Savet za borbu protiv korupcije upozorava da u Srbiji ne postoji adekvatna kontrola hrane

Bezbednost hrane u Srbiji često je prepuštena savesti samog proizvođača, umesto rigoroznoj državnoj kontroli, upozorio je Savet za borbu protiv korupcije.
Savet za borbu protiv korupcije upozorava da u Srbiji ne postoji adekvatna kontrola hrane
Foto: 021.rs
Najveći sistemski problem je podela nadležnosti između različitih ministarstava i inspekcija, naveo je Savet u Izveštaju o bezbednosti hrane u Srbiji koji je dostavljen Vladi i Ministarstvu poljoprivrede.
 
"Kontrola hrane je podeljena između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (veterinarska, fitosanitarna i poljoprivredna inspekcija) i Ministarstva zdravlja (sanitarna inspekcija). Zbog preklapanja ili nedovoljno jasno definisanih granica u zakonu, često dolazi do prebacivanja odgovornosti između inspekcija, što ostavlja određene faze u lancu proizvodnje i prometa bez adekvatne kontrole", ocenjeno je u izveštaju, preneo je N1.
Iako je, kako se navodi, Direkcija za nacionalne referentne laboratorije u Batajnici otvorena, njen pun kapacitet i zakonska uloga nisu kompletno realizovani. Srbija se i dalje u velikoj meri oslanja na ovlašćene privatne i službene laboratorije za analizu uzoraka, koje najčešće nisu izabrane u transparentnom postupku.
 
"Pravni sistem ne deluje dovoljno preventivno na prekršioce imajući u vidu da je blaga kaznena politika i da postoji sporost u rešavanju postupaka. Inspekcije podnose prijave, ili veliki broj prekršajnih i privrednih prestupa zastari pre nego što sudovi donesu pravosnažnu presudu. Kazne koje se izriču velikim proizvođačima ili trgovinskim lancima često su simbolične u odnosu na profit koji ostvaruju prodajom nebezbednih proizvoda, pa se ekonomski isplati rizikovati", navodi se u izveštaju.
Zakon, dodaje se, propisuje stroge kontrole, ali sama regulativa ne rešava problem nedostatka ljudi na terenu.
 
"Broj veterinarskih, fitosanitarnih i sanitarnih inspektora je drastično manji od realnih potreba. Jedan inspektor često pokriva ogromnu teritoriju i hiljade objekata, što onemogućava redovne službene kontrole, već se uglavnom reaguje samo po prijavama građana", ukazao je Savet.
 
Savremeni načini prodaje hrane, kako se konstatuje, prevazišli su trenutni zakonski okvir.
 
"Tržište neregistrovane prodaje preko društvenih mreža zakonski je teško uhvatljivo. Inspekcije prema zakonu imaju ograničene mogućnosti da kontrolišu privatne posede i ne registrovane subjekte. Takođe, prodaja namirnica sklonih brzom kvarenju (mlečni proizvodi, jaja, meso) van uređenih pijačnih mesta i dalje je prisutna zbog manjkavosti u primeni kaznenih odredbi lokalnih komunalnih službi i republičkih inspekcija", naveo je Savet.
 
Dodaje se da, iako je uvođenje HACCP sistema (samokontrole) zakonska obaveza za sve koji se bave hranom, država nije obezbedila dovoljno fleksibilne olakšice ili jasne procedure za male proizvođače, na primer seoska gazdinstva.
 
Rezultat je da mnogi mali proizvođači posluju u sivoj zoni "jer ne mogu da ispune komplikovane i skupe administrativne zahteve koje zakon nameće podjednako i njima i velikim proizvođačima".
 
"Na osnovu nekih od iznetih nedostataka u postojećoj zakonskoj regulativi može se izvesti zaključak da kumulativni efekat podeljene nadležnosti i nedostatka inspektora stvara sistem u kome je bezbednost hrane često prepuštena savesti samog proizvođača, umesto rigoroznoj državnoj kontroli", upozororio je Savet.
 
U preporukama Saveta navedeno je da je, umesto podeljenosti između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, potrebno formirati centralizovano telo koje bi objedinilo sve inspekcijske službe, čime bi se ubrzalo donošenje odluka i eliminisao institucionalni sukob nadležnosti, navodi Savet.
 
"Preporučuje se hitno popunjavanje sistematizovanih radnih mesta koja nisu popunjena, uz proširenje broja sistematizovanih radnih mesta u inspekcijama sa povišenim rizikom na nepravilnosti i zloupotrebe i omogućavanje zapošljavanja mlađih stručnjaka (tehnologa, veterinara, agronoma) i njihove kontinuirane edukacije o novim naučnim saznanjima i rizicima", navodi se u preporukama.
 
Savet preporučuje državi da ojača kapacitete Nacionalne referentne laboratorije u Batajnici. Njeni kapaciteti, navodi se, moraju biti u punoj funkciji za sve vrste analiza, čime bi se obezbedilo kontinuirano finansiranje najsavremenije opreme za analize na specifične toksine, pesticide ili teške metale a rezultati analiza ne bi čekali predugo ili uzorci slali u inostranstvo.
Nadležne inspekcijske službe treba da planiraju veći broj nenajavljenih uzorkovanja hrane, delujući preventivno.
 
Potrebno je, takođe, da se uspostavi trajni, preventivni sistem kontrole žitarica i stočne hrane još na poljima i u silosima, kako bi se sprečilo prelivanje aflatoksina u mleko i mlečne proizvode.
 
"Standardi i granice dozvoljenih količina moraju biti usklađeni sa regulativom EU", ukazao je Savet.
 
Neophodno je, smatra Savet, pojačati kontrolu domaćih poljoprivrednih proizvođača u vezi sa poštovanjem "karence" (vremena koje mora da prođe od prskanja voća i povrća do berbe) i pooštriti kaznenu politiku za neadekvatnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja.
 
Nadležna ministarstva treba da razviju jedinstvenu digitalnu platformu gde se u svakom trenutku, putem QR koda ili bar-koda, može ispratiti putanja proizvoda, od farme ili njive, preko prerađivača i hladnjače, do police u prodavnici, preporučuje Savet.
 
"Po ugledu na mnoge razvijene zemlje, rezultati kontrola treba da budu transparentni, dostupni na sajtu nadležne inspekcije. Ako se u nekom proizvodu ili restoranu pronađe ozbiljna nepravilnost, ta informacija (nakon potvrde) treba da bude javno dostupna potrošačima, što bi nateralo takve subjekte na daleko veću odgovornost i smanjilo mogućnost drugih da javnim objavljivanjem rizikuju ugled i opstanak", ocena je Saveta.
 
Vladi Srbije preporučeno je i da rad nadležnih inspekcija za kontrolu i bezbednost hrane bude transparentan i dostupan javnosti kroz informatore o radu objavljene na njihovom sajtu, "što nije slučaj kod mnogih inspekcija".
 
Finansijski i stručno treba da se pomogne manjim privrednim subjektima kao što su (mlekare, sušare, mesare, pekare i dr.) da implementiraju higijenske standarde bez ugrožavanja njihovog opstanka na tržištu.
 
Nadležne institucije, uz podršku udruženjima za zaštitu potrošača, treba da pokrenu nacionalnu kampanju o pravilnom čuvanju hrane u domaćinstvima, čitanju deklaracija i prijavljivanju uočenih nepravilnosti nadležnim inspekcijama.
 
"Državna revizorska institucija, Budžetska inspekcija i druge službe treba da kontrolišu trošenje budžetskih sredstava namenjenih za bezbednost hrane i da za tu namenu budu izdvojena sredstva u dovoljnom obimu, jer investiranje u bezbednost hrane nije trošak za budžet, već direktna ušteda u zdravstvenom sistemu i investicija u izvozni potencijal srpske poljoprivrede", ukazao je Savet.
 
Preporuka je i da se u okviru nadležnih ministarstava pojača unutrašnja kontrola rada inspektora i uvede digitalizacija, odnosno takozvani ("e-Inspektor"), zatim da Uprava za zaštitu bilja izvrši potpunu digitalizaciju fitosanitarnih procedura i izvrši pooštravanje terenske kontrole prodaje i upotrebe hemijskih sredstava.
 
Ceo tekst pročitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija