Da se u Srbiji "opredeljuju sredstva za ćutanje" i da većina građana ćuti zbog bede i siromaštva zarad egzistencije, smatra politikolog Duško Radosavljević.
Neretko ćute same institucije, kao i političari na vlasti, onda kada bi trebalo da se reaguje, kao u slučaju desničarskih akcija, kojima je cilj da zabrane nekome da govori.
"Većina u Srbiji ne može da zamisli koliko para imaju Mišković ili Kostić, ali oni vide komšiju koji ima 200 grama hleba, koji ode na miting SNS-a, dobije dva sendviča, jedan sok i hiljadu dinara. Oni to vide, jer je to realno za bedu i sirotinju, koje je sve više u Srbiji. Ko se opredeljuje za prekidanje tišine? Mlađi ljudi, pismeni, stručnjaci, ali onda i njima dojadi, pa se smanje i tamo plate. Pitanje svakog od nas je šta će da odabere. Mislim da je čovek živo biće dok priča i prkosi tišini", navodi Radosavljević.
Iako mnogi tvrde kako jе aktivizam utonuo, očiglеdno jе da su dеsničarskе grupе dalеko organizovanijе. Onaj dеo građanstva, koji nе žеli da sе grupišе ni u jеdnu partiju ili pak idеološki okvir, uglavnom ostajе van domеta mеjnstrim mеdija i njihovе idеjе nе dopiru do širеg kruga ljudi.
Istoričar Milivoj Bešlin smatra da je strah jedan od glavnih razloga za ćutanje i dodaje da samo društvo mora da jača na račun države.
"Jedini lek koji možemo imati i protiv ćutanja i straha je da jačamo društvo na račun države, što je i jedini lek protiv autoritarizma. Mislim da ovo nije totalitarizam, već diktatura, ovo jeste sistem, sa jasnim autoritarnim tendencijama, koje će da jačaju ako mu ne budemo pružali otpor", navodi on.
Bešlin ukazuje na to da trenutno vlada jedan od najnasilnijih oblika cenzure.
"Imamo jedan od najperfidnijih i najnasilnijih vidova cenzure. U Iranu postoji institucija koja se naziva Basiđi, a predstavljaju jednu neformalnu, paramilitarnu grupu mladih ljudi. Oni ne postoje u političkoj nomenkulturi Irana, oni su izuzetno nasilni i nekažnjeno ubijaju i lome. Bojim se da se u Srbiji danas stvaraju ozloglašeni srpski Basiđi, to su fašističke grupe, koje idu okolo i zabranjuju stvari i zastrašuju ljude. Mi dobijamo ovu vrstu banditske, perfidne cenzure nasilja, gde se ne kaže otvoreno da je to cenzura, ali izađete krvave glave nakon što kažete nešto i ne padne vam više na pamet da govorite o toj temi", kaže on.
Bešlin dodaje da nacionalizam ima potrebu da obriše sve druge identitete i predstavi se kao jedini.
On kaže da su vidovi otpora u Srbiji blagi. "Vidim razne vidove otpora, postoje medijske oaze, političke i društvene, ali nedovoljno. Ovde je veći problem sa ekonomskim pristcima, da ljudi ostaju bez posla, da se i privatnici ucenjuju i uslovljavaju", kaže on.
Bešlin ukazuje i na to da se ćuti i u samim akademskim krugovima. "Teoretičari i sociolozi su ovde potpuno zatajili. Ovde se brane doktorati tako što se prevodi pet ili deset američkih knjiga, a vama se dešava živa stvar. Ako govorimo o ćutanju, naravno da ga ima, uzmite samo Univerzitet u Novom Sadu, pitanje je može li na prste jedne ruke da se prebroje ljudi koji će javno da istupe. Onda ih pitate čega se plaše, da li su kukavice ili se slažu sa tim. Čak i razumem one koji se slažu, ali bih voleo one koji ćute da pitam zbog čega ćute, da li je to strah, da li je to konformizam ili ucena", pita se Bešlin.
Politikolog Duško Radosavljević kaže da se tolerisanjem ekstremista šalje poruka da su njihove aktivnosti društveno poželjne. On navodi da je stalno isključivanje drugog i drugačijeg večiti problem u Srbiji.
"Svi ti strojevi rade i prete po ulicama, ali je njima glava negde blizu poluga režima. To nisu izolovani incidenti, jer vi imate tu žurbu da se kazne neistomišljenici i da se usadi jedno razmišljanje. Problem jeste što se ne reaguje, što se određuje ko je Srbin, a onaj ko to, prema nečijoj arbitraži nije, on ne može da govori. Postoje stvari, kao Kosovo i Metohija, o kojima ne smete da pričate jer su 'svetinja'. Kada pitate ko je rekao da je to svetinja, odgovor je: 'ja sam to rekao'. Od tog 'ja sam rekao' počinje svaki fašizam, jer ti moraš toga da se pridržavaš i ćutiš. To je problem što obrazovani, na prvi pogled čestiti ljudi, o takvim stvarima ćute", kaže Radosavljević.
Dodaje da se većina ljudi miri sa situacijom i nema sopstveno mišljenje.
"Društvena nauka beži u marginu. Štrajkovi, ljudi odsecaju ruke, recimo Goša, radnici blokiraju čitav jedan grad, izlaze na pruge, ne dozvoljavaju da ode to što su zaradili, o tome niko nije pisao. Možda ljudi misle da je u redu da zarade 1.000 evra kao profesori i nemaju svoje mišljenje. Ovo je zemlja gde je profesionalizam odavno još sa Miloševićem otišao", smatra ovaj politikolog.
Istoričar Milivoj Bešlin navodi da ukoliko država nije u stanju ili ne želi da zaštiti ustavom zagarantovano pravo na javno izgovorenu reč, onda bi građani trebalo da se samoorganizuju.
"Ukoliko država nije u stanju da obezbedi očuvanje sopstvenog ustavnog poretka, onda je zaista pitanje da li ćemo morati sami da se branimo. Neka se ne vara država, ni fašističke grupe, da je građanska Srbija baš toliko naivna, glupa i kukavička, da neće umeti sama da se brani, ako procenimo da država ne želi da štiti osnovno ljudsko pravo", kaže Bešlin.
Radosavljević ukazuje i na veliku odgovornost tužilaštva. "Gde ste čuli da je državni tužilac reagovao. Mi stalno kažemo kriva je policija, a šta rade tužioci? Oni su kičma nečega što bi trebalo da bude pravosudni sistem, a oni obično nisu čuli da se nešto desilo. Kad tebi državna vlast odbija da vrši ono što je ustavom zagarantovano, o čemu onda da pričamo", navodi on.
Sagovornici smatraju da veliku ulogu igra strah od toga da se ostane bez posla i sigurnosti, bez sredstava kojim se obezbeđuje egzistencija, što je jedan od razlog tišine i izostanka kritike, ali i reakcije. Književnik Laslo Vegel ranije je rekao da u Novom Sadu vlada "ogromna tišina", ali je ocenio da ta tišina ne može dugo da traje i da će doći do obračuna između "profesionalnih ekstremista i dvolične vlasti".
Diskusiju sa studentima na ovu temu, možete pogledati u videu ispod.
Pisanje ovog teksta pomoglo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije podržavajući projekat Radija 021 "Mržnja nije normalna stvar". Sadržaj teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Ministarstva.
napisah komentar podugačak i kad htedoh da pritisnem enter pomislih: čemu sve to????....... nema svrhe.....i sve izbrisah......čak se i sad dvoumim da li da stisnem enter......
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Predlog odluke o izradi Plana generalne regulacije prostora Mali Beograd - Veliki rit, južni deo naći će se pred novosadskim odbornicima na sednici Skupštine grada koja će se održati u ponedeljak, 29. juna.
Prosečna plata u Novom Sadu za april ove godine je bila 138.914 dinara sa uračunatim doprinosima i porezima, što znači da su Novosađani prihodovali manje nego u martu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.
Nezavisni sindikati fakulteta Univerziteta u Novom Sadu okupili su se ispred zgrade Rektorata, a povodom sednice Senata sa zahtevom da se na dnevni red uvrsti ponovno glasanje o reizboru profesora Vladimira Mihića.
Simpatizeri Srpske napredne stranke krenuli su jutros peške iz Petrovaradina ka Beogradu, gde će u subotu, 27. juna biti održan skup koji organizuje ta stranka.
Nezavisni sindikati UNS-a pozivaju na protest podrške profesoru Vladimiru Mihiću u četvrtak, 25. juna ispred zgrade Rektorata jer se tačka o njegovom reizboru za profesora neće naći na sednici Senata Univerziteta.
U okviru Gradskog centra za unapređenje reproduktivnog zdravlja organizuju se besplatne edukativne radionice za roditelje odojčadi i male dece uzrasta do tri godine na temu pružanja prve pomoći.
Zborovi građana Novog Sada objavili su danas da su aktivisti Posmatračke misije "Budni do kraja" Nikola Ć. i Dimitrije S. od danas na slobodi jer je Viši sud u Novom Sadu prihvatio žalbe njihovih branilaca.
Najveća kolonija belih roda u Srbiji, koja je i jedna od najvećih u Evropi, nastavlja da raste na nedovršenom objektu pored auto-puta u Novom Sadu i ove godine broji 75 aktivnih gnezda.
Neposredno pre početka sednice Skupštine Vojvodine novosadska opozicija održala je konferenciju za medije, a glavna tema bila je racionalizacija u Pokrajinskoj vladi i masovna otpuštanja.
Novosađanima su stigle SMS poruke sa upozorenjem da je u naredna dva sata na području Bačke, odnosno od Crvenke do Bačkog Petrovca, povećana opasnost od pljuskova, grmljavine i grada.
Na sednici Skupštine grada novosadski odbornici odlučivaće o izradi izmena i dopuna Plana generalne regulacije prostora u zapadnom delu grada na području Telepa.
Komentari 2
htedoh
d
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar