Preminuo vajar i slikar Sava Halugin

Vajar i slikar, akademik Sava Halugin preminuo je 23. aprila u Subotici, u 81. godini, saopštila je danas Srpska akademija nauka i umentosti (SANU).
Iz SANU su ocenili da je Halugin jedan od naših najznačajnijih vajara i slikara i da je njegov odlazak veliki gubitak za akademiju, srpsku i svetsku umetnost i kulturu.
 
Rođen u Novom Kneževcu, Halugin je 1968. godine završio višu pedagošku školu u Novom Sadu, Odsek za likovnu umetnost, da bi potom 1972. diplomirao Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, Vajarski odsek.
Od 1980. do 1994. godine imao je status slobodnog umetnika u Beogradu, a od 1994. je predavao na Pedagoškoj akademiji u Subotici Metodiku likovnog vaspitanja sa praktičnom nastavom.
 
Haluginu je 1994. godine objavljena monografija "Zemlja i metal", na srpskom i engleskom jeziku.
Izlagao je samostalno i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u Srbiji i inostranstvu, njegova dela se nalaze u kolekcijama Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Narodnog muzeja Srbije, Savremene galerije u Subotici, SANU i u brojnim privatnim kolekcijama, a njegove skulpture izvedene su kao dela u javnom prostoru u Subotici, Novom Sadu, Kikindi i Somboru.
 
Halugin je za dopisnog člana SANU izabran 2018, a za redovnog člana 2024. godine, bio je član Akademijskog odbora za visoko obrazovanje, a u Galeriji SANU priređena je 2023. izložba "Sava Halugin: Poziv na oduševljenost".
 
"U delu Halugina izdvajaju se dve velike celine. Prva, izvedena u kamenu, obeležila je početak stvaranja i trajala gotovo 20 godina. Druga, koju karakteriše izbor bronze kao materijala drugačijih svojstava, omogućila je umetniku da intenzivno istražuje i ostvaruje pomake unutar svoje umetnosti od sredine osamdesetih godina do danas", navedeno je iz SANU.
 
Kako je istaknuto, posebno mesto u Haluginovom opusu imaju crteži i slike, a u "vajarskim formama otkrivao je kvalitet jezika kao i esencijalna stanja kreativnog bića".
 
Iz SANU su naveli da su oblasti Haluginovih umetničkih istraživanja bile "sinteza osnovnih tokova srpske moderne skulpture u širokom rasponu od ekspresionizma do nadrealizma, u dinamičnoj artikulaciji svih elemenata skulpturalnih kompozicija", kao i "modelovanje asocijativnih bronzanih organizama kao i slovnih znakova osobenih asocijacija".
 
Halugin je dobio, između ostalog, Oktobarsku nagradu grada Subotice (1988), Nagradu "Oktobarskog salona" za skulpturu, Izložbeni prostor "25. maj" Beograd (1995), Prvu nagradu na pozivnom konkursu za izradu figure Mihajla Pupina u Novom Sadu (2010) i Prvu nagradu na pozivnom konkursu Zavoda za kulturu Vojvodine za rešenje plakete koja se dodeljuje za životno delo u kulturnom stvaralaštvu (2010).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • /

    25.04.2026 10:06
    /
    @Grut
    uporediti spomenik svetozara miletica i spomenik mihajlu pupinu bas ne ide.

    porediti sa spomenikom tapavici je vec na istom nivou.
    steta sto ste rusili astrougarske kuce po gradu posto su ukrasi iznad vrata bili vestije uradjeni

    postoje savremeni vajari pa ih pogledaj.
  • Grut

    24.04.2026 23:20
    Paradoks političarenja
    Poštovani komentatoru /
    slažem se sa Vašim sarkastičnim komentarom u vezi statue Jaše Tomića na kraju Ulice Modene ali samo donekle u vezi talenta i vrednosti umetnosti gospodina Halugina. Sava Halugin je nesumnjivo bio izvrstan vajar. Njegove kamene skulpture iz sedamdesetih i potonje bronze iz osamdesetih godina XX.veka ga svrstavaju u sam vrh umetnosti Srbije i širih exYU prostora. To što je u jednom trenutku posrnuo zaigravši na kartu politikantstva upecavši se na udicu tadašnje političke vrhuške Novog Sada i pristao da ostavi trag o svom postojanju u vremenu po njihovoj narudžbini na "ponos" njih a svoju nesumnjivu štetu neće umanjiti prednost njegovog rada niti njegov doprinos srpskoj umetnosti. Još jedan takav paradoks imamo i u samom centru grada. Ivan Meštrović, najbolji vajar exYu prostora prve polovine XX veka a nesumnjivo jedan od najboljih u celokupnoj istoriji jugoslavenskih naroda je svoje najgore delo ostavio u amanet nama novosađanima.kroz spomenik Svetozaru Miletiću iz istih razloga kao i Sava Halugin. Srećom za nas a i samu umetnost ovi uradci neće i ne mogu umanjiti kvalitet i doprinos obojice pomenutih velikana vajarske umetnosti našeg podneblja.
  • /

    24.04.2026 15:53
    /
    pa sto se stidite kasti da je lokacija spomenika mihajla pupina ona tamo na cosku modene.
    da se zna koliki je talenat bio

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina

Kusturica snima novi film u Čurugu

Proslavljeni reditelj Emir Kusturica započeo je snimanje svog novog filma, porodične drame "Čuružanka". Film će se snimati do sredine decembra u Čurugu.

Ceo Zrenjanin bez vode zbog prekida struje

Zbog prekida snabdevanja strujom sa trafostanice koja napaja izvorište i postrojenje za prečišćavanje vode, došlo je i do prekida vodosnabdevanja na teritoriji grada Zrenjanina.