"Beži bre" i "povucite me za Generalštab" kao primeri (ne)kulture govora: Kakvim rečnikom se političari služe?

Tokom ovde godine, u više navrata su ministri i funkcioneri privukli pažnju javnosti zbog komentara i izjava koje su izneli, a koji nisu uvek bili primereni.
"Beži bre" i "povucite me za Generalštab" kao primeri (ne)kulture govora: Kakvim rečnikom se političari služe?
Foto: 021.rs
Retko se upućuju reči hvale predstavnicima drugih političkih opcija ili neistomišljenicima, a očekivani su komentari koji izlaze iz okvira političkog diskursa i prerastu u uvrede.
 
Neke izjave su problematične jer su izrečene u kontekstu u kojem ne bi trebalo, neuviđavne su prema osobama kojima su upućene ili mestima na kojima su izgovorene.
Rečnik predsednice Narodne skupštine, bre
 
Evroposlanik Andreas Šider je na društvenoj mreži Iks napisao da pozdravlja najavu ostavke predsednika Aleksandra Vučića, ali da se od Srbije još zahtevaju velike reforme po pitanju evrointegracija.
 
Na tu objavu, odgovorila mu je Ana Brnabić koja je, jer je poruka na engleskom, takođe napisala na engleskom: "Koga briga šta Vi pozdravljate i ko ili šta Vam daje pravo da zahtevate bilo šta od Srbije?". Rečenicu je završila na srpskom "Beži bre".
 
 
Brnabić je trenutno aktuelna predsednica Narodne skupštine.
Selakovićeve neprimerene "povuke"
 
Neke sporne izjave izrečene su i unutar Narodne skupštine, najvišeg političkog tela Republike Srbije. Tako je na sednici krajem aprila, tokom rasprave oko istrage o korupciji u vezi sa Generalštabom, ministar Nikola Selaković dobio reč.
 
"Možete slobodno da me povučete za taj Generalštab, evo kao što to radite sve ovo vreme. Slobodno. A to inače i radite", izjavio je Selaković.
 
 
Trenutno, Selaković obavlja funkciju ministra kulture, a protiv njega Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi postupak zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj kako bi zgrada Generalštaba u Beogradu izgubila status kulturnog dobra.
 
Bratina u borbi za neograničena prava
 
U aprilu ove godine, nakon protesta povodom upada policije u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu, došlo je do sukoba okupljenih sa policijom, a pojedini građani su privedeni. Sutradan, tim povodom, ministar informisanja Boris Bratina rekao je da se ranije smatralo da je dobro da mladi mogu da se izraze, ali da se kroz istoriju svašta dešavalo.
 
"U trenutku kada mladi shvate nešto na sasvim ozbiljan način, kada je neko u stanju da im proda anarhističku ideologiju, znate, oni nisu svesni da tamo ona policija ima pravo da ih bije i da ih ubije", rekao je ministar.
 
 
Bratina je kasnije izdao saopštenje u kom kaže da je ta izjava izvučena iz konteksta i interpretirana na način koji ne odražava suštinu onoga što je želeo da saopšti. Kako kaže, njegova izjava odnosila se na širi istorijski i društveni kontekst.
 
"Nikada nisam rekao, niti bih ikada podržao, da bilo ko, a posebno studenti, treba da budu izloženi nasilju", napisao je ministar u saopštenju na društvenim mrežama.
 
Dan kada je Bratina izneo spornu izjavu, u Srbiji se obeležavao Dan studenata u sećanje na studentske proteste 1936. protiv jačanja fašizma, a tokom kojih je nastradao student prava Žarko Marinović.
 
Glišićev poziv na neupisivanje fakulteta
 
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić komentarisao je smrt devojke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tom prilikom uputio je apel javnosti "da decu ne upisuju na blokaderske fakultete", a pre toga je naglasio da je svestan reči koje će izgovoriti.
 
"Ne upisujte decu na blokaderske fakultete, jer će vam ih vratiti, kao što su vratili ovu devojku iz Šapca, u kovčegu. Nemojte tamo gde vidite da je još dekan blokader, ne upisujte tamo decu", rekao je Glišić.
 
 
Ministar je nastavio izjavom da deca tamo ne idu po znanje, niti da nešto nauče, već da postanu "njihova" pešadija i vojska.
 
Glišić je trenutno ministar za javna ulaganja.
Ponašanje nespojivo sa organima javne vlasti
 
Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dejan Sredojević, koji predaje Javni govor i nastup, za 021.rs kaže da je važno naglasiti da u javni nastup ne spada samo izgovorena reč, već svi elementi koje mi kao javnost gledamo ili slušamo, od njihove odeće, obuće, šminke, do onog šta govore, kako govore, ali i kakvi su im mimika i gestovi.
 
"Svi koji su izabrani, postavljeni ili imenovani za organe javne vlasti treba da znaju da u svakom njihovom pojavljivanju u javnosti treba da zastupaju javni interes i da stvaraju i održavaju poverenje građana u savesno i odgovorno obavljanje javne funkcije", kaže Sredojević.
 
Sredojević srž problema vidi u tome što funkcioneri prelaze iz resora u resor, te se osećaju "višim" i "nedodirljivim", a što preraste u arogantno, bahato i primitivno ponašanje.
 
Kod nas, tvrdi profesor, najveći broj javnih funkcionera jesu političari koji ne samo što ne ispunjavaju ni formalne ni suštinske uslove da obavljaju posao na koji su postavljeni, već se svesno trude da obezvrede institucije na čijem su čelu.
 
"Žele da pokažu da institucije nisu bitne, a kao nebitne one ostaju paralisane. Oni onda, kao 'viši' sloj, na pitanja koja javnost s pravom postavlja odgovaraju uvredama i klevetama, što je sve nespojivo s njihovim obavezama da u interesu javnosti vode državne institucije", zaključuje profesor Sredojević.
 
Kodeks postoji, a primena?
 
U Srbiji postoji Kodeks ponašanja državnih službenika, koji predviđa na koje načine državni službenici treba da se ponašaju. U njemu piše da su oni dužni da postupaju profesionalno, ljubazno i pristojno, te uvek pokažu zainteresovanost i strpljenje.
 
"Ponašanje državnog službenika suprotno odredbama ovog Kodeksa predstavlja lakšu povredu radne dužnosti, osim ako je zakonom određeno kao teža povreda radne dužnosti", piše u Kodeksu.
 
Za poštovanje ovog Kodeksa odgovorna je Agencija za sprečavanje korupcije.
 
Kriza dostojanstva u politici
 
U nadi da se smanji bahatost kod javnih funkcionera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je pokretanje portala pod nazivom "Ko si bre, ti?" na kojem će građani moći da prijavljuju funkcionere različitih nivoa vlasti. Njegova očekivanja su da će portal pomoći funkcionerima da budu odgovorniji, ali i da ih natera da dobro razmisle pre nego što nešto loše urade.
 
U javnim nastupima na svetskoj političkoj sceni ističe se američki predsednik Donald Tramp. On se ne libi niti da uputi psovku, niti da slaže, tvrdi italijanska premijerka Đorđa Meloni sa kojom je on u više navrata razmenjivao oštre komentare tokom juna meseca, pokazujući da kriza dostojanstva u politici nije karakteristična samo za Srbiju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Prostak iz Cipuljica

    07.07.2026 10:05
    A sta ocekujete od takvih prostaka, da koriste latinske sentence? Likovi koji se tako izrazavaju imaju veoma oskudan recnik generalno ali istovremeno i veoma bogat kada su u pitanju ruzne reci. Losi ljudi, prostacki recnik, to mu nekako ide jedno sa drugim.
  • Vukašin

    07.07.2026 09:44
    Naslov je pogrešan - navedenim rečnikom se ne služe političari, nego naprednjačka banda!
  • Manjane

    07.07.2026 09:38
    U pravu ste. Ovakav pa i gori recnik treba da ostane rezervisan za lidere opozicije... Setimo se Ponoša od pre par dana

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija