Da li su Vučićeva pomilovanja zakonita: Ministarstvo neće učestvovati, pravnici dovode u pitanje proceduru
Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić na dan podnošenja ostavke najavio je pomilovanja i aboliciju za ukupno 49 osoba.
Međutim, javnost, osim 12 novosadskih aktivista, još uvek ne zna kome je sve oprošteno krivično gonjenje ili kazna.
Prema navodima N1, 37 imena i dalje se krije od javnosti.
Istovremeno, iz Ministarstva pravde je za agenciju Beta rečeno da to ministarstvo neće učestvovati u proceduri oslobađanja od krivične odgovornosti osoba koje treba da budu pomilovane.
"Mi ne znamo koga je Vučić pomilovao. Sve je to bila odluka bivšeg predsednika i naše ministarstvo neće učestvovati u sprovođenju te odluke", navedeno je iz Ministarstva pravde.
Kako je objašnjeno, Vučićeve odluke sada bi trebalo da budu dostavljene nadležnim tužilaštvima i sudovima. Predmeti koji su u fazi istrage ili dokaznih radnji trebalo bi da budu dostavljeni tužilaštvima, dok se predmeti u fazi suđenja ili oni u kojima je već presuđeno dostavljaju sudu, nakon čega bi sud obavestio zatvor.
Ovakva izjava otvorila je pitanje da li je procedura pomilovanja i abolicije sprovedena u skladu sa zakonom.
Članica CEPRIS-a Sofija Mandić za Danas kaže da najpre treba napraviti razliku između pomilovanja osuđenog lica i pomilovanja od krivičnog gonjenja, odnosno abolicije. Pomilovanje se odnosi na lica koja su već pravnosnažno osuđena, dok abolicija predstavlja obustavu krivičnog gonjenja.
"Ministarstvo pravde učestvuje u oba procesa, s tim što, kada je reč o pomilovanju od krivičnog gonjenja, predlog može stići samo od ministarstva. Dakle, ako oni kažu: 'Mi u tome nećemo učestvovati', oni u stvari kažu: 'Predsednik je pomilovao nekog od krivičnog gonjenja bez našeg predloga'. Ako je od tih 49 lica koja je Vučić spomenuo iko pomilovan u toj fazi, zapravo je ministarstvo reklo da je on to uradio bez njihovog predloga, odnosno mimo zakona", kaže Mandić.
Ona navodi da Zakon o pomilovanju propisuje da u slučaju abolicije predlog mora stići od Ministarstva pravde i da predsednik takvu odluku ne može da donese samostalno.
"Što se tiče pomilovanja nakon osude, tu se traži molba osuđenog lica, mišljenje suda, ali i mišljenje Ministarstva pravde. Tako da u oba slučaja ministarstvo zapravo kaže da je dojučerašnji predsednik postupak sproveo sam, a samim tim i mimo zakona. Ja to tako tumačim", navodi ona.
Sa druge strane, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Goran Ilić kaže za Danas da je u konkretnom slučaju reč o pomilovanju koje podrazumeva oslobođenje od krivičnog gonjenja i da se takav postupak ne pokreće po molbi, već isključivo po službenoj dužnosti.
"Zato, suprotno tvrdnji anonimnog sagovornika Bete da Ministarstvo pravde nije bilo uključeno u postupak, Zakon o pomilovanju predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće ministar pravde. Prema tome, ukoliko je poštovana zakonom propisana procedura, Ministarstvo pravde - odnosno ministar pravde - moralo je da bude uključeno u postupak koji je prethodio odluci predsednika Republike", kaže Ilić.
Profesorka Pravnog fakulteta Vanja Bajović takođe dovodi u pitanje proceduru.
"Ako nije postojao predlog Ministarstva pravde, na osnovu čega je onda predsednik doneo odluke o pomilovanju? Vama procedura sama nije ispoštovana i postavlja se pitanje, ako imamo pravno ništavu odluku, kako sudovi da postupaju kada dobiju takvu odluku. Kako tužilaštva da postupaju, da li da obustavljaju istrage", navodi Bajović.
Ona smatra da bi javnost trebalo da dobije odgovor Ministarstva pravde o tome ko je predložen za pomilovanje.
"Da bi se rešile sve nedoumice, smatram da bi trebalo pitati ministra pravde zbog čega je predložio da se određena lica pomiluju, koja je lica predložio i šta ga je za to motivisalo", rekla je Bajović.
Advokat Ivan Ninić ukazuje i na pitanje načina na koji je formiran spisak od 49 osoba.
"I sada se postavlja pitanje - ako vi 49 lica stavite u kategoriju pomilovanih - kako ste vi pravili taj spisak, da li na osnovu medija, hronike, stranačke evidencije, dakle kako ste došli do 49 lica", pita Ninić.
Neki od onih koji su dobili aboliciju, a da je nisu ni tražili ni znali za nju, navode da su želeli suđenje, a ne pomilovanje.
"Ništa od ovoga nismo želeli. Niko od nas nije želeo da ode iz Srbije, niko nije želeo da bude van Srbije, niko nije želeo da posle toga odlukom, opet samo jednog čoveka i njegovom pukom samovoljom, bude aboliran od tog istog navodnog krivičnog gonjenja", rekla je studentkinja Mila Pajić.
Student Branislav Đorđević rekao je da su odluku dočekali "dosta i besno".
"Nije nadležan da odlučuje ko je kriv, a ko ne, koji postupak treba da bude obustavljen, a koji ne", naveo je Đorđević.
Mandić smatra da bi državni organi morali da provere pravnu valjanost odluka koje dobiju.
"Pravni sistem ne predviđa tu vrstu anomalije, da bi predsednik tako teško mogao da povredi svoju dužnost. Sudovi kada dobiju takvu odluku će obustaviti postupak i reći: 'Ovo je potpisalo ovlašćeno lice'. Jer on je predsednik Republike, on ima pravo da pomiluje i neće ulaziti u prethodnu istragu da li je pre toga prekršena procedura", kaže ona.
Dodaje, međutim, da tužilaštvo ima razloga da ispita okolnosti donošenja odluka.
"Međutim, tužilaštvo sada ima razloga da ozbiljno sumnja da su te odluke donete mimo zakona, jer imamo javnu izjavu Ministarstva pravde da je to urađeno mimo zakona, te ima apsolutno dovoljno materijala da to istraži i čak obavezu da obavesti sud o takvim okolnostima, kako ne bi bila doneta odluka koja je posledica krivičnog dela", navodi Mandić.
Ona naglašava da su akt predsednika i pitanje zakonitosti postupka dve odvojene stvari.
"Jedna je sam akt koji je predsednik doneo i po kojem su sudovi i tužilaštva obavezni da postupaju, a druga stvar je da li je to urađeno u skladu sa zakonom i to može biti deo posebne istrage", zaključuje Mandić.
Ilić ukazuje i na širi problem: Zakon o pomilovanju u Srbiji potiče iz 1995. godine.
"Pomilovanje se u Srbiji i danas sprovodi prema zakonu donetom još 1995. godine. U tom propisu i dalje se mogu naći odredbe koje pripadaju jednom drugom pravnom i državnom vremenu - pominje se Savezna Republika Jugoslavija, koja odavno ne postoji, kao i smrtna kazna, koja je u Srbiji ukinuta", navodi Ilić.
On dodaje da problem nije samo u opštem uverenju da svi građani nisu jednaki pred zakonom.
"Imamo i drugi, sistemski problem: i dalje su na snazi propisi pisani za državu i pravni sistem koji više ne postoje, što uveliko otvara pitanje pravne sigurnosti", naglašava Ilić.
Ninić podseća na slučajeve iz regiona u kojima su odluke o pomilovanjima izazvale ozbiljne političke posledice.
"Očekujem čak i neka opskurnija imena iz nekih morbidnijih postupaka, ali ću podsetiti da je u Mađarskoj to oborilo vladu, dovelo do uličnih protesta, oborilo predsednika, da je u Poljskoj to oborilo ministra pravde, izvelo ljude na ulicu. Da je u Makedoniji, gde je isto 50 ljudi pomilovano zbog prisluškivanja, oborilo vladu. Mi imamo pad vlade u regionu zato što je neko dao za pravo da zloupotrebi to diskreciono pravo koje je restriktivnog karaktera", ocenjuje Ninić.
I dalje nema zvaničnog odgovora ko se nalazi na preostaloj listi pomilovanih i aboliranih. N1 navodi da se čeka Službeni glasnik, ali Zakon o pomilovanju iz 1995. godine ne predviđa da imena pomilovanih moraju na taj način biti objavljena.
Danas je pokušao da dobije odgovor od ministra pravde Nenada Vujića, ali se on nije javljao na telefon niti je odgovorio na poruku. Redakcija se obratila i savetnici za medije Aleksandra Vučića Suzani Vasiljević sa pitanjem zbog čega javnost još nije obaveštena o imenima pomilovanih i aboliranih i da li će spisak biti objavljen u Službenom glasniku ili na sajtu Predsedništva, ali odgovori nisu stigli.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
MUP: Ispred REM-a uhapšen 16-godišnjak zbog napada nožem
16.11.2026.•
0
MUP je saopštio da su policajci, koji su danas bili angažovani na obezbeđivanju neprijavljenog skupa ispred prostorija REM-a u Beogradu, uhapsili 16-godišnjaka.
Tužilaštvo podnosi prijavu protiv policajaca zbog odbijanja da uhapse odgovorne iz "Milenijum tima"
16.11.2026.•
1
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podneće krivične prijave protiv policajaca jer nisu sproveli nalog tužioca da se uhapse zakonski zastupnik "Beograda na vodi" i odgovorne iz "Milenijum tima".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - nova tura
16.11.2026.•
8
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama - svakog dana.
Veselin Milić tvrdi da mu Kričak "smešta" jer je odbio da interveniše na protestu 15. marta
16.11.2026.•
10
Pomoćnik direktora policije Veselin Milić svedočio je u istrazi protiv doskorašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP) Marka Krička.
Urednik Informativnog programa RTS-a pozvan na razgovor u policiju zbog intervjua sa Radićem
16.11.2026.•
1
V.d. glavnog urednika Informativnog programa RTS-a Borivoje Uskoković pozvan je da sutra u 7.30 dođe u svojstvu građanina na informativni razgovor u policiju.
Kakav je studentski plan za medije: Od RTS i RTV-a do kontrole novca
16.11.2026.•
4
Studentski program obuhvata i medije. Upravo je veliki deo medija aktivno učestvovao u satanizovanja studenata, šireći govor mržnje među ljudima.
Baucal u Briselu: Smena vlasti samo prvi korak, očekuje nas zadatak obnove insitucija
16.11.2026.•
1
Predstavnik Studentske liste Aleksandar Baucal izjavio je u Briselu da je smena vlasti nenasilnim i demokratskim sredstvima samo prvi korak.
REM zabranio Info jutro na Informeru na 15 dana, Srpski dnevnik na 10 dana
16.11.2026.•
4
Savet REM-a izrekao je meru zabranu prikazivanja emisije "Info jutro" na televiziji Informer u trajanju od 15 dana, "Srpskog dnevnika" na istoj televiziji u trajanju od 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na sedam dana.
Studentima nije dozvoljeno da budu na galeriji Skupštine, pozvali građane da isprate poslanike na sednicu
16.11.2026.•
2
Studenti u blokadi pozvali su građane da im se sutra ujutru pridruže u Pionirskom parku u Beogradu kako bi zajedno ispratili kandidate studentske liste na konstitutivnu sednicu novog saziva Skupštine Srbije.
Uhapšeno još šest osoba zbog pretnji Brankici Stanković
16.11.2026.•
1
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je, pored prethodno uhapšenih, po nalogu ovog tužilaštva uhapšeno još šest osoba zbog sumnje da su pretile novinarki Brankici Stanković.
Valić Nedeljković poklonila Vučićeviću kodeks novinara Srbije, on rekao da ga ne priznaje
16.11.2026.•
4
Članica Saveta REM-a Dubravka Valić Nedeljković je na današnjoj sednici poklonila glavnom i odgovornom uredniku TV Informer Draganu J. Vučićeviću Kodeks novinara Srbije i 400 etičkih kodeksa važećih u svetu.
Mere REM-a protiv TV Kurir i B92, bez mera za K1
16.11.2026.•
3
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je na današnjoj sednici odluke protiv televizija Kurir i B92, dok je u slučaju televizije K1 odlučio da nema mesta izricanju mere.
Agencija prijavila Đedović Handanović zbog prikrivanja imovine, preti joj do pet godina zatvora
16.11.2026.•
11
Agencija za sprečavanje korupcije podnela je Višem tužilaštvu u Beogradu izveštaj o kontroli imovine Dubravke Đedović Handanović, bivše ministarke rudarstva i energetike.
Direktorka i glavna urednica Tanjuga Jovana Joksimović podnela ostavku
16.11.2026.•
21
Direktorka i glavna urednica novinske agencije Tanjug Jovana Joksimović podnela je ostavku i napušta agenciju i televiziju Tanjug. Ona je navela da i dalje ostaje na televiziji K1, gde vodi jutarnji program.
Manojlović: Siniša Mali podneo ostavku na mesto odbornika u Skupštini Beograda
16.11.2026.•
4
Lider pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović rekao je da je ministar finansija Siniša Mali podneo ostavku na mesto odbornika u Skupštini Beograda, pošto je prethodno od 2024. godine protivustavno obavljao dve funkcije.
REM pokreće postupak protiv RTS-a zbog predizbornog spota SNS-a
16.11.2026.•
1
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je odluku da pokrene ispitni postupak i pozove predstavnika RTS-a na sledeću javnu sednicu zbog predizbornog spota liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Razrešena pomoćnica ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića
16.11.2026.•
1
Vlada Srbije razrešila je Emu Kraktus sa funkcije pomoćnice ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića.
Vučić tvrdi: Niko me nije zvao, sam sam sprečio sukobe i građanski rat
16.11.2026.•
29
Aleksandar Vučić, nekadašnji predsednik Srbije odbacio je navode da je pod pritiskom Evropske unije povukao snage iz Pionirskog parka u Beogradu u izbornoj noći.
Raskinut ugovor sa firmom Džareda Kušnera za Generalštab: Nema uzajamnog potraživanja
16.11.2026.•
2
Ministarka građevinarstva Srbije u tehničkom mandatu Aleksandra Sofronijević izjavila je da je potpisan ugovor o raskidu ugovora s firmom Džareda Kušnera.
Komentari 24
dacic
Mirjana
Čeda
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar