Postoji li srednja klasa u Srbiji: Objavljeni rezultati istraživanja o društvenim slojevima

Društvena piramida Srbije više liči na romb sa uskim vrhom bogatih, širokim radnim slojem i velikim brojem građana koji se bore za ekonomsku sigurnost, pokazuje istraživanje.
Postoji li srednja klasa u Srbiji: Objavljeni rezultati istraživanja o društvenim slojevima
Foto: 021.rs
Profesor u penziji Zoran Stojiljković je za Demostat uradio istraživanje u kom navodi da srednjoj klasi pripada trećina onih sa zaradama iznad prosečne ili sa zaradama do trećine iznad proseka, preko 150.000 dinara.
 
"U porodičnom okviru posmatrano, za prosečnu tročlanu porodicu ulaz u srednju klasu je na nivou od preko 2.000 evra", piše u istraživanju.
Dalje se navodi da je u riziku od siromaštva jednočlano domaćinstvo koje mesečno prihoduje oko 45.000 dinara.
 
Profesor u istraživanju navodi da socioklasna struktura u Srbiji više podseća na romb nego na piramidu.
 
U samom vrhu je vladajući sloj koji taj romb popunjava samo jedan do dva odsto. Ispod njega je srednja klasa, od 25 do 30 odsto, a za njim radni sloj koji čine okvirnu polovinu. Na samom dnu je petina koju čine siromašni, a među kojima je od sedam do osam odsto onih koji spadaju u granicu apsolutnog siromaštva.
Top jedan odsto
 
Profesor Stojiljković navodi da u top jedan odsto spada oko 25.000 domaćinstava u Srbiji, ali da oni ostaju nedovoljno istraženi, a projekcije su da je imovinski cenzus u ovoj grupi preko milion evra po članu porodice.
 
"Zlatna" srednja klasa
 
"Srednjoj klasi pripada trećina onih sa zaradama iznad prosečne ili, još pre, sa zaradama do trećine iznad proseka, preko 150.000 dinara. U porodičnom okviru posmatrano, za našu prosečnu tročlanu porodicu ulaz u srednju klasu je na nivou od preko 2.000 evra, što je, po Arandarenku, relativno dostižno za većinu mladih porodica sa visokoobrazovanim članovima i mnoge sa srednjim obrazovanjem", piše u istraživanju.
 
Prema njemu, u srednju klasu, koja čini od 24 do 30 odsto stanovništva, spada od 1,5 do dva miliona stanovnika, nekoliko desetina hiljada poljoprivrednika, "sitnih vlasnika", pripadnika slobodnih profesija i oko 200.000 penzionera.
 
"Komparativno posmatrano, analitičari u Hrvatskoj ulaz u višu srednju klasu određuju na nivou od preko 1250 eura po članu porodice mesečno i na nivou od pola miliona evra imovine i nepokretnosti", upoređuje profesor Stojiljković.
Veliki opseg niže srednje klase
 
Radnim klasama, ili stratifikacijskim žargonom rečeno nižoj srednjoj klasi kako je naziva profesor Stojiljković u istraživanju, pripadaju oni čiji su prihodi između 60.000 i 120.000 dinara, pri čemu su oni do medijalne zarade tik iznad siromaštva.
 
"Prag rizika od siromaštva za domaćinstvo s dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 82.213 dinara, dok je za četvoročlano domaćinstvo s dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina iznosio 95.915 dinara", navodi se u istraživanju.
 
Kada se stvari sagledaju kroz prizmu starosne dobi, najviše su riziku od siromaštva izložene osobe od 65 godina, a visoka stopa ugroženosti uočena je i u starosnoj grupi od 55 do 64 godine života. Najnižu stopu rizika od siromaštva imala su lica starosti od 25 do 54 godine, 14,9 odsto, što je očekivan rezultat.
 
"Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imala su lica u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece, 41,3 odsto, a najnižu stopu rizika od siromaštva domaćinstva koja čine tri ili više odraslih osoba, 10,8 odsto", navodi se dalje u istraživanju.
 
Od svih punoletnih nezaposlenih građana, polovina je u riziku od siromaštva.
 
"Konačno, ulogu obrazovanja, bar posredno, ilustruje podatak RZS da 1,3 miliona onih sa preko 15 godina, ili neka četvrtina građana, ima do potpune osnovne škole i, po pravilu, potpuno je informatički nepismena, starija i siromašna", zaključuje se u istraživanju.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dylan Dog

    30.07.2026 12:20
    Уништење средње класе је глобалистички задатак одавно.
  • Dejan Vesić

    29.07.2026 21:33
    Трагично је да у средњу класу спада само 10.000 пољопривредника наспрам 200.000 пензионера....
  • s one strane duge

    29.07.2026 18:23
    gde su nasi novci pa kod krimi
    za ovakvo stanje u drustvu odgovoran je AV on drzi kutlacu i deli NAS, DRZAVNI novac. Njemu najblizi, i kriminalci postali su ultra bogati, dok narod jedva prezivljava a najteze je najstarijim= penzionerima od kojih OTIMA. davme 2014 G. za vreme ,,zutih,, prosecna penenzija je bila 60% od prosecne plate danas jedva 47%. Znate koliko je 13% umanjenje, svih ovih 14 g. u pitanju su milijarde ali ne dinara vec eura. GDE SU NASI NOVCI??

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Mihailo Jovićević više nije urednik portala Nova

Mihailo Jovićević više nije glavni i odgovorni urednik portala Nova, a ponuđen mu je sporazumni raskid ugovora na ovu poziciju i to mesec dana nakon što je razrešen s funkcije direktora kompanije "United Media Digital".