Regionalna deponija: Šta Novi Sad može da nauči na primeru Užica?

Nekada primer dobre prakse - sada ekološka katastrofa, regionalna deponija Duboko u Užicu je spomenik lošeg upravljanja. Novi Sad je u procesu regionalizacije i sanacije. Da li će ponoviti iste greške?
Regionalna deponija: Šta Novi Sad može da nauči na primeru Užica?
Foto: Sanja Đorđević
Samo do kraja jula ove godine registrovano je preko 1.000 požara na deponijama u Srbiji. Prošle godine smetliša širom zemlje gorela su 2.171 puta, što u proseku znači da je gorelo šest deponija dnevno. 
 
Duži periodi suša, visoke temperature i jaki vetrovi usled klimatskih promena prete da se ovaj problem u budućnosti razbukta. Rešenje bi trebalo da budu regionalne sanitarne deponije kakvih u Srbiji trenutno ima 12.  
 
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, samo 2023. godine bacili smo pet miliona tona otpada. Svega četvrtina je odložena na način koji minimalno šteti životnoj sredini. 
 
Ostatak je direktno deponovan u životnu sredinu bez ili sa minimlanim stepenom zaštite. Razlika između sanitarne i divlje deponije je uglavnom jedino u tome što se na prvom odlažu komunalna preduzeća, a na drugim građani direktno. 
Dve ključne reči: regionalna i sanitarna 
 
Prema Programu upravljanja otpadom u Srbiji 2022 - 2031, cilj je da svo smeće na kraju završi u regionalnim centrima za upravljanje otpadom. Tako će se smanjiti troškovi odvajanja, reciklaže i tretmana koje lokalne samouprave ne bi mogle same da podnesu. 
 
Tako bi umesto na različite gomile, pelene, higijenske uloške i druge stvari koje ne mogu da se recikliraju, građani Bačke Palanke, Beočina, Žablja, Bačkog Petrovca, Srbobrana, Temerina, Vrbasa i Novog Sada odlagali na istu, zajedničku
 
Sanitarna deponija znači da ona ima zaštitnu podlogu koja ne propušta deponijski iscedak da prodre u podzemne vode. Za ovu tečnost, trebalo bi da postoje posebni odvodni kanali. Ona bi trebala da se prečisti pre nego što se ispusti u životnu sredinu. 
 
Telo deponije trebalo bi da ima i cevi za gasove, koji su lako zapaljivi, a mogu se iskoristiti za generisanje energije. Sanitarna deponija trebala bi da ima i ogradu i vagu na ulazu, ali na 122 deponija ne postoji ništa, ili postoji tek ponešto od ove zaštite. 
 
  
 
Međutim, od 12 sanitarnih deponija, na sedam je izbio požar u nekom trenutku. Inžinjer zaštite životne sredine Igor Jezdimirović kaže da je ovo posledica neadekvatnog upravljanja otpadom. 
 
"Prvo moramo da preveniramo nastajanje otpada. Nakon toga možemo da vidimo kako možemo ponovo da ga upotrebimo. Zatim da ga iskoristimo za energiju, pa tek onda da ga deponujemo. Jer kad prođemo sve ove elemente, ono što ostaje postaje inertno", objašnjava Jezdimirović.  
Saga zvana Duboko
 
Pre tačno dve decenije, građani Užica, Čačka, Lučana, Požege, Arilja, Ivanjice, Bajine Bašte, Kosjerića i Čajetine potpisali su ugovor o pokretanju izgradnje zajedničke deponije. Sa presecanjem crvene vrpce se kasnilo. Ipak 2011. godine konačno je puštena u rad. Sistem upravljanja otpadom vredan više od 18 miliona evra trebao je bude primer drugima. Duboko je deponija koja je čak i jedina imala sve potrebne dozvole
 
Ideja je bila da građani odvajaju deo svog odpada za reciklažu, tako da količina mase koja se deponuje bude manja za 30%. Tako je njen vek trebao da bude dvadesetak godina. Međutim, lokalne samouprave nisu adekvatno informisale građane, koji su bili i nepoverljivi da će se njihov trud zaista isplatiti jer su viđali da odvojeni otpad završava u istom kamionu, tvrdi aktivista udruženja “Da (ne) dišemo Duboko” Branko Nikolić.
 
"Mnogo je veća količina otpada za deponovanje, nego što je to bilo predviđeno projektom. Duboko je vrlo brzo počela da prevazilazi svoj predviđeni kapacitet", objašnjava Nikolić. 
 
  
 
On tvrdi da je kapacitet deponije popunjen još 2021. godine, a da trenutno ima za oko trećinu smeća više nego što je predviđeno da može da stane. Zbog pretrpavanja, zatrpane su instalacije koje su zapaljive gasove iz tela deponije trebale da izbace na površinu i tako spreče pojavu požara. Inače, u razvijenijim zemljama, ovi gasovi se koriste za generisanje energije. 
 
Posledice neadekavnog upravljanja, eskalirale su prošle godine u maju, kada je na deponiji izbio veliki požar. Gašenje je trajalo 20 dana. Sve to vreme građani Užica, Sevojna, Tatinca i Lužničke Doline udisali su opasan dim. 
 
Tada je i počela borba građana koji su se okupili u udruženje "Da (ne) dišemo Dubko". Organizovali su proteste. Fizički su sprečavali 100 dana da kamioni iz drugih opština dolaze na ovu deponiju. Svoj problem su razglasili u medijima. Nastojali su da omasove borbu. Došli su do saznanja da je upotrebna dozvola istekla 2022. godine, a da je nova bila falsifikovana. Pokušali su da razgovaraju sa lokalnim donosiocima odluka. 
 
Na kraju su podneli sudu tužbu, što je značilo da deponija ne može da se koristi do kraja sudskog postupka. Dan po donošenju te odluke i republička inspekcija je zabranila korišćenje. 
 
Krajem prošle godine, u udruženju su saznali da odluka gradskog građevinskog inspektora o zabrani rada deponije postoji od februara te godine, ali da su je predstavnici gradske vlasti ignorisali. Branko Nikolić upoređuje njihovu borbu sa studentskom.
 
"Zaštita odgovornih funkcioniše na isti način i mi ne možemo da dopremo do krivaca", navodi ovaj aktivista. 
 
Epilog događaja bio je pritvor od 30 dana za Branka Nikolića, dok je tadašnji direktor Regionalnog centra za upravljanje otpadom JKP Duboko Momir Milovanović prešao na drugu funkciju u istom preduzeću. 
 
Sada Užičani i Užičanke plaćaju otpad tri puta više jer umesto na par kilometara, otpad iz ovog grada odlazi u 140 kilometara udaljeno Lapovo koje naplaćuje dodatne naknade za deponovanje. 
 
Takođe, pojavio se novi problem - pretovar otpada koji nastaje u ovom gradu. Zvanična je informacija da se ovaj proces obavlja u Čačku. Međutim, građani tvrde da su svedočili pretovaru na najrazličtijim nedozvoljenim mestima
 
"Kad se građani bune zbog cene i pretovara, predstavnici vlasti kažu da je naše udruženje krivo za to, jer otpad iz ovog grada više ne može da se zbrinjava na deponiji Duboko", ukazuje na spin Branko Nikolić iz udruženja "Da (ne) dišemo Duboko". 
 
 
Odgovornost se ne završava postavljanjem kanti
 
Jednom primer kako bi upravljenje otpadom trebalo da funkcioniše, sada je upozorenje kako ne treba da se radi. Devet lokalnih samouprava deli odgovornost za ekološku katastofu. A jedan od glavnih razloga je nedovoljna edukacija građana. 
 
"Užice nije uradilo ništa, osim što je po gradu postavilo kante različitih boja. I tu se informisanje građana završava, što očigledno kod nas nije dovoljno. Da je to urađeno kako treba, život deponije bi značajno bio produžen", kaže Branko Nikolić.  
 
Ipak, jedna opština se izdvaja.
 
Čajetina je sa programom odvajanja otpada počela 2022. godine. Međutim, ono što razlikuje ovu opštinu jeste što je edukacija građana sprovedena na mnogo većem nivou. 
 
Informacije o tome šta će se i kako sortirati bile su prikazivane u lokalnim medijima i pre nego što je sam projekat počeo. U poštanskom sandučetu su osim računa za ovaj mesec, završavali i flajeri sa informacijama. Ipak, najefikasnije se pokazao sam razgovor sa građanima kaže saradnica za odnose s javnošću KJP "Zlatibor" Dragana Rosić.
 
"Sa programom smo počeli od Čajetine, zbog toga što je malo mesto pa se svi poznaju. Tako su se efikasnije širile informacije. Dok smo počeli sa razvrstavanjem otpada u Zlatiboru, tamo su građani već dobrim delom bili informisani", prepričava.
 
Deca mnogo lakše usvajaju nova pravila, s toga su dosta truda uložili u edukaciju dece, dodaje Rosić. Školarci primarnu selekciju obavljaju i u školi, a imaju i posebne časove, kreativne radionice, akcije skupljanja smeća i sadnje drveća. 
 
"U svakom domaćinstvu u kojem ima dece školskog uzrasta, primarna selekcija je odlična. Hoće roditelji da poslušaju svoju decu", kaže.
 
Ipak, poseban izazov bio je edukovati turiste. Kao rešenje iznedrile su se Viber grupe u kojima upravnici zgrada informišu svoj goste. U samim smeštajima su okačeni posteri i flajeri.  
 
"Imamo još puno posla sa stanbenim zajednicama jer taman naučite jednog gosta, dođe sledeći koji o tome ne zna ništa", kaže Dragana Rosić. 
 
Nakon zatvaranja deponije Duboko, smeće koje nije razvrstano odnosi se na deponiju Bregovi, koja se koristila ranije, pre regionalizacije. Iz KPJ “Zlatibor” primećuju da je oko trećine tog otpada biološkog porekla - onog čijim razlaganjem upravo nastaju zapaljivi gasovi. S toga, planira da smanji njegovo deponovanje podelom kompostera. 
 
"Nabavili smo 500 kompostera za urbana područja koje delimo besplatno. Velika je zainteresovanost građana za njih. Do sada smo podelili oko 400 kompostera", navodi Rosić.
 
I dok Užičani svoje smeće odvoze u Lapovo i za to plaćaju tri puta veće račune, Čajetincima se ovaj mesečni namet nije mnogo menjao. Kako bi naplaćivanje ove usluge bilo pravednije, ali i kako bi se građani motivisali da bacaju manje, u cenu usluge odnošenja smeća osim po kvadraturi domaćinstva, ubuduće će se računati broj dizanja kante. 
 
"Sve kante koje smo podelili imaju čip, koji je softverski povezn sa korisnicima. Naši autosmećari broje koliko su puta podigli određenu kantu. To će biti taj varjabilni deo računa", objašnjava Dragana Rosić 
 
A kada će Novosađani početi da dišu duboko? 
 
Novi Sad zatvara sadašnju nesanitarnu deponiju već 20 godina. Na tom mestu, treba da se izgradi nova, sanitarna. I dok se u Srbiji najveći deo otpada i dalje zbrinjava na primitivan način i regionalne sanitarne deponije predstavljaju ekološku inovaciju, u Evropskoj uniji je ovaj sistem već prevaziđen. 
 
"Deponovanje se u EU uskoro zabranjuje. Tamo imate pravo da deponujete tek 10% otpada i to tek posle tretmana. Oni se sada fokusiraju na sprečavanje nastajanja otpada", objašnjava Igor Jezdimirović.
 
  
 
Programom upravljanja otpadom u Srbiji za period 2022 - 2031. planirano je izdvajanje preko milijardu evra za izgradnju regionalnih deponija i saniranje postojećih. Jezdimirović kaže da sredstava ima, ali da nam nedostaje političke volje. 
 
"Ulaganje u životnu sredinu nije skupo, ukoliko se pogledaju posledice zagađenja", zaključuje Jezdimirović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti