Rudarstvo u Srbiji i regionu moderni oblik kolonijalizma - korist mahom imaju kompanije

Projekti rudarenja na Zapadnom Balkanu prerasli su u ozbiljan test za vladavinu prava i stanje demokratije, pa se naš region suočava sa modernim oblikom kolonijalizma.
Rudarstvo u Srbiji i regionu moderni oblik kolonijalizma - korist mahom imaju kompanije
Foto: Screenshot (Youtube/Al Džazira Balkans)
Na to su upozorili autori studije "Rudarenje na Zapadnom Balkanu: evropske vrednosti ili evropski interesi", prenosi Nedeljnik.
 
Istražovanje koje je analiziralo situaciju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori pokazalo je da se profit mahom preliva stranim kompanijama, dok državi i građanima preko poreza i rente ostaje tek parče dobiti od rudarstva.
 
Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije izneo je računicu da je uloga rudarstva u privredama Zapadnog Balkana prilično mala, odnosno oko jedan odsto BDP-a.
Najveći problem je, međutim, nepravedna podela profita.
 
"Oko dve trećine dodate vrednosti tog dohotka završava u rukama vlasnika mahom stranih firmi uglavnom stranih vlasnika rudnika a samo trećina završava kod radnika i kod države kroz porez", rekao je Jovanović.
 
O tome govore i podaci za Srbiju i još tri balkanske zemlje obuhvaćene studijom.
"Ako je u 2022. godini ukupno rudarstvo u regionu generisalo oko 1,6 milijardi evra dodate vrednosti, milijardu je završilo kao profit stranih firmi. Čak i studija izvodljivosti kompanije Rio Tinto, koju su sami naručili, pokazuje da bi oni ostvarivali čistih 550 miliona evra profita godišnje za projekat Jadar, dok bi država i radnici dobili po njihovim optimističnim proračunima oko 200 miliona evra", navodi Jovanović.
 
On je ocenio da je rudarstvo na Balkanu "tipična kolonijalna priča".
 
"Sa tom razlikom da, za razliku od kolonijalizma XIX veka, smo mi sami sebe stavili u tu poziciju jer smo zvali strane investitore da ulažu kod nas umesto da mi sami razvijamo rudarstvo", ukazuje Jovanović.
 
Sličnosti između država u regionu, posebno Srbije i Bosne i Hercegovine, najočiglednije su u načinu na koji se projekti komuniciraju javnosti i kako se sprovode procedure, kažu autori istraživanja.
 
Vedran Džihić, viši naučni istraživač na Austrijskom institutu za internacionalnu politiku, primetio je da se u obe države formira specifična retorika.
 
"Imamo narativ privatnih kompanija i institucija koje rudarstvo predstavlja kao šansu za takozvano nekakvo novo nacionalno zlatno doba tih zemalja dok stručna javnost a pre svega građani i aktivisti ukazuju na velike probleme", kaže Džihić.
 
Dodao je da vladajuće strukture zajedno u sprezi sa privatnim kompanijama donose strateške odluke bez da uzimaju u obzir glas odnosno pozicije lokalnih zajednica i naroda. Kada se te odluke donose iza zatvorenih vrata, odgovor građana je neminovan, pa slede protesti i zahtevi da se rudarski projekti obustave.
Viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Jelena Vasiljević istakla je da građani ne protestuju samo iz straha za životnu sredinu, već reaguju na hronični manjak demokratije.
 
"Ključni problem je nepoverenje, netransparentnost i neuključivanje građana u proces odlučivanja", istakla je Vasiljević podsećajući da smo do sada na delu imali "potpunu jednu simulaciju dijaloga i građanskih konsultacija kad su veliki projekti u pitanju".
 
Ipak, uprkos netransparentnosti i nepovoljnim ugovorima, istraživači primećuju i jedan pozitivan društveni fenomen - da takav odgovor lokalnih zajednica prevazilazi etničke podele i državne granice.
 
Vedran Džihić je ovaj fenomen nazvao "tračkom nade", napominjući da postoji izražena mobilizacija lokalnih aktivističkih grupa, građana i građanki i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini koji stvaraju neku novu vrstu solidarnosti, što se vidi i u zajedničkim protestima protiv istraživanja na planini Rogozna.
 
Za Jelenu Vasiljević, šansa da se povrati izgubljeno poverenje je u tome se rudarstvo tako reguliše da građani na lokalu ne doživljavaju državu samo kao partnera stranih investitora nego sopstvenih građana.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • dacic

    21.04.2026 03:44
    kompanije i bagra drzavna skidaju kajmak
    surutka ako ostane za narod
    pokradose sve a fale se da nam cvetaju karanfili
  • Miro

    20.04.2026 17:16
    Srbijom vladaju kriminalci i mafija jos od vremena Milosevica dzelata Srbije. Kako da se razvija bilo sta kod nas, kad su needukovani i korumpirani na poziciji ministara.
    Pametni i edukovani, napustaju Srbiju, jer nemaju vremena i zivaca da se uzaludno decenijama bore protiv radikala i nacionalista.
  • Miško

    20.04.2026 17:12
    Ko je rodonačelnik zatvaranja
    Pa kroz pitanje, jasan je i odgovor.Ko zatvara topionice, firme po Srbiji?Pa to su grupa od 15-stranaka i udruženja, koja bedu 90-tih, menja stvaranjem kapitalista(nosioci nove vlasti).2000-ta godina je početak 'umiranja" privrede.Novi dolaze, nema "para", smanjuju se penzije....Tada daj šta daš, a na prodaju je sve.To je danas ta realnost.?!!!?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija