Ukidanje državnih podsticaja za tretman posebnih tokova otpada početkom 2026. izazvalo je ozbiljne poremećaje u sistemu reciklaže u Srbiji, prenosi
Forbes Srbija. Vlada Srbije je donela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o visini i uslovima za dodelu podsticajnih sredstava 26. decembra 2025. godine.
Njom su praktično od prvog dana ove godine obustavljena podsticajna sredstva za tretman posebnih tokova otpada.
Tako reciklažne kompanije već šesti mesec ne preuzimaju stare gume, elektronski i električni otpad, dotrajale akumulatore.
Kako je došlo do problema
Nakon što je ukinuta Uredba o podsticajnim sredstvima za posebne tokove otpada i nakon što su recikleri prestali da preuzimaju otpad, Ministarstvo zaštite životne sredine je donelo predlog nove uredbe.
Njom je samo nastavljen višemesečni problematični vakum u sistemu.
Razlog je to što je njom predviđeno uvođenje podsticaja kroz aukcijski postupak kroz koji bi se recikleri nadmetali ponuđenom cenom za obradu otpada kako bi ostvarili pravo na državne podsticaje.
To znači da će umesto fiksnih iznosa, visina podsticaja biti formirana kroz nadmetanje operatera ponudom cene po jedinici mase otpada, gde država više ne određuje direktno cenu podsticaja, već postavlja okvir kroz maksimalne cene i kvote. To je operaterima bilo neprihvatljivo.
Stanje stvari danas je takvo da ako se i pokuša predati neki od posebnih tokova otpada reciklerima, sledi informacija da oni trenutno ne primaju taj otpad.
Problem datira još od 2012
Dodatni problem je što uredba nije doneta u dogovoru sa reciklerima. Deo njih je tokom procesa čak napustio radnu grupu koja je radila na njenoj izradi, kažu sagovornici Forbes Srbija.
Stručnjaci upozoravaju da su građani kroz kupovinu proizvoda koji kasnije postaju poseban tok otpada već platili naknadu za njegovo adekvatno zbrinjavanje. Takođe i na problem koji datira još od 2012. godine. Tada je ukinut Fond za zaštitu životne sredine kada su sredstva od ekoloških naknada počela da se slivaju direktno u budžet.
Bez prelaznog rešenja i novog održivog modela finansiranja, veliki broj operatera za preradu elektronskog i električnog otpada našao se na ivici opstanka. Pojedini su već zatvorili ili najavili zatvaranje postrojenja.
Obratili smo se privrednim subjektima pogođenim ukidanjem Uredbe. Nekima su telefoni isključeni (nepostojeći brojevi), a neki nisu bili raspoloženi da o tome govore.
Operatori ne preuzimaju otpad
Primera radi, firma "Set reciklaža", koja je prva dobila dozvolu za tretman elektronskog i električnog otpada u Srbiji, i koja je godinama reciklirala najveće količine opasnog otpada, objavila je na svom sajtu da obustavlja preuzimanje otpada od građana.
Slično su učinile i druge firme. E-Reciklaža polovinom juna zahvalila je svim građanima koji su tokom prethodnih godina učestvovali u pravilnom postupanju sa električnim i elektronskim uređajima i time dali doprinos zaštiti životne sredine.
Privremeno su i oni obustavili preuzimanje uređaja od građana.
Kako navode na sajtu, takva odluka doneta je usled promena u regulatornom okviru nakon stupanja na snagu nove Uredbe o upravljanju električnim i elektronskim proizvodima koji nakon upotrebe postaju poseban tok otpada. Kao i nemogućnosti da se pod postojećim uslovima obezbedi održiv nastavak programa namenjenog građanima.
Količine otpada već zadaju problem
Posledice se već vide "na terenu". Stručnjaci upozoravaju da bi zastoj u sistemu mogao dovesti do rasta nelegalnih deponija. Samim tim i većeg rizika po životnu sredinu.
Uveliko kruže snimci na internetu koji prikazuju divlje deponije koje niču po Srbiji. Posebno je upadljiv primer mesta za otpadne gume u Železniku.
Iz resornog ministarstva nisu odgovorili na upit Forbes Srbija. Ostali smo uskraćeni za odgovor kako se došlo u ovu situaciju i razmatra li se rešavanje problema.
Pitali smo zato stručnjake za oblast ekologije da li je ovim Srbija praktično ostala bez funkcionalnog sistema za upravljanje posebnim tokovima otpada.
Kristina Cvejanov, ekspertkinja za produženu odgovornost proizvođača, kaže da ne postoji razumno objašnjenje za naglo ukidanje Uredbe. Od nje u potpunosti zavisi sakupljanje i tretman posebnih tokova otpada u Srbiji, pa teško da je neko očekivao takav ishod događaja.
Podsticaji
Ono što je prethodilo ovoj odluci je stav Ministarstva zaštite životne sredine da se sistem podsticaja reciklažnoj industriji mora prilagoditi EU zahtevima vezanim za isplatu državne pomoći.
"Ovo obrazloženje ne mogu da prihvatim. Podsticaji za sakupljanje i tretman posebnih tokova otpada nigde u Evropi nisu u okviru sistema državne pomoći već u sistemu produžene odgovornosti proizvođača", kaže Cvejanov za Forbes Srbija.
To znači da kupac pri kupovini proizvoda, poput električnih i elektronskih uređaja, guma, baterija ili ambalaže, plaća naknadu. Ona se zatim koristi za finansiranje sakupljanja i tretmana tih proizvoda kada postanu otpad.
Naknadu proizvođač, uvoznik ili distributer uplaćuje organizaciji koja organizuje i pokriva troškove ovih poslova operaterima u lancu, kako bi sistem upravljanja otpadom bio održiv i isplativ.
Država raspolaže novcem za ove namene i tretira ga kao sopstveni prihod
Princip je jednostavan, trošak zbrinjavanja proizvoda ili ambalaže mora biti uračunat u njihovu cenu. U većini zemalja EU država u tom sistemu nema centralnu ulogu. Naknade se ne tretiraju kao opšti prihod budžeta već zadržavaju namenski karakter i koriste se za sakupljanje i tretman otpada.
U Srbiji se, međutim, dešava suprotno.
Novac naplaćen kao namenski mehanizam država tretira kao sopstveni prihod i zadržava pravo da njime raspolaže. Pa čak i da ga ne isplati.
Sagovornica Forbes Srbija kaže da EU od Srbije očekuje da finansiranje posebnih tokova otpada uredi kroz princip produžene odgovornosti proizvođača.
Suština problema je u tome što ne postoji volja da se naknade za posebne tokove otpada zakonski zaštite kao namenska sredstva, namenjena isključivo finansiranju sakupljanja i tretmana otpada. Još manje postoji spremnost da se uspostavi transparentan, fer i dosledno kontrolisan sistem njihove isplate, kaže sagovornica.
Operatorima nisu isplaćena sredstva za sav prerađeni otpad
Cvejanov ukazuje da je nakon što je država prethodne godine isplatila samo 30 odsto od tretiranog i ostvarenog prava operatora na podsticajna sredstva za prerađeni otpad, 1. januara 2026. godine, stavljanjem van snage uredbe, ukinut sistem finansiranja koji je postojao 15 godina. Bez alternativnog rešenja.
Ona tvrdi da podaci sa terena pokazuju da je u prethodnih šest meseci otpušteno dve trećine zaposlenih kod operatora za tretman posebnih tokova otpada.
Drugi najveći operator za električni i elektronskih otpad je u postupku zatvaranja postrojenja. Takođe i jedan od najvećih operatora za otpadne gume, kaže.
Prema najavama, i ostali operatori za opasan električni i elektronski otpad krenuće u postupak zatvaranja postrojenja. Novi sistem im ne daje finansijsku osnovu za nastavak rada, dodaje Cvejanov.
Poseban problem, kako tvrdi sagovornica, jeste taj da je radna grupa za izradu nove uredbe bila fingiranje učešća javnosti. Održana su samo dva sastanka.
Na prvom je prezentovana gotova uredba, na drugom su pojedini članovi izneli primedbe, ali su sve odbijene.
Nova Uredba i zašto je sporna
"Usvojen je model koji ne postoji nigde na svetu. Ne može se licitirati cena tretmana otpada, posebno u situaciji kada nije rešeno pitanje dozvola i nije izvršeno usklađivanje sa EU standardima. Tako da u isto vreme imamo operatere koji imaju tehnologiju na najvišem evropskom nivou i one koji ne ispunjavaju te standarde", kaže Cvejanov.
Nova uredba predviđa da se novac daje operaterima koji imaju dozvolu za tretman otpada, ali za operacije sakupljanja i sortiranja otpada. To je pojam koji nije definisan u našim propisima.
"Pri čemu su maksimalne cene za pojedine tokove otpada, kao što je električni i elektronski apsolutno nedovoljne. Propisane su i prilično velike kvote otpada za pojedine tokove otpada za koje ne postoje operateri za tretman, kao što su otpadna ulja", objašnjava sagovornica.
Kakav je sistem u drugim državama
U drugim državama najčešće privreda plaća kolektivnim operaterima, neprofitnim organizacijama, osnovanim od strane obvezničke privrede. Njihova uloga je da podsticaje za sakupljanje i tretman isplaćuje na način da mogu da obezbede ciljeve za smanjenje otpada koje je država propisala
U Hrvatskoj, recimo, za to postoji namenski ekološki Fond za zaštitu okoliša. Mađarska je sistem uredila koncesijama. Ali svima je zajedničko isključivo namensko trošenje novca.
Ministarstvo zaštite životne sredine, kako kaže, potpuno ignoriše višegodišnje preporuke koje upućuje ne samo EU već i strane privredne komore.
"Baziraju se na činjenici da ako naplatite naknadu za zbrinjavanje otpada od privrede, odnosno potrošača, a ne tretirate je kao namensko sredstvo vi oštećujete i jedne i druge", pojašnjava.
Ceo tekst možete pročitati
OVDE.
Komentari 1
Danijel
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar