 lekara medicine, u Zapadnoj Evropi - 13. Dakle, imamo šest lekara više. Ipak, pitanje je o kojim profilima je reč budući da imamo i na birou za zapošljavanje 1.200 lekara", dodaje. Ističe da to pokazuje da kadar nije valjano planiran.
Takođe, jedno vreme je bila uobičajena pojava da se u zdravstvenim ustanovama zapošljavaju studenti medicine sa najvišim prosekom, ukazuje profesor Delić.
"To je po meni pogrešno jer ocena ne garantuje da će neko biti dobar lekar. Pored prosečne ocene gleda se i ozbljnost, sposobnosti, motivisanost lekara i da li se može dobro uklopiti organizacija posla, koliko je pregleda, kakva je dostupnost dijagnostike."
Ukazuje i da nije dobra opcija ni da se mladi lekari odmah prime u stalni radni odnos.
"Smatram da treba gledati da to isprva bude na određeno vreme i da kada neko zadovolji kriterijume da onda bude jasno da li je neko za tu poziciju dobar", dodaje on.
Najviše nedostaje medicinskih sestara i tehničara
Takođe, mora postojati mentor koji će ga usmeravati i baviti se mladim ljudima i pomoći u odabiru specijalizacije.
"Nije u redu da neko odabere da bude hirurg, a da posle ne ulazi u operacionu salu. Treba zaista sagledati sve potrebe u sistemu", ukazuje dr Delić.
Primetno je, kaže, da u Srbiji više nedostaje medicinskih sestara i tehničara, u odnosu na lekare.
"Imamo 323 lekara na 100.000 stanovnika, Evropa teži tome da ih bude 350 i smatra se da je to idealno. Tu nismo toliko u problemu koliko kada su u pitanju medicinske sestre", naglašava.
Na pitanje da li prekvalifikacija može pomoći i vidi li neko šansu da se tako zaposli, on kaže da ona traje kratko – šest meseci i da to vreme nije dovoljno da se proceni da li će neko biti dobro obučen za rad sa bolesnicima.
Kaže da je dosta lekara otišlo u inostranstvo i da se o tome u Srbiji ćuti. Taj odliv predstavlja veliki problem.
"Takođe, jedan deo odlazi u privatno zdravstvo. U privatnu praksu, ali i farmaceutske ustanove odlaze i profesori fakulteta", dodaje.
"Godišnje Srbiju napusti 500-600 lekara"
Procenuje, kaže, da na godišnjem nivou ode 500 ili 600 medicinskih radnika što se može videti po tome koliko sertifikata dobre prakse izda Lekarska komora.
Iz Lekarske komore nisu odgovorili na upit Forbes Srbija koliko je takvih zahteva na godišnjem nivou i da li svi koji podnesu zahtev i odu.
"Tu nemamo cirkularnost, da neko odlazi pa nam se vraća, već odlaze i do kraja se ne zna da li će se vratiti. U promilima se vraćaju. Naših lekara u Nemačkoj ima sigurno oko 2.000. To je praktično poklon jednoj takvoj zemlji sa tako dobrim kadrovima kakvi su naši", dodaje dr Delić.
"Oni se brzo uklapaju, brzo uče, ali je to i strašan biološki gubitak za ovu zemlju jer oni tamo osnivaju porodice i napreduju u poslu", kaže.
Problem je i što su lekari u Srbiji nedovoljno plaćeni.
Plate nisu jedini razlog odlaska
Lekar specijalista u Srbiji ima platu oko 1.500-1.600 evra. U zemljama u okruženju imaju gotovo duplo više, dok u Nemačkoj i do 7.000 evra, kaže dr Delić.
Ipak, ne misli da su primanja glavni uzrok odlaska. Ima dosta toga i u opterećenju lekara.
"Ja sam kao specijalista imao 60 pregleda u ambulanti, što na Zapadu ne urade ni za mesec dana. Sada imamo manjak lekara, stres sa tolikim brojem pacijenata. Problem je i nedostatak dijagnostike, kvare se aparati, nedostaje inovativna terapija. Partijsko rukovođenje ustanovama takođe odvlači stručnjake iz Srbije", kaže.
Razlike u nemačkom zdravstvu
Jedna medicinska sestra koja je pre dve godine otišla u Nemačku priča za Forbes da joj motiv nije bio samo veća plata već između ostalog, to što se u hitnu pomoć, gde je radila, nije ulagalo godinama.
"U Nemačkoj se ulaže kako u dijagnostiku, tako i usavršavanje i obuke radnika. Ovde su mnogo dostupnija moderna istraživanja i snimanja, a u Srbiji se recimo na CT skener čeka nedeljama", dodaje.
Osim veće plate, postoji i mogućnost napredovanja i doškolovavanja na teret poslodavca. U Srbiji je umesto toga postojao uvek rizik da bude prebačena odnosno raspoređena na drugo radno mesto.
Pacijenti prinuđeni da odlaze kod privatnika
Zbog svega ovoga, kako kaže profesor Delić, građani su prinuđeni da neke dijagnostičke preglede obave u privatnom sektoru.
Navodi podatak da oko 664 evra prosečno godišnje po glavi stanovnika dajemo za lečenje u privatnim ustanovama.
"Po glavi stanovnika Srbija odvaja 800 evra za zdravstvo, a evropski prosek je tri puta veći - 2.500 evra. To je takođe problem", kaže dr Delić.
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ruska obaveštajna služba upozorila Studentsku listu na navodne pokušaje EU da je razjedini
17.11.2026.•
0
U danu konstituisanja nove Narodne skupštine Srbije, Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR) uputila je upozorenje Studentskoj listi, navodeći da EU planira da razjedini studentski pokret i utiče na njegove lidere.
UŽIVO VIDEO: Aleksandar Čupić će biti predsednik Skupštine, Vučićev govor trajao sat i 40 minuta
17.11.2026.•
29
Formiran je novi saziv Skupštine Srbije. Poslanici su položili zakletvu. Predsednik Skupštine će biti Aleksandar Čupić, ali nije izvesno da će biti danas izabran.
Desetoro dece prevezeno u Urgentni centar nakon povreda na pokretnim stepenicama u TC Galerija
17.11.2026.•
0
Desetoro dece povređeno je danas na pokretnim stepenicama u Tržnom centru Galerija u Beogradu, potvrđeno je Insajderu u Hitnoj pomoći.
Za Milanom Radoičićem raspisana poternica
17.11.2026.•
0
Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, bivšim potpredsednikom Srpske liste.
Ko je Jovo Bakić: Šef poslaničke grupe Studentske liste
17.11.2026.•
0
Profesor Jovo Bakić šef je poslaničke grupe Studentske liste u Skupštini Srbije.
Vlada Srbije podiže likvidnost Poštanske štedionice otkupom državnih obveznica
17.11.2026.•
0
Vlada Srbije odlučila je da otkupi državne hartije od vrednosti od Poštanske štedionice kako bi omogućila toj banci da dođe do preko potrebne gotovine.
Antonijević o polivanju Lidije Vukićević jogurtom: Političke razlike nisu opravdanje za nasilje
17.11.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocenio je kao nedopustivo polivanje jogurtom poslanice i glumice Lidije Vukićević na stepenicama Doma Narodne skupštine.
Stojanović: Očekujem da se već danas ili sutra raspišu predsednički izbori
17.11.2026.•
0
Politikolog Boban Stojanović rekao je da očekuje da bi predsednički izbori mogli da budu raspisani već danas ili sutra.
Smenjena urednica RTS-a Nikolina Rakić postala direktorka Tanjuga
17.11.2026.•
0
Nova direktorka firme "Tačno" i glavna i odgovorna urednica Tanjuga je Nikolina Rakić, koja je do nedavno bila urednica informativnog programa na Radio-televiziji Srbije.
Nova vlast Srbije planira referendum o ulasku u EU
17.11.2026.•
1
Nova parlamentarna većina u Srbiji planira referendum o članstvu u EU koji bi mogao da bude održan pre 2031, izjavilo je za portal Raporter (Rapporteur) dvoje istaknutih predstavnika pobedničke Studentske liste.
Srdanović: Nisam zadovoljan dugim pauzama u radu Skupštine, to građane skupo košta
17.11.2026.•
1
Prvi na Studentskoj listi poslanik Ilija Srdanović ocenio je da nije zadovoljan efikasnošću rada novog saziva Skupštine Srbije, zbog, kako je ocenio, velikih pauza.
Aleksandar Čupić: Spreman sam da budem predsednik Skupštine Srbije
17.11.2026.•
1
Kandidat Studentske liste za predsednika Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izjavio je da je spreman da preuzme tu funkciju, ali da nije izvesno da će biti izabran danas.
Zašto je Marija Radovanović polila Lidiju Vukićević jogurtom: "U afektu, ne radi performansa"
17.11.2026.•
18
Marija Radovanović koja je neposredno pre početka sednice Skupštine polila jogurtom poslanicu Lidiju Vukićević kaže da to nije uradila radi performansa, već je u momentu reagovala na sve što se dešavalo do sada.
VIDEO: Vučić nije čitao zakletvu u Skupštini Srbije
17.11.2026.•
11
Poslanik opozicije Aleksandar Vučić nije čitao tekst zakletve na današnjoj konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije.
Nebojša Marić novi načelnik Vojnomedicinske akademije
17.11.2026.•
0
Brigadni general, hirurg Nebojša Marić, novi je načelnik Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu.
Milan Radoičić nije se po obavezi javio policiji
17.11.2026.•
11
Bivši potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić, koji je okrivljen za oružani napad u Banjskoj 2023. godine, u nedelju, 15. novembra nije se javio policijskoj stanici Savski venac, gde mora da se javlja dva puta mesečno.
Ministarstvo zdravlja: Nije bilo osnova za evakuaciju cele Klinike za psihijatriju za decu i omladinu
17.11.2026.•
0
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da, prema preliminarnim rezultatima građevinskog veštačenja, ne postoji opasnost od urušavanja objekta Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Advokati Pištaljke otkazali punomoćje ženi koja je polila Lidiju Vukićević jogurtom
17.11.2026.•
9
Organizacija za zaštitu uzbunjivača - Pištaljka saopštila je da su njihovi advokati otkazali punomoćje Mariji Radovanović, za koju tvrde da je polila jogurtom Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
MUP najavio pojačanu kontrolu osoba i vozila zbog sve više slučajeva podmetanja požara
17.11.2026.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je pojačane kontrole i aktivnosti zbog sve više slučajeva podmetanja požara.
Hašim Tači zbog ometanja pravde osuđen na 17 meseci zatvora
17.11.2026.•
0
Bivši vođa takozvane OVK Hašim Tači osuđen je na 17 meseci zatvora zbog ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti, povredu tajnosti postupka i nepoštovanje suda.
Komentari 56
Milos
Male plate su dodstni.problem
U Njemackoj kada zavrsi specjalizaciju dobiva platu preko 10.000 evra. Zasto bi ovde tako odhovoran posao rafio za 1.450 evra. Tamo cene lekare,postuju i placaju i ne pitaju za politicko opredelenje.
Maja
Kako ko
Predlazem da se policijajci, vojska i bezbednost obuci za to.
Oni su i svoj posao savladali za samo 3 meseca, tako da ne bi trebalo da bude problem. Zbog svog kvaliteta se stimulisu sa stanovima 500eur/kvm, raznim bonusima i dodacima na poslu, ako im neko od clanova porodice nije zaposljen to se veoma brzo regulise, dom za decu, stipendija odmah preko reda.
Ovo je najkvalitetniji deo danasnjeg drustva u Srbiji, tako da sa kratkom prekvalifikacijom od 3 meseca moze dosta da se resi u zdravstvu.
Sto se tice kvaliteta, moslim da ce biti na podjednakom nivou kao i u drugim segmentima ove drzave.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar