Pokrenuta istraga o pogibiji srpskog vojnika u mirovnoj misiji UN u Libanu

Misija Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) istražuje pogibiju pripadnika Vojske Srbije u međunarodnoj bazi u toj zemlji, rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz te misije.
Pokrenuta istraga o pogibiji srpskog vojnika u mirovnoj misiji UN u Libanu
Foto: 021.rs
Vojnik Milovan Jovanović umro je nakon što je ranjen na području sukoba Izraelskih odbrambenih snaga sa Hezbolahom, militantno-političkom grupom koju podržava Iran.
 
SAD Hezbolah smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija (EU) stavila na crnu listu njegovo oružano krilo.
Vest o smrti vojnika iz Srbije objavilo je Ministarstvo odbrane Srbije 4. juna.
 
Misija u Libanu jedna je od devet mirovnih misija u svetu u kojima Vojska Srbije ima svoje pripadnike, piše Radio Slobodna Evropa.
"U ovom slučaju je reč o zločinu i morala bi da se sprovede istraga o tome kako se dogodila pogibija pripadnika mirovne misije", kaže za RSE vojni analitičar Aleksandar Radić.
 
Šta se do sada zna?
 
Iz Misije Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) su za RSE rekli da je istraga tek pokrenuta i da je potrebno neko vreme da se završi.
 
UNIFIL je saopštio i da "namerni napadi na mirovne snage predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i Rezolucije 1701 Saveta bezbednosti".
 
U napadu 3. juna kasno uveče je stradao Milovan Jovanović, a dva pripadnika UNIFIL-a iz Španije i El Salvadora su ranjena.
 
Prema preliminarnim informacijama Ujedinjenih nacija, incident se dogodio u blizini grada Mardž Ujun jugu Libana, kada je baza mirovne misije "pogođena indirektnom vatrom severno od reke Litani".
 
Izraelska vojska optužila je Hezbolah da stoji iza napada. Iz Hezbolaha do sada nije bilo reakcija.
Ministarstvo odbrane Srbije je navelo 4. juna da je Jovanoviću nakon ranjavanja pružena hitna medicinska pomoć u bolnici unutar baze, a potom je helikopterom transportovan do bolnice u Bejrutu, gde je preminuo.
 
Vlasti Libana nisu odgovorile na upit RSE o tome da li su i one pokrenule istragu o napadu.
 
RSE odgovore nije dobio ni iz Ministarstva odbrane Srbije. Prethodno su zatražili "hitnu, temeljnu i transparentnu istragu" o smrti vojnika.
 
Ubistvo vojnika osudio je i generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Gutteres), koji je zatražio krivično gonjenje odgovorih.
 
Sukobi između izraelske vojske i militanata Hezbolaha na području južnog Libana intenzivirali su se od početka marta, nakon što je libanska grupa ispalila rakete na Izrael, kao odgovor na američko-izraelske napade na Iran.
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da UNIFIL nema mandat Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da se suprotstavi u ovom sukobu.
 
"Oni su preuzeli zadatke na posmatranju situacije i zaštiti svojih ljudi. Povukli su ljude u veće baze, gde su bolje zaštićeni, ali nažalost ne i potpuno zaštićeni kao što se pokazalo u slučaju pogibije podoficira Vojske Srbije", kaže Radić.
 
Šta radi UN u Libanu?
 
UNIFIL je osnovan 1978. godine, nakon izraelske invazije na južni Liban. Cilj je bio da se osigura povlačenje Izraela i pruži pomoć libanskoj vladi u uspostavljanju vlasti u tom području.
 
Nakon rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, u kojem je poginulo više hiljada ljudi, a stotine hiljada raseljeno, Savet bezbednosti UN-a je proširio svoju misiju u Libanu.
 
Od tada UNIFIL, između ostalog, nadgleda poštovanje obustave sukoba i pruža podršku libanskoj vojsci na jugu zemlje. Takođe, pomaže bezbedan povratak raseljenih, kao i da humanitarna pomoć stigne do civila.
 
"Zadatak te misije je u osnovi saradnja sa lokalnim snagama na održavanju mira južno od reke Litani i takozvane plave linije koja je demarkaciona linija između Libana i Izraela", objašnjava vojni analitičar Aleksandar Radić.
 
Napominje da misija UN-a ne može da učestvuje direktno u borbenim akcijama.
 
"Ona je tamo da pokaže silu i da deluje obeshrabrujuće za one koji bi želeli da nasilno rešavaju probleme", dodaje.
 
Prema podacima koje je UNIFIL dostavio RSE, u toj misiji trenutno ima oko 7.500 mirovnjaka iz 46 zemalja.
 
Kakva je uloga Srbije?
 
Mirovna misija u Libanu ima najveći broj pripadnika Vojske Srbije angažovanih u inostranstvu
 
Trenutno ih ima 168.
 
Srbija u toj operaciji UN-a učestvuje od 2010. godine.
 
Prema rečima Aleksandra Radića, prisustvo pripadnika Vojske Srbije u međunarodnim misijama je način da država dobije spoljnopolitičke reference.
 
"Time je poslata poruka da možemo zajedno sa velikim evropskim državama da budemo na zadatku", kaže Radić.
 
Nakon napada Izraela i Sjedinjenih Država na Iran i eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Hrvatska je najavila da će povući svoje vojnike sa tog područja.
 
"Vodeći računa o bezbednosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka, doneo sam odluku o njihovom povlačenju", izjavio je predsednik Hrvatske Zoran Milanović 2. marta.
 
Razlog zbog kojeg i Srbija to nije uradila, Radić objašnjava time što, za razliku od Hrvatske, nije članica NATO-a.
 
"Sve što Hrvatska radi u Alijansi se smatra mnogo važnijim nego misije UN. Srbija učešćem na ovim misijama ima međunarodnu spoljnopolitičku referencu i zato su one (za nju) tako značajne", kaže Radić.
 
Dodaje i da je posle početka otvorenih borbi između Izraela i Hezbolaha u Libanu, stav većine zemalja-učesnica misije UN-a bio da ostanu, te da je Srbija to sledila.
 
Ceo tekst možete da pročitate OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • moderator

    07.06.2026 08:37
    al sta
    zabrinuti kad na gradilistu strada radnik....
  • moderator

    07.06.2026 08:35
    bacanje
    para

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija