Nemačka će primati dvostruko manje radnika sa Balkana: Šta to znači za Srbiju?

Nemačka će prepoloviti broj radnika sa Zapadnog Balkana koji mogu da dođu da rade u toj zemlji, iako deo nemačke privrede upozorava da joj radne snage već nedostaje.
Nemačka će primati dvostruko manje radnika sa Balkana: Šta to znači za Srbiju?
Foto: Pixabay
Naime, od 1. jula 2027. godišnja kvota biće smanjena sa 50.000 na 25.000 radnika, a najveći udar mogao bi da oseti građevinski sektor, u koji kroz ovaj program odlazi oko trećine od ovog broja.
 
Potražnja za radnicima sa Balkana već je, prema nekim podacima, premašivala broj dostupnih mesta, prenosi Insajder.
Nemačka Savezna agencija za rad navela je početkom ove godine da je u decembru 2025. odbila oko 18.000 zahteva jer je godišnja kvota od 50.000 bila popunjena. Istovremeno, nemački poslodavci upozoravaju da im je upravo radna snaga sa Zapadnog Balkana potrebna za popunjavanje upražnjenih mesta u građevini, logistici i drugim sektorima.
 
Novinar Dojče Velea Srećko Matić objašnjava da je odluka nemačke vlade deo reformskog paketa "Program za rast i zapošljavanje", koji je Savezna vlada u Berlinu usvojila početkom jula 2026. godine.
 
Prema njegovim rečima, paket se sastoji od 34 tačke, a pod tačkom 23 predviđeno je da se od 1. jula 2027. godine kvota za takozvani Pravilnik za Zapadni Balkan smanji sa 50.000 na 25.000 osoba godišnje.
 
"U vremenima rastuće stope nezaposlenosti mi ćemo od 1. jula 2027, kako je to bilo i predviđeno u koalicionom ugovoru, ograničiti takozvani Pravilnik za Zapadni Balkan na 25.000 osoba godišnje", navodi Matić sadržaj te tačke.
 
Kako kaže, ta odluka nailazi na dosta nerazumevanja, dok kritičari smatraju da vlada time šalje fatalan signal u stilu da će ograničiti dolazak stranaca kako oni u kriznim godinama ne bi "otimali Nemcima preostale malobrojne poslove".
 
"Ako je to bila logika, onda je totalno kriva, jer ne postoje dokazi da je to tako u praksi", ocenjuje Matić.
 
Ističe da nerazumevanje postoji čak i unutar vladajućeg CDU-a, stranke kancelara Fridriha Merca. Kao primer navodi Sandru Karstensen, poslanicu Hrišćanskih demokrata, koja je pre političke karijere dugi niz godina radila u avio-sektoru.
 
Prema Matiću, ona je za nemačku štampu rekla da je odluka veliki udarac, posebno za aerodrome, građevinsku branšu i neke druge sektore koji, prema njenom mišljenju, praktično zavise od radne snage sa Balkana.
 
Dodaje da je vladinu odluku kritikovalo i Udruženje nemačkih poslodavaca (BDA), koje od nemačke vlade čak zahteva da poveća kvotu za radnu snagu iz zemalja Zapadnog Balkana.
 
Kako navodi Matić, razlog je to što, prema mišljenju BDA, na tržištu i dalje postoji velika potreba za radnom snagom, pogotovo u gastronomiji, logistici i građevini, dakle, upravo u onim branšama u kojima često završe ljudi sa Balkana.
 
Matić ocenjuje da poslednji izborni rezultati AfD-a, poput trijumfalne pobede te stranke u Saksoniji-Anhalt na istoku Nemačke, nisu mogli da utiču na odluku savezne vlade, jer je ona usvojena već u julu i bila je najavljena koalicionim ugovorom koji su CDU/CSU i SPD sklopili pre godinu i po dana.
 
Ipak, kako navodi, u vremenima ekonomskih problema, recesije i stagnacije, a posledično i rasta stope nezaposlenosti, javnost vrši pritisak na izvršnu vlast da ograniči migracije i pokuša da bolje "iskoristi" domaću radnu snagu, odnosno ljude koji se vode kao nezaposleni.
 
"Njihovo reaktiviranje na tržištu rada bi u teoriji smanjilo pritisak na državnu kasu, odnosno socijalna davanja, ali u praksi, kako kažu i predstavnici mnogih privrednih sektora, to ne funkcioniše baš tako jednostavno", kaže Matić.
Stanić (PKS): Ne očekujem da će smanjenje kvote predstavljati veći problem za Srbiju
 
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije smatra da poslednju odluku nemačke vlade treba posmatrati i kroz unutrašnju političku situaciju u toj zemlji i rast podrške desnici.
 
"To je apsolutno više unutrašnje pitanje nemačke privrede i njihove političke situacije. Oni na neki način pokušavaju da se dodvore biračima koji odlaze udesno", kaže Stanić.
 
Kako navodi, CDU i SPD, koje čine vladajuću koaliciju, suočavaju se sa padom podrške, dok AfD prema pojedinim istraživanjima ima oko 30 odsto.
 
Ipak, Stanić ne očekuje da će smanjenje kvote predstavljati veći problem za Srbiju. Ocenjuje da bi deo radnika koji zbog manjeg broja dostupnih mesta ne ode u Nemačku mogao da pronađe posao u Srbiji, posebno u građevinskom sektoru.
 
"Ljudi koji ne budu otišli tamo svakako će sada naći mnogo više posla ovde nego što su mogli ranije, imajući u vidu dosta veliku aktivnost građevinske industrije", kaže Stanić.
 
Prema njegovim rečima, među radnicima koji odlaze u Nemačku najviše je građevinskih radnika, ali i inženjera i medicinskih tehničara. Dodaje da su uslovi za deo tih zanimanja u Srbiji bolji nego ranije, iako su zarade u Nemačkoj i dalje veće.
 
"Naravno, i dalje je u Nemačkoj to više i uvek će biti tako, ali činjenica jeste da će, ako ti ljudi ne odu tamo, svakako biti manje doznaka za taj broj ljudi koji šalju novac iz Nemačke ka Srbiji", navodi Stanić.
 
Ceo tekst pročitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija