Rojters o požaru u Deliblatskoj peščari: Spremanje za još vreliju budućnost

Više od mesec dana nakon što je vatra zahvatila rezervat Deliblatske peščare u Srbiji, šumari se suočavaju sa teškim odlukama.
Rojters o požaru u Deliblatskoj peščari: Spremanje za još vreliju budućnost
Foto: 013info.rs
Jedna od ključnih dilema jeste šta zadržati, a šta zameniti u Deliblatskoj peščari, na području na kojem požar još tinja, gde su šumski požari nekada bili retki, ali se sada očekuje da će, zbog posledica globalnog zagrevanja, postajati sve češći, piše Rojters.
 
Promene, kada do njih dođe, biće potrebne godine da se ustale, rekla je Jovana Devetaković, vanredna profesorka na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
"Prvih 15, 20 ili čak 25 godina verovatno neće izgledati kao šuma, izgledaće kao nisko žbunje", rekla je ona.
 
Sama procena štete zahtevaće godinu dana rada, rekla je ona.
 
Zatim će uslediti uklanjanje uništenog materijala, uključujući poluizgorelo ili oslabljeno drveće, veoma postepen proces kako bi se osiguralo da ono ne podstakne nove požare, niti stvori staništa za razmnožavanje potkornjaka koji ugrožavaju zdrave šume.
 
Zatim ostaje izbor šta ponovo zasaditi, breza, topola, jasen i hrast mogli bi da zamene lako zapaljive četinare u rezervatu.
Crni borovi i bagremi više od dva veka daju obrise njenom horizontu. Ali parcele na kojima su ta stabla ponovo zasađena stradale su u ranijim požarima, posebno u velikim požarima 1996. i 2007. godine.
 
"Pravo pitanje je: da li želite bagrem i crni bor u ovom ekosistemu?", upitao je Aleksandar Held, viši stručnjak Evropskog instituta za šume, organizacije koju podržava 30 evropskih država.
 
On je savetovao da se ne žuri sa pošumljavanjem velikih razmera i preporučio period posmatranja od tri do pet godina na područjima gde ne postoji neposredan rizik od erozije.
Podaci Evropskog sistema za informacije o šumskim požarima pokazuju da je period od 2023. do 2025. bio najgori trogodišnji period kada je reč o požarima u Srbiji u ovom veku.
 
Kao znak koliko su se stvari promenile, stručnjaci sada prave poređenja sa tradicionalno mnogo sušnijim regionima.
 
Grčka se suočila sa sličnim problemom kada je ponovo pošumljavala peščane delove zapadnog Peloponeza nakon šumskog požara 2007. godine, rekao je Teoharis Zagas, profesor emeritus šumarstva i prirodne sredine na Aristotelovom univerzitetu u Solunu.
 
"Moraju se primeniti posebne metode, uz korišćenje organskog materijala u sadnim jamama i materijala koji zadržavaju vodu i poboljšavaju vlažnost zemljišta", rekao je.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina

U Subotici obeležen Dan grada

Dan grada Subotice i 247. godišnjica od sticanja statusa slobodnog kraljevskog grada obeleženi su danas svečanom sednicom Skupštine grada u Velikoj većnici Gradske kuće, na kojoj su uručena priznanja.